https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Fonon 2026-05-25T19:35:15Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Fonon&diff=301499&oldid=prev 2021-11-05T23:39:42Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Fonon'''--&gt;[[datoteka:Lattice wave.svg|250px|mini|desno|Fonon koji se širi [[kristalna rešetka|kristalnom rešetkom]] (pomicanja [[atom]]a jako su pretjerana).]]<br /> <br /> [[datoteka:Liquid helium Rollin film.jpg|mini|desno|250px|[[Supratekućina|Suprafluidni]] [[helij]] koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni.]]<br /> <br /> '''Fonon''', u [[Fizika čvrstog stanja|fizici čvrstog stanja]], je [[kvant]] energije [[mehanika|mehaničkih]] [[Vibracije|vibracija]] u [[krutine|čvrstom tijelu]]. Uveden je po analogiji s [[foton]]om (kvantom elektromagnetskoga titraja), primjenom zakona [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] na mehaničke titraje. Koncepcija fonona kao uvedene kvantnomehaničke veličine prikladna je pri istraživanjima širenja [[zvuk]]a u čvrstom tijelu, [[Prijenos topline|vođenja topline]], [[Toplinski kapacitet|toplinskoga kapaciteta]], raznih električnih učinaka u [[poluvodič]]ima, te pri [[Disperzija|disperziji ]][[rendgensko zračenje|rendgenskoga zračenja]] i [[neutron]]a u [[kristal]]ima. &lt;ref&gt; '''fonon''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=20072] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Suprafluidnost ==<br /> {{Glavni|Supratekućina}}<br /> <br /> '''Suprafluidnost''' je stanje [[Ukapljeni plin|ukapljenoga]] [[helij]]a koje se očituje gibanjem [[tekućine]] [[Viskoznost|bez trenja]] na ekstremno niskoj [[temperatura|temperaturi]] uz očuvana adhezijska svojstva. Otkrio ju je 1937. [[Pjotr Leonidovič Kapica|P. L. Kapica]], a neovisno o njem otkrili su ju iste godine [[Donald Misener|D. Misener]] i [[John Frank Allen|J. F. Allen]] proučavajući pojave do kojih dolazi kada se helij ohladi na temperaturu nižu od 2,17 [[Kelvin|K]]. Ako se na primjer u suprafluidni helij djelomično uroni prazna posuda, po njezinim će se stijenkama u tankom sloju (do 30 [[metar|nm]]) helij penjati i spuštati u posudu sve dok se razina helija u posudi ne izjednači s razinom okolnoga helija; ako se [[Kapilarnost|kapilarna]] cjevčica jednim krajem uroni u suprafluidni helij i osvijetli, na njezinu će gornjem kraju istjecati helij poput vodoskoka visoka do 10 [[centimetar]]a (takozvani učinak vodoskoka). [[Danska]] [[fizičar]]ka [[Lena Hau|L. Hau]] uspjela je 1999. u suprafluidu [[brzina svjetlosti|usporiti svjetlost]] do brzine 17 [[Metar u sekundi|m/s]], a 2001. uspjela ju je zaustaviti.<br /> <br /> Helijevi [[izotop]]i &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He i &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;He imaju različita suprafluidna stanja, a zbog različitoga broja [[neutron]]a u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]] (različitog [[spin]]a) pripadaju različitim [[statistika]]ma ([[kvantna statistika]]). Izotop helija &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He, sa spinom 0, je [[bozon]], podvrgava se [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovoj statististici]], ukapljuje se na 4,2 K i prelazi u suprafluidno stanje na temperaturi 2,17 K, a izotop &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;He, sa [[spin]]om 1/2, podvrgava se [[Fermi-Diracova statistika|Fermi-Diracovoj statististici]], ukapljuje se na 3,19 K, postaje suprafluidan na temperaturi 2,6 mK i ima dva različita suprafluidna stanja. <br /> <br /> Teorijski doprinos tumačenju suprafluidnosti helijeva izotopa &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;He prvi su dali [[Laszlo Tisza|L. Tisza]] i [[Lev Davidovič Landau|L. D. Landau]] 1941. u dvokomponentnom modelu s kvazičesticama fononima i [[roton]]ima, a [[Kvantna mehanika|kvantnomehanički]] ju je nadogradio [[Richard Feynman|R. Feynman]]. Objašnjenje suprafluidnosti izotopa &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;He uklopilo se u poopćenu [[BCS-teorija|BCS-teoriju]] ([[supravodljivost]]). Postizanje suprafluidnosti još je vrlo skupo zbog potrebnih izuzetno niskih temperatura i iznimne čistoće helija, pa se primjenjuje uglavnom u [[znanost|znanstvenim]] istraživanjima, na primjer pri proučavanju pojedinačnih [[molekula]] [[plin]]a u suprafluidu, gdje se one zbog nedostatka trenja gibaju potpuno slobodno; za održavanje osjetljivih [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] ili dijelova instrumenata na niskoj temperaturi (u astronomskom [[umjetni satelit|satelit]]u za opažanje [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]], IRAS, koji je lansiran 1983., s pomoću 720 litara suprafluidnoga helija instrumenti se čuvaju na temperaturi 1,6 K). U širem smislu stanje [[elektron]]a u supravodiču također je suprafluidno.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]<br /> [[Kategorija:Kvantna mehanika]]</div>

WikiSysop