https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Filogeneza 2026-05-22T00:30:35Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Filogeneza&diff=31638&oldid=prev 2021-08-16T02:28:18Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Filogeneza'''--&gt;{{evolucijska biologija}}<br /> <br /> '''Filogeneza''' ([[grčki jezik|grčki]] '''φυλογένεση''', složenica od ''φῦλον'', novogrčki izgovor: filon - koljeno, rodbina, i ''γéνeσiς'', novogrčki izgovor: jénnissi - rođenje, nastajanje) označava razvoj živih bića ([[biologija|biološka]] [[evolucija (biologija)|evolucija]]) kroz povijest [[Zemlja|Zemlje]]. Znanost koja proučava filogenezu zove se '''filogenija'''.<br /> <br /> Pojam nije ograničen samo na evoluciju životinjskih stabala nego uključuje i razvoj pojedinih [[takson|taksa]] na svim razinama [[sistematika|sistematike]]. Koristi ga se i za karakteriziranje evolucije pojedinih [[osobina]] kroz razvojnu povijest.<br /> <br /> Istraživanje filogeneze provodi se naročito<br /> <br /> * vrednovanjem [[morfologija (biologija)|morfoloških]] i [[anatomija|anatomskih]] osobina [[fosil|fosila]],<br /> * uspoređivanjem morfoloških, anatomskih i [[fiziologija|fizioloških]] osobina [[recentne vrste|recentnih]] živih bića,<br /> * uspoređivanjem [[ortogeneza|ortogeneze]] pretežno recentnih živih bića,<br /> * analizom [[DNK]], naročito pojedinih segmenata DNK i [[filogenetsko stablo|molekularno filogenetskim metodama]].<br /> <br /> Iz ovih podataka može se izraditi [[filogenetsko stablo]] koje prikazuje pretpostavljene srodničke odnose.<br /> <br /> Znanstveno teorijski problem filogenetskih istraživanja leži u činjenici, da filogeneza u pravilu ne može direktno promatrati niti eksperimentalno ponoviti evolucijske procese koji su se evidentno odvijali. Radi koliko toliko zaokruženih rekonstrukcija stabala porijekla odnosno razvoja, neophodno je koristiti dokaze koje prikupljaju razna druga [[znanost|znanstvena]] područja. <br /> <br /> Kod vrednovanja raznih osobitosti vrlo važno je razlikovati homologiju od analogije.<br /> <br /> * [[Homolognost]], na primjer homologni organi ili homologni način ponašanja pokazuju isti osnovni plan građe ili istu strukturu koja varira ovisno o [[ekologija|ekološkim]] uvjetima. Homologni organi mogu imati vrlo različitu namjenu pa prema tome imati i vrlo različit izgled. Tipičan primjer homologije organa su prednji udovi [[kralježnjaci|kralježnjaka]]. Dijelom su se razvili u prednje udove za hodanje, ali drugačije oblikovani, mogu biti [[krilo|krila]] ([[ptice]], [[pterosauria]], [[šišmiši]]), [[peraje]] ([[ribe]], [[pingvinke]], [[ichthyosauria]], [[kitovi]]), udovi za hvatanje ([[čovjek]], [[majmuni]] i neki pripadnici [[sauria]]) ili alat za kopanje ([[krtice]], [[gola krtica]], [[krtice tobolčari]]). [[Kost|Koštana]] podloga ovih udova u osnovi je jednaka. Isti način građe može se objasniti samo filogenezom. Homologije upućuju na filogenetsku srodnost i predstavljaju značajan dokaz za oblikovanje stabala srodnosti.<br /> <br /> * [[Analogija (biologija)|Analogije]], na primjer analogni organi, pokazuju - ponekad zapanjujuću - vanjske sličnosti a pored toga imaju i iste funkcije. No, oni su se razvili nezavisno jedni od drugih [[konvergentna evolucija|konvergentnim]] razvojem. Tako [[oko|oči]] dijela [[glavonošci|glavonožaca]] i [[kralježnjaci|kralježnjaka]] izvana izgledaju jednako, a imaju i istu funkciju. Tek kod pobliže [[mikroskop]]ske analize može se utvrditi razlika u građi. [[Ontogeneza|Ontogenetska]] istraživanja pokazuju, da su se razvili iz različitih [[klični listak|kličnih listaka]]. Analogije nisu dokaz bliske filogenetske srodnosti. Upravo obrnuto, one u pravilu sugeriraju odvojene razvojne putove.<br /> <br /> == Više informacija ==<br /> <br /> * [[ontogeneza]]<br /> <br /> [[kategorija:evolucijska biologija]]<br /> [[Kategorija:Grecizmi]]</div>

WikiSysop