WikiSysop: bnz

2022-03-25T13:09:13Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13:09, 25. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Filip Lukas'''-->'''~~Filip Lukas''' ([[Kaštel Stari]], [[29. travnja]] [[1871.]] – [[Rim]], [[26. veljače]] [[1958.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[zemljopis]]ac, [[geopolitičar]], [[povjesničar]], kulturni djelatnik i [[Starčevićanac\|starčevićanski]] [[intelektualac]].		Filip Lukas''' ([[Kaštel Stari]], [[29. travnja]] [[1871.]] – [[Rim]], [[26. veljače]] [[1958.]]), bio je [[Hrvatska\|hrvatski]] [[zemljopis]]ac, [[geopolitičar]], [[povjesničar]], kulturni djelatnik i [[Starčevićanac\|starčevićanski]] [[intelektualac]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T04:54:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Filip Lukas''' ([[Kaštel Stari]], [[29. travnja]] [[1871.]] – [[Rim]], [[26. veljače]] [[1958.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[zemljopis]]ac, [[geopolitičar]], [[povjesničar]], kulturni djelatnik i [[Starčevićanac|starčevićanski]] [[intelektualac]].

== Životopis ==
Filip Lukas rođen je u Kaštel Starome 1871. godine. Završio je studij bogoslovije u [[Zadar|Zadru]] te povijesti i zemljopisa u [[Austrija|Austriji]].<ref>[https://www.academia.edu/4777082/Kronologija_prava%C5%A1tva ''Kronologija pravaštva. Povodom 150. obljetnice Stranke prava i 115. obljetnice smrti Ante Starčevića''], (priredio Mladen Kaldana), Zagreb 2011./2012., isto i u: ''[[Politički zatvorenik (novine)|Politički zatvorenik: glasilo hrvatskog društva političkih zatvorenika]]'', br. 234, rujan 2011.</ref> Profesor ekonomskog zemljopisa na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u [[Zagreb]]u od osnutka [[1920.]] do [[1945.]] godine, u kojem je razdoblju tri puta bio dekan te visokoškolske ustanove koja danas djeluje pod imenom [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]]. Autor je mnogih znanstvenih radova, te suautor više atlasa. U svoje je vrijeme pisao o geopolitici, što je tada bila nova znanstvena disciplina.

Predsjednik je [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] bez prijekida od [[1928.]] do [[1945.]] godine. U tom je razdoblju kao istaknuti intelektualac i hrvatski domoljub postao jedan od simbola otpora jugounitarizmu. U svojem djelovanju se nije u cijelosti priklanjao politici [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]], koja je u to doba bila glavna silnica u politici Hrvatske.<ref>[[Davor Dijanović]], [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/10004-prof-filip-lukas-simbol-otpora-jugoslaviji-i-jugoslavenstvu.html ''Prof. Filip Lukas – simbol otpora Jugoslaviji i jugoslavenstvu''], hkv.hr, 20. prosinca 2011.</ref>

Godine 1945. je izbjegao iz Hrvatske, a komunističke vlasti su ga u izočnosti osudile na smrt zbog podrške režimu [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Tek [[2017.]] godine je Županijski sud u Zagrebu poništio presudu iz 1945. godine.<ref>[https://narod.hr/kultura/ponistena-smrtna-presuda-komunistickih-vlasti-filip-lukas-nevin-covjek ''Poništena smrtna presuda komunističkih vlasti – Filip Lukas je nevin čovjek!''], narod.hr 20. srpnja 2017.</ref><ref>Narod.hr: [https://narod.hr/hrvatska/odvjetnik-planinic-prof-lukasu-zelimo-prokazati-nacin-funkcioniranja-komunistickog-totalitarnog-sustava-kojem-stradali-mnogobrojni-hrvati ''Odvjetnik Planinić o prof. Lukasu: “Želimo prokazati način funkcioniranja komunističkog totalitarnog sustava u kojem su stradali mnogobrojni Hrvati”''], Izvor: narod.hr/''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'', narod.hr, 15. veljače 2017. Pristupljeno 26. srpnja 2017.</ref> Zahtjev za reviziju presude koju je donio jugokomunistički totalitarni režim predala je [[udruga]] [[U ime obitelji]].<ref>narod.hr: [https://narod.hr/hrvatska/foto-video-ime-obitelji-predala-zahtjev-reviziju-komunisticke-presude-smrt-streljanjem-hrvatskog-intelektualca-profesora-filipa-lukasa ''(FOTO, VIDEO) U ime obitelji predala zahtjev za reviziju komunističke presude na smrt hrvatskog intelektualca profesora Filipa Lukasa''], narod.hr, 25. siječnja 2017. Pristupljeno 26. srpnja 2017.</ref>

== Djela ==
* ''Utjecaj prirodne okoline na stanovništvo Dalmacije: (anthropogeografska studija): sa 4 priloga'', Štamparija De Giulli i dr., Dubrovnik, 1906.
* ''Gospodarska geografija za trgovačke akademije, Trošak i naklada Kr. Hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1915.
* ''Geografija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca'', Tisak Nadbiskupske tiskare, Zagreb, 1922. (2. izmijenjeno izd. 1940. ''Geografija Kraljevine Jugoslavije'' s Nikolom Peršićem)<ref name="hbl.lzmk.hr">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=12015 Lukas, Filip], hbl.lzmk.hr, pristupljeno 30. lipnja 2019.</ref>
* ''Ekonomska geografija'', 2 sv., Tisak Kr. zemaljske tiskare, Zagreb, 1923.-1924.
* ''Strossmayer i hrvatstvo: spomenspis prigodom otkrića spomenika'', Matica hrvatska, Zagreb, 1926.
* ''Zapadna Evropa'', sv. 1: ''Britanski otoci'', Zemljopis Evrope, dio 2, Matica hrvatska, Zagreb, 1935.
* ''Hrvatska narodna individualnost: govor prigodom 100. godišnjice narodnog preporoda u Čakovcu, dne 16. Veljače, 1936.'', Tipografija Zagreb, Zagreb, 1936.
* ''Dr. Ante Starčević: govor prof. Filipa Lukasa, držan na komemoraciji prigodom 41-godišnjice Starčevićeve smrti u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda, dne 28. veljače 1937.'', Tiskara Ivan Lesnik, Jastrebarsko, 1937.
* ''Hrvatsko pitanje i Londonski ugovor'', Tipografija Zagreb, Zagreb 1937. (pod pseudonimom ''Lučonoša''<ref name="hbl.lzmk.hr"/>)
* ''Hrvatska narodna samobitnost'', knj. 1: ''Problem hrvatske kulture'', Mala knjižnica Matice hrvatske. Nova serija, kolo 3, sv. 15, Matica hrvatska, Zagreb, 1938.
* ''Zemljopis Nezavisne Države Hrvatske: za više razrede srednjih škola'', Izdanje Nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., (2. izd. Hrvatska državna tiskara, 1943.) (suautor Nikola Peršić)<ref name="hbl.lzmk.hr"/>
* ''Naša domovina'', sv. 1: ''Hrvatska zemlja-hrvatski narod, hrvatska poviest-hrvatska znanost'', Izdanje Glavnog ustaškog stana, Zagreb, 1943. (gl. ur.)
* ''Stogodišnja uloga Matice hrvatske u sklopu političkokulturne poviesti hrvatskog naroda, P. o.: Hrvatsko kolo, knj. 24. [Matica hrvatska?], Zagreb, 1944.
* ''Za hrvatsku samosvojnost: zakoni zemlje-krvi-duha: eseji, govori, članci'', 2 sv.,{{fusg|1}} knj. 2: ''Hrvatski narod i hrvatska državna misao''; knj. 3: ''Ličnosti-stvaranja-pokreti'', Matica hrvatska, Zagreb, 1944.
* ''Hrvatska narodna samobitnost'', Dom i svijet, Zagreb, 1997.

== Spomen ==
* Po Filipu Lukasu danas nose ime ulice u Zagrebu, Zadru i Ivanjoj Reci, te osnovna škola u Kaštelima.

== Bilješke ==
#{{fusd|1}} Knj. 1 nije izašla.<ref>[https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Lukas%2c+Filip&xm0=1&selectedId=12000053 Za hrvatsku samosvojnost : zakoni zemlje-krvi-duha : eseji, govori, članci / Filip Lukas], katalog.kgz.hr, pristupljeno 3. studenoga 2018.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Lukas, Filip}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Matica hrvatska]]

Filip Lukas - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica