WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T09:03:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Francesco Robba
|period = [[Barok]]
|slika = SLO-Ljubljana24.JPG
|veličina = 250px
|opis = Fontana triju kranjskih rijeka
|rođenje = [[1. svibnja]] [[1698.]], [[Venecija]], [[Mletačka Republika]]
|smrt = [[24. siječnja]] [[1757.]], [[Zagreb]], [[Habsburška Monarhija]]
|vrsta = [[kiparstvo]]
|praksa = [[Ljubljana]], [[Zagreb]]
|utjecao =
|utjecali =
|djela = ''Fontana triju kranjskih rijeka''
}}

'''Francesco Robba''' ([[Venecija]], [[1. svibnja]] [[1698.]] - [[Zagreb]], [[24. siječnja]] [[1757.]]) bio je znani [[Italija|talijanski]] [[Barok|barokni]] [[kipar]] koji je najveći dio svog života proveo radivši po [[Slovenija|Sloveniji]], [[Austrija|južnoj Austriji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Životopis==

Francesco Robba kiparski nauk savladao je u [[Venecija|Veneciji]] u botegi kipara [[Pietro Baratta|Pietra Baratte]] od [[1711.]] do [[1716.]] Kao mlad čovjek (22 god.) se preselio u [[Ljubljana|Ljubljanu]] [[1720.]], na poziv [[Slovenci|slovenskog]] klesara i kipara [[Luka Mislej|Luke Misleja]]. Ubrzo se i oženio njegovom kćerkom Terezom [[1722.]] i tako učvrstio svoje poslovne veze.
[[datoteka:Ljubljana Mestni Trg Fontana.JPG|mini|lijevo|225px|Fontana triju kranjskih rijeka, u pozadini se vidi [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani]]]]
U njegovim ranim djelima još je vidljiv veliki utjecaj njegova učitelja Pietra Baratte. Nakon što mu je umro tast [[Luka Mislej|Mislej]] [[1727.]], Robba je preuzeo njegovu radionicu i klijente. Od [[1727.]] njegovi radovi postaju sve bolji, i svjedoče o njegovu većem samopouzdanju i tehničkoj virtuoznosti koja se vidi u snažno izraženim emocionalnim izrazima njegovih skulptura i profinjenim oblicima njegovih kompozicija. Ubrzo je radionica stekla velik ugled kao najbolja u tom dijelu [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] za izradu [[mramor]]nih ansambala po sakralnim objektima i bogatim aristokratskim kućama. Njegov talent nije promakao ni visokim crkvenim prelatima, tako ga je [[Ostrogon|ostrogonski]] [[nadbiskup]] Emerik Esterházy toplo preporučio [[rektor]]u [[zagreb]]ačkog [[Isusovci|jezuitskog]] [[samostan]]a - Francescu Saveriju Barci.

Kako je rastao njegov ugled kao umjetnika, istovremeno je rastao i njegov društveni ugled. Usprkos velikim obavezama po Sloveniji, on nije zaboravio [[Venecija|Veneciju]], jer je gotovo redovno posjećivao svoj rodni grad. Ta putovanja omogućila su mu da ostane u kontaktu s recentnim [[barok]]nim [[kiparstvo]]m Venecije, središnje Italije i Rima.

Pred sam kraj života još uvjek radi i za [[Zagrebačka katedrala|katedralu u Zagrebu]], gdje je i umro [[24. siječnja]] [[1757.]]

==Djela==

===Slovenija i Donja Austrija===

Njegovo najpoznatije djelo je ''Fontana triju kranjskih rijeka'' ([[Sava|Save]], [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanice]] i [[Krka (Slovenija)|Krke]]) na trgu ispred [[Katedrala sv. Nikole u Ljubljani|Katedrale sv. Nikole u Ljubljani]] iz [[1751.]]. Na toj tipično barokno dinamičkoj kiparskoj grupi, jasno je vidljiv neposredni utjecaj [[Gian Lorenzo Bernini|Berninija]] i njegove kompozicije ''Fontana četiriju rijeka'' na [[rim]]skom trgu [[Piazza Navona]].

Pored tog djela izveo je ''Narcisovu fontanu'', također u Ljubljani. Mramorni [[oltar]] sa kiparskom kompozicijom za [[Crkva sv. Jakoba u Ljubljani|Crkvu sv. Jakoba u Ljubljani]] ([[1736.]])
Mramorni oltar za [[Crkva Marijina Navještenja u Ljubljani|crkvu Marijina Navještenja u Ljubljani]] i kip [[Sveti Ivan Nepomuk|Svetog Ivana Nepomuka]] u [[Klagenfurt|Klagenfurtu]] ([[Austrija]]).
[[datoteka:Ljubljana - Narcisov vodnjak (3).jpg|mini|lijevo|225px|Narcisova fontana, Ljubljana]]

===Hrvatska===

Francesco Robba izveo je [[1730.]] jedini mramorni oltar u Kapeli sv. Ignacija Loyolskoga u [[Isusovci|jezuitskoj]] [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkvi sv. Katarine u Zagrebu]]. Po nekim podacima on je i pokopan u [[kripta|kripti]] crkve.<ref>[http://www.bazilika-srca-isusova.hr/Isusovci/Katarinska/Opis%20crkve.htm KATARINSKA CRKVA - OPIS, na portalu Bazilika srca Isusova]</ref>Lijevi kip sa tog oltara predstavlja slavnog [[Pariz|pariškog]] profesora [[Sveti Franjo Ksaverski|Franju Ksavera]] (1506.-1552.), kojeg je [[Ignacije Loyola]] učinio isusovcem i [[apostol]]om [[Indija|Indije]] i [[Japan]]a.
[[datoteka:Oltar Sv Ignacija Lojolskoga Akademska crkva Sv Katarine 090609.jpg|mini|desno|260px|Oltar Ignacija Loyolskoga, [[crkva sv. Katarine u Zagrebu]]]]
Francesco Robba potpisao je ugovor za izradu četiri oltara za [[Zagrebačka katedrala|zagrebačku katedralu]]. Danas pouzdano znamo da je izveo ''oltar Sv. Križa'' ([[1756.]]), koji je za velike [[Historicizam|neogotičke]] obnove ([[1880.]] – [[1906.]]) katedrale prenesen u [[Križevci|Križevce]] u ''crkvu sv. Križa''. To je njegovo najljepše i najdinamičnije monumentalno djelo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na tom mramornom oltaru je s jedne strane majstorski isklesano tijelo Krista, a postrance je i velika grupa Žrtve Abrahamove. Ta izrazito dijagonalna kompozicija, sva u pokretu i napetosti.<ref>[http://www.rtvslo.si/kultura/zivel-ustvaril-ostal-v-spominu/robba-barocni-mojster-marmorja/155939 Francesco Robba na portalu MMC RTV Slovenija]</ref>

Djelo Francesca Robbe, ostao je dugo vremena relativno zapostavljeno, zbog toga je u studenom [[1998.]] održan međunarodni simpozij u Ljubljani.<ref>[http://www.ng-slo.si/default.asp?k=razstava_dogodek&rid=108 Francesco Robba in beneško baročno kiparstvo v Ljubljani na portalu Narodna galerija]</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==

* ''Vera Horvat-Pintarić'', Francesco Robba. Zagreb: Društvo historičara umjetnosti NRH, 1961.
* ''Anđela Horvat'', Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj u: Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.
* ''Matej Klemenčić'', Francesco Robba in beneško baročno kiparstvo v Ljubljani. Ljubljana: Založba Rokus, 1998.
* ''Janez Höfler'', Francesco Robba in beneško kiparstvo 18. stoljeća. Ljubljana: Založba Rokus, 2000.
* ''Doris Baričević'', Barokno kiparstvo sjeverne Hrvatske u: Hrvatska i Europa III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII-XVIII. stoljeće). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, 2003.
*''Matej Klemenčič'', Francesco Robba (1698–1757). Beneški kipar in arhitekt v baročni Ljubljani, Maribor 2013, 311 pp.

== Vanjske poveznice==
*[http://www2.arnes.si/finearts/nihaj/hist/robba/robba.html Francesco Robba na portalu Art History in Slovenia]
*[http://www.rtvslo.si/kultura/zivel-ustvaril-ostal-v-spominu/robba-barocni-mojster-marmorja/155939 Francesco Robba na portalu MMC RTV Slovenija]

[[Kategorija:Talijanski kipari|Robba, Francesco]]
[[Kategorija:Slovenski kipari|Robba, Francesco]]
[[Kategorija:Barokni kipari|Robba, Francesco]]

Francesco Robba - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica