https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=FlautaFlauta - Povijest promjena2026-05-25T07:34:03ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Flauta&diff=398771&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-16T09:44:42Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Flauta'''-->{{Infokvir Glazbalo<br />
|ime= Flauta<br />
|image= Flute.jpg|Flauta<br />
|klasifikacija=<div align=center> [[Drveni puhački instrumenti|Puhački instrumenti]]<br />
|raspon= [[Datoteka:Range piccolo.png|thumb]] <br />
|srodni= *[[Oboa]]<br><br />
*[[Klarinet]]<br />
*[[Pikolo]]<br />
*[[Fagot]]<br />
|glazbenici= *Theobald Boehm<br><br />
*James Galway<br />
*James Phelan<br />
*Aurèle Nicolet<br />
*Michael Martin Kofler<br />
*Emmanuel Pahud<br />
*Irena Grafenauer<br />
*Marina Piccinni<br />
*Ivana Zahirović<br />
|članci=<br />
}}<br />
<br />
'''Flauta''' je glazbeni instrument koji spada u obitelj [[Drveni puhački instrumenti|drvenih puhačkih instrumenata]], ujedno je i najpokretniji instrument u toj skupini.<br />
<br />
Razlikujemo ''uzdužnu'' i ''poprečnu flautu'', kod oba instrumenta je jedna dimenzija bitno veća od druge dvije, no razlikuju se u tome što se u uzdužnu flautu [[zrak]] upuhuje na vrhu instrumenta, tako da se instrument nalazi ravno ispred nas i sviramo ga držeći ruke ispred sebe, dok se kod poprečne flaute zrak također upuhuje na vrhu instrumenta, ali sa strane, i instrument držimo s jedne strane lica i sviramo ga držeći ruke na strani, ne videći ih.<br />
<br />
== Povijest ==<br />
Postojala je još u prapovijesti, te spada u najstarije instrumente zbog jednostavnog principa stvaranja zvuka. Najstarije flaute gradile su se od [[kost]]i ([[Oyana]] Indijanci), [[bambus]]a, [[metal]]a i [[glina (tlo)|gline]]. Početkom 19. st. flauta se našla u kritičnoj situaciji zbog promjene zvučnog ideala kojem je bio bliži klarinet. Jačina njenog zvuka nije bila dorasla novim koncertnim dvoranama, a skala je bila još uvijek tonski neujednačena i nečista. Taj problem 1847. riješava [[Theobald Böhm]] (1794-1881), konstruiravši flautu koja je odgovarala tadašnjim zahtjevima, sa zvukovno i intonativno ujednačenom [[kromatska ljestvica|kromatskom ljestvicom]] (skalom) i pojačanim [[zvuk]]om. Gradio je flaute od [[srebro|srebra]] i drva. Izuzevši neznatne promjene, instrument do danas ostaje isti. Današnje flaute mogu biti građene od metala ([[bakar (element)|bakar]], [[nikal]], [[cink]]), od [[Srebro|srebra]], [[zlato|zlata]], [[platina|platine]], [[staklo|stakla]] i sintetskih materijala. Njezin trooktavni raspon obuhvaća tonove c1(h)-c4(f4). Svira se s 9 prstiju. sastoji se od 3 dijela (glava flaute, srednji dio ili tijelo i donji dio ili noga). Na flauti je moguće izvoditi vrlo brze pasaže, skokove, trilere, staccato, dvostruki i trostruki jezik i legato, te mnoge druge tehnike sviranja vezane isključivo za glazbu 20. st. Boja tona u donjem registru je tamna, u srednjem mekana, a u visokom svijetla i reska. U suvremenoj literaturi upotrebljavaju se osim piccola, flaute altovskog, baritonskog i basovskog registra.<br />
<br />
Najstariju flautu i glazbeni instrument, otkrila je skupina arheologa na čelu sa profesorom [[Nicholas Conard|Nicholasom Conardom]] sa sveučilišta u [[Tübingen]]u, čija se starost procjenjuje na 35000 godina. Pronađena je u špilji [[Hohle Fels]], a izrađena je od ptičjih kostiju<ref>[http://www.nytimes.com/2009/06/25/science/25flute.html Flutes Offer Clues to Stone-Age Music]</ref>.<br />
<br />
== Ton instrumenta ==<br />
<br />
[[Datoteka:Antonio Vivaldi - La tempesta di mare - 2.ogg]]<br />
<br />
Idilično pastoralni izražaj u duhu je ovoga instrumenta, najviše zbog jednostavnog i slobodnog melodijskog tijeka. Najprirodnija mu je piano dinamika. Od vremena [[Romantizam|romantizma]] a naročito u [[Impresionizam|impresionizmu]] taj se registar koristi zbog izražajnih i kolorističkih odlika. Do romantizma (vjerojatno zbog tehničkih problema) kretala se u srednjem i donjem dijelu visokog registra. Srednji registar omogućava dinamičke stupnjeve i nijanse ali ograničenu zvučnu prodornost, a visoki postaje pištav i nemoguće je dobiti piano dinamiku a tonovi se dobivaju dvostrukim prepuhavanjem.<br />
===== Registri: =====<br />
*duboki - c1-c2<br />
*srednji - c2-c3 (u novijoj praksi uzima šire: od g1-c3)<br />
*visoki - c3-d4<br />
<br />
''Flažolet'' tonovi prvi se puta koriste kod impresionista, a označavaju se isto kao kod gudača (iznad tona se piše kružić). Moguće je izvesti sve vrste ljestvica od "arpeggia" do "staccata", a kao i kod drugih puhačkih instrumenata i flauta prepuhuje u [[oktava|oktavu]]. Zbog slobodnih usta flautom se postiže najbrži "staccato".<br />
<br />
== Osobine instrumenta ==<br />
Flauta se sastoji od 3 ili rjeđih 4 dijela, koji se na spojevima uvlače jedan u drugi i time se kontrolira štimanje. Čitav instrument je dugačak oko 67&nbsp;cm. Ulaz za zrak postavljen je bočno i okružen plosnatom usnom, koja je oblikovana tako da na nju naliježe donja usna svirača. Glava se nalazi naprijed i zatvorena je. Glavni mehanizam nalazi se na srednjem dijelu koji služi za otvaranje i zatvaranje rupica. To je i najvažniji dio instrumenta jer se na njemu nalazi i najveći broj rupica, 16-18 poklopaca i veliki broj poluga kojima se oni pokreću. Na završnom dijelu koji je otvoren nalaze se dvije do tri rupice.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[https://web.archive.org/web/20190523092222/http://fluteinfo.com/ Informacije i općenito o flauti]<br />
*[http://www.woim.net/#List,4 Slike i skladbe na flauti]<br />
*[http://hrdf.info/ Hrvatsko društvo flautista]<br />
<br />
{{Orkestralna glazbala}}<br />
{{mrva-glaz-instr}}<br />
<br />
[[Kategorija:Drvena puhačka glazbala]]</div>WikiSysop