Florence Hartmann - Povijest promjena

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T04:19:47Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 04:19, 15. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Florence Hartmann'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''Florence Hartmann'''-->{{Infookvir književnik
	\| Ime = Florence Hartmann		\| Ime = Florence Hartmann
	\| boja =		\| boja =

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T08:13:29Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 08:13, 17. studenoga 2021.
Redak 25:		Redak 25:
	}}		}}

	'''Florence Hartmann''' ([[17. veljače]] [[1963.]]), [[Francuska\|francuska]] je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za ''Le Monde'' o [[Balkan]]u, a početkom 1991. o [[Raspad SFRJ\|raspadu SFRJ]].<ref name="profil">{{~~cite web~~\| publisher=bbc.co.uk\| author=BBC News\| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8254318.stm\| title=Profile: Florence Hartmann\| date=14. rujna 2009\| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Od 2015. počasni je građanin [[Sarajevo\|Sarajeva]].		'''Florence Hartmann''' ([[17. veljače]] [[1963.]]), [[Francuska\|francuska]] je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za ''Le Monde'' o [[Balkan]]u, a početkom 1991. o [[Raspad SFRJ\|raspadu SFRJ]].<ref name="profil">{{Citiranje weba\| publisher=bbc.co.uk\| author=BBC News\| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8254318.stm\| title=Profile: Florence Hartmann\| date=14. rujna 2009\| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Od 2015. počasni je građanin [[Sarajevo\|Sarajeva]].

	== Životopis ==		== Životopis ==

	Florence Hartmann je 1985. diplomirala, te tom prilikom stekla titulu magistra iz područja književnosti i stranih civilizacija na Sveučilištu u Parizu.<ref>{{~~cite web~~\| url=http://www.icty.org/x/cases/mrksic/trans/en/060525ED.htm\| title=Mrkšić et al Trial: Transcript\| date=25. svibnja 2006\| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju\| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Godine 2000. je postala glasnogovornica za [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) u [[Hag\|Hagu]] te savjetnica glavnoj tužiteljici MKSJ-a [[Carla Del Ponte\|Carli Del Ponte]]. Godine 1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju [[Ovčara]], te je 2006. svjedočila pred MKSJ-om protiv "vukovarske trojke".<ref name="profil"/> Konkretno, tvrdi da je [[Veselin Šljivančanin]] 1992. u intervjuu izjavio sljedeće kad ga je pitala o Ovčari: "Morali smo negdje zakopati tijela".<ref>{{~~cite web~~\| url=http://www.sense-agency.com/tv_tribunal.27.html?vid=390\| title=TV Tribunal\| date=2. lipnja 2006\| publisher=Sense Agency\| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>		Florence Hartmann je 1985. diplomirala, te tom prilikom stekla titulu magistra iz područja književnosti i stranih civilizacija na Sveučilištu u Parizu.<ref>{{Citiranje weba\| url=http://www.icty.org/x/cases/mrksic/trans/en/060525ED.htm\| title=Mrkšić et al Trial: Transcript\| date=25. svibnja 2006\| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju\| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Godine 2000. je postala glasnogovornica za [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) u [[Hag\|Hagu]] te savjetnica glavnoj tužiteljici MKSJ-a [[Carla Del Ponte\|Carli Del Ponte]]. Godine 1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju [[Ovčara]], te je 2006. svjedočila pred MKSJ-om protiv "vukovarske trojke".<ref name="profil"/> Konkretno, tvrdi da je [[Veselin Šljivančanin]] 1992. u intervjuu izjavio sljedeće kad ga je pitala o Ovčari: "Morali smo negdje zakopati tijela".<ref>{{Citiranje weba\| url=http://www.sense-agency.com/tv_tribunal.27.html?vid=390\| title=TV Tribunal\| date=2. lipnja 2006\| publisher=Sense Agency\| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>

	=== Odnosi sa MKSJ===		=== Odnosi sa MKSJ===

	Kada je [[Slobodan Milošević]] završio u MKSJ-u na suđenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom režimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi "zatamne". Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi ''Mir i kazna'' 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu između Miloševićevog režima i [[genocid u Srebrenici\|genocida u Srebrenici]]. MKSJ je regirao optužnicom protiv Hartmann za nepoštivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.<ref name="profil"/> Presudom je kažnjena sa €7.000, što je izazvalo kontroverzne reakcije u svijetu medija i novinara, od kojih su neki javno stali u njenu obranu.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?page=country&category=&publisher=ART19&type=&coi=BIH&rid=&docid=4e9437ce2&skip=0\| publisher=UNHCR\| title=ICTY: Hartmann case troubling \| date=10. listopada 2011\| accessdate=4. lipnja 2013}}</ref> Iako je Hartmann rekla da je uplatila traženu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhićenje. Godine 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, međutim, odbile uhititi ju jer su mislile surađivati sa MKSJ-om jedino u izručivanju ratnih zločinaca, u što ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.<ref>{{~~cite web~~\| url=http://articles.washingtonpost.com/2011-12-26/world/35288257_1_war-crimes-bosnian-contempt\| author=Edward Cody\| title=France refuses to arrest journalist sought by tribunal for former Yugoslavia\| date=26. prosinca 2011\| publisher=Washington Post\| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice [[Opsada Sarajeva\|opsade grada]], te tamo verbalno napala [[Carl Bildt\|Carla Bildta]] jer je smatrala da on nije trebao biti na obilježavanju stradanja grada jer je prije govorio da je "Milošević dobar momak".<ref>{{~~cite web~~\|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/hartmann-napala-bildta-u-sarajevu-sto-ti-radis-tu-pricao-si-da-je-milosevic-dobar-momak.html\| publisher=dnevnik.hr\| title=Hartmann napala Bildta u Sarajevu: 'Što ti radiš tu, pričao si da je Milošević dobar momak!' \| date=6. travnja 2012\| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>		Kada je [[Slobodan Milošević]] završio u MKSJ-u na suđenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom režimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi "zatamne". Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi ''Mir i kazna'' 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu između Miloševićevog režima i [[genocid u Srebrenici\|genocida u Srebrenici]]. MKSJ je regirao optužnicom protiv Hartmann za nepoštivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.<ref name="profil"/> Presudom je kažnjena sa €7.000, što je izazvalo kontroverzne reakcije u svijetu medija i novinara, od kojih su neki javno stali u njenu obranu.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?page=country&category=&publisher=ART19&type=&coi=BIH&rid=&docid=4e9437ce2&skip=0\| publisher=UNHCR\| title=ICTY: Hartmann case troubling \| date=10. listopada 2011\| accessdate=4. lipnja 2013}}</ref> Iako je Hartmann rekla da je uplatila traženu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhićenje. Godine 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, međutim, odbile uhititi ju jer su mislile surađivati sa MKSJ-om jedino u izručivanju ratnih zločinaca, u što ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.<ref>{{Citiranje weba\| url=http://articles.washingtonpost.com/2011-12-26/world/35288257_1_war-crimes-bosnian-contempt\| author=Edward Cody\| title=France refuses to arrest journalist sought by tribunal for former Yugoslavia\| date=26. prosinca 2011\| publisher=Washington Post\| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice [[Opsada Sarajeva\|opsade grada]], te tamo verbalno napala [[Carl Bildt\|Carla Bildta]] jer je smatrala da on nije trebao biti na obilježavanju stradanja grada jer je prije govorio da je "Milošević dobar momak".<ref>{{Citiranje weba\|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/hartmann-napala-bildta-u-sarajevu-sto-ti-radis-tu-pricao-si-da-je-milosevic-dobar-momak.html\| publisher=dnevnik.hr\| title=Hartmann napala Bildta u Sarajevu: 'Što ti radiš tu, pričao si da je Milošević dobar momak!' \| date=6. travnja 2012\| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>

	Florence Hartmann je još 2004. ukazala je na narušavanje neutralnosti Tužilaštva MKSJ, kada je usvojeno novo pravilo prema kojem peteročlano sudsko vijeće kojeg pored predsjednika i potpredsjednika tribunala čine i trojica predsjedavajućih sudaca Pretresnih vijeća, odlučuje da li se nove optužnice odnose na "najviše lidere, osumnjičene da su najodgovorniji za zločine u nadležnosti tribunala." Ukoliko ocijene da neka od optuženih osoba ne spada među "najviše lidere", suci od tada imaju pravo optužnicu vratiti tužitelju, nezavisno od težine zločina i uvjerljivosti pratećih dokaza.<ref>{{~~cite web~~\| url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/del-ponte-ce-traziti-quotrazjasnjenjaquot-od-merona.25.html?cat_id=1&news_id=1986\| title=Del Ponte će tražiti razjašnjenja od Merona\| publisher=Sense Agency\| date=14. travnja 2004\| accessdate=4. lipnja 2013}}</ref> Godine 2013. izjavila je da je oslobađajuća presuda u slučaju bivših šefova Državne bezbednosti (DB) Srbije, [[Jovica Stanišić\|Jovice Stanišića]] i [[Franko Simatović\|Franka Simatovića]], "najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet Haškog tribunala u završenoj fazi njegovog rada".		Florence Hartmann je još 2004. ukazala je na narušavanje neutralnosti Tužilaštva MKSJ, kada je usvojeno novo pravilo prema kojem peteročlano sudsko vijeće kojeg pored predsjednika i potpredsjednika tribunala čine i trojica predsjedavajućih sudaca Pretresnih vijeća, odlučuje da li se nove optužnice odnose na "najviše lidere, osumnjičene da su najodgovorniji za zločine u nadležnosti tribunala." Ukoliko ocijene da neka od optuženih osoba ne spada među "najviše lidere", suci od tada imaju pravo optužnicu vratiti tužitelju, nezavisno od težine zločina i uvjerljivosti pratećih dokaza.<ref>{{Citiranje weba\| url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/del-ponte-ce-traziti-quotrazjasnjenjaquot-od-merona.25.html?cat_id=1&news_id=1986\| title=Del Ponte će tražiti razjašnjenja od Merona\| publisher=Sense Agency\| date=14. travnja 2004\| accessdate=4. lipnja 2013}}</ref> Godine 2013. izjavila je da je oslobađajuća presuda u slučaju bivših šefova Državne bezbednosti (DB) Srbije, [[Jovica Stanišić\|Jovice Stanišića]] i [[Franko Simatović\|Franka Simatovića]], "najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet Haškog tribunala u završenoj fazi njegovog rada".

	==Djela==		==Djela==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-04T14:04:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime = Florence Hartmann
| boja =
| slika = Florence Hartmann Sarajevo 1377.jpg
| veličina =
| opis slike = Florence Hartmann na ceremoniji uručivanja priznanja "Počasni građanin Sarajeva", 2015.
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[17. veljače]] [[1963.]]
| smrt =
| zanimanje = novinarka i književnica
| nacionalnost = [[Francuzi|Francuskinja]]
| period pisanja =
| vrsta =
| teme =
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela = "''[[Milošević - dijagonala luđaka]]''" ([[1999.]]) <br/> "''[[Mir i kazna]]''" ([[2007.]])
| = Počasni građanin Sarajeva
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Florence Hartmann''' ([[17. veljače]] [[1963.]]), [[Francuska|francuska]] je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za ''Le Monde'' o [[Balkan]]u, a početkom 1991. o [[Raspad SFRJ|raspadu SFRJ]].<ref name="profil">{{cite web| publisher=bbc.co.uk| author=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8254318.stm| title=Profile: Florence Hartmann| date=14. rujna 2009| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Od 2015. počasni je građanin [[Sarajevo|Sarajeva]].

== Životopis ==

Florence Hartmann je 1985. diplomirala, te tom prilikom stekla titulu magistra iz područja književnosti i stranih civilizacija na Sveučilištu u Parizu.<ref>{{cite web| url=http://www.icty.org/x/cases/mrksic/trans/en/060525ED.htm| title=Mrkšić et al Trial: Transcript| date=25. svibnja 2006| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Godine 2000. je postala glasnogovornica za [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) u [[Hag|Hagu]] te savjetnica glavnoj tužiteljici MKSJ-a [[Carla Del Ponte|Carli Del Ponte]]. Godine 1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju [[Ovčara]], te je 2006. svjedočila pred MKSJ-om protiv "vukovarske trojke".<ref name="profil"/> Konkretno, tvrdi da je [[Veselin Šljivančanin]] 1992. u intervjuu izjavio sljedeće kad ga je pitala o Ovčari: "Morali smo negdje zakopati tijela".<ref>{{cite web| url=http://www.sense-agency.com/tv_tribunal.27.html?vid=390| title=TV Tribunal| date=2. lipnja 2006| publisher=Sense Agency| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>

=== Odnosi sa MKSJ===

Kada je [[Slobodan Milošević]] završio u MKSJ-u na suđenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom režimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi "zatamne". Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi ''Mir i kazna'' 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu između Miloševićevog režima i [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]]. MKSJ je regirao optužnicom protiv Hartmann za nepoštivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.<ref name="profil"/> Presudom je kažnjena sa €7.000, što je izazvalo kontroverzne reakcije u svijetu medija i novinara, od kojih su neki javno stali u njenu obranu.<ref>{{cite web|url=http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?page=country&category=&publisher=ART19&type=&coi=BIH&rid=&docid=4e9437ce2&skip=0| publisher=UNHCR| title=ICTY: Hartmann case troubling | date=10. listopada 2011| accessdate=4. lipnja 2013}}</ref> Iako je Hartmann rekla da je uplatila traženu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhićenje. Godine 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, međutim, odbile uhititi ju jer su mislile surađivati sa MKSJ-om jedino u izručivanju ratnih zločinaca, u što ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.<ref>{{cite web| url=http://articles.washingtonpost.com/2011-12-26/world/35288257_1_war-crimes-bosnian-contempt| author=Edward Cody| title=France refuses to arrest journalist sought by tribunal for former Yugoslavia| date=26. prosinca 2011| publisher=Washington Post| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice [[Opsada Sarajeva|opsade grada]], te tamo verbalno napala [[Carl Bildt|Carla Bildta]] jer je smatrala da on nije trebao biti na obilježavanju stradanja grada jer je prije govorio da je "Milošević dobar momak".<ref>{{cite web|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/hartmann-napala-bildta-u-sarajevu-sto-ti-radis-tu-pricao-si-da-je-milosevic-dobar-momak.html| publisher=dnevnik.hr| title=Hartmann napala Bildta u Sarajevu: 'Što ti radiš tu, pričao si da je Milošević dobar momak!' | date=6. travnja 2012| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>

Florence Hartmann je još 2004. ukazala je na narušavanje neutralnosti Tužilaštva MKSJ, kada je usvojeno novo pravilo prema kojem peteročlano sudsko vijeće kojeg pored predsjednika i potpredsjednika tribunala čine i trojica predsjedavajućih sudaca Pretresnih vijeća, odlučuje da li se nove optužnice odnose na "najviše lidere, osumnjičene da su najodgovorniji za zločine u nadležnosti tribunala." Ukoliko ocijene da neka od optuženih osoba ne spada među "najviše lidere", suci od tada imaju pravo optužnicu vratiti tužitelju, nezavisno od težine zločina i uvjerljivosti pratećih dokaza.<ref>{{cite web| url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/del-ponte-ce-traziti-quotrazjasnjenjaquot-od-merona.25.html?cat_id=1&news_id=1986| title=Del Ponte će tražiti razjašnjenja od Merona| publisher=Sense Agency| date=14. travnja 2004| accessdate=4. lipnja 2013}}</ref> Godine 2013. izjavila je da je oslobađajuća presuda u slučaju bivših šefova Državne bezbednosti (DB) Srbije, [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] i [[Franko Simatović|Franka Simatovića]], "najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet Haškog tribunala u završenoj fazi njegovog rada".

==Djela==
* ''Milošević: Dijagonala luđaka'' (1999.)
* ''Mir i kazna'' (2006.)
* ''Zviždači'' (2014)
* ''Afera Srebrenica: Krv realpolitike'' (2015)

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://pescanik.net/2013/03/intervju-florence-hartmann/ Intervju] na Peščanik.net
* [http://www.slobodnaevropa.org/content/florens_hartman_nastavlja_se_rat_bez_oruzja/24546303.html Intervju] za Slobodna Evropa
* [http://balkans.aljazeera.net/vijesti/vrijeme-je-promijenilo-stranu Vrijeme je promijenilo stranu] esej Hartmann za Al Jazeeru
* [http://www.youtube.com/watch?v=7louxGVc17E Hartmann u emisiji ''Nedjeljom u dva'' (2007)]

{{GLAVNIRASPORED:Hartmann, Florence}}
[[Kategorija:Novinari]]
[[Kategorija:Francuski književnici]]