WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T09:09:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir književnik
| Ime = Frano Baras
| boja = #B0C4DE
| slika =
| veličina = 250px
| opis slike =
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[5. studenoga]] [[1931.]]<br>[[Split]], [[Hrvatska]]
| smrt =
| zanimanje = [[Romanski jezici|romanist]], [[kazalište|kazališni kritičar]], [[esej]]ist, [[publicistika|publicist]], [[prevođenje|prevoditelj]]
| nacionalnost = Hrvat
| period pisanja = 1952. -
| vrsta = [[književna kritika]], [[biografija]]
| teme = kulturna, politička i pomorska povijest Dalmacije XIX. i XX. stoljeća ([[napoleon]]sko razdoblje, [[autonomaši]]
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''Frano Baras''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Romanski jezici|romanist]], [[publicistika|publicist]] i [[esej]]ist. Piše članke i zapise o starioj i novijoj prošlosti i sadašnjosti, područja Dalmacije, posebice o [[Split]]u, zbog čega nosi naslov ''čuvara splitskog pamćenja''<ref name=SD>[http://slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/146887/nositelj-pamcenja-splita-prof-frano-baras-predstavio-dvije-knjige] Nositelj pamćenja Splita, prof. Frano Baras, predstavio dvije knjige, ''Slobodna Dalmacija'', 25.10.2011. | 20:2, pristupljeno 4. svibnja 2016.</ref>. Živi u Splitu i na [[Madeira|Madeiri]]<ref name=SD/><ref name=MH>[http://www.matica.hr/knjige/autor/402/] Frano Baras, ''Matica hrvatska'', pristupljeno 4. svibnja 2016.</ref>.
==Životopis==
===Obrazovanje===
Osnovnu školu i [[Klasična gimnazija (1817)|Klasičnu gimnaziju]] završio je u Splitu<ref name=HBL>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=53706] Srećko Jurišić, ''Baras, Frano'', pristupljeno 4. svibnja 2016.</ref>, maturiravši [[1950.]]<ref>''Spomenica 150-godišnjice Klasične gimnazije u Splitu'', Split: Klasična gimnazija ''Natko Nodilo'', 1967., str. 119</ref>, [[Francuski jezik|francuski]] i [[talijanski jezik]] s [[književnost|književnošću]] diplomirao je [[1956.]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]<ref name=MH/>, usavršavao se na [[Pariz|pariskom]] sveučilištu ''[[Sorbonne|Sorbonni]]''.
===Pedagoški rad===
Kao apsolvent 1954./55. predavao na Gimnaziji u [[Imotski#Obrazovanje#Srednje škole|Imotskome]]. Poslije diplomiranja i odsluženja vojnoga roka, uposlen u splitskome Narodnom sveučilištu kao referent za obrazovanje odraslih te upravitelj Škole stranih jezika [[1958.]] – [[1966.]] Od [[1973.]] Na [[Filozofski fakultet u Splitu|Pedagoškoj akademiji]] u Splitu u zvanju profesora više škole predavao francuski jezik i književnost 1966.-[[1978.]], zatim do umirovljenja kao viši predavač na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]]<ref name=MH/>, OUR Split 1978.-[[1997.]]
===Znanstveni, stručni i publicistički rad===
Objavio je dvadesetak znanstvenih radova i više stotina publicističkih tekstova<ref name=MH/>, među kojima studije o [[napoleon]]skoj upravi u Dalmaciji u ''Radovima Pedagoške akademije'' (1975., l977.), ''Zborniku [[Ekonomski fakultet u Splitu|Ekonomskog fakulteta]]'' (1976/77.), [[Kulturna baština|Kulturnoj baštini]] (1978., 1979.), ''Našim temama'' (1989.), Zborniku 290 godina Klasične gimnazije u Splitu (1990.), ''Građi i prilozima za povijest Dalmacije'' (2001.), Zborniku ''Dalmacija za Francuske uprave 1806.-1813.'' (2011.), Zborniku 'Kačić', 1993. i 2009.-11.

Pregledne članke o teroru splitskih autonomaša i borbi narodnjaka za uvođenje hrvatskog jezika u školama objavili su mu ''Kulturna baština'', ''Hrvatski narodni preporod u Splitu'' (posebno izdanje) 1982., ''[[Mogućnosti]]'' 1982.

===Književni rad===
Pjesmama se javio u splitskom časopisu ''Književni Jadran'' ([[1952.]]<ref name=HBL/> i [[1953.]]). Kraće [[Proza|prozne]] tekstove i dnevničke zapise objavljivao u časopisima objavljivao je, među inim, u časopisima ''[[Dubrovnik (časopis Matice hrvatske)|Dubrovnik]]'' ([[1968.]]), ''[[Mogućnosti]]'' ([[1969.]]), ''[[Vidik]]''<ref name=HBL/> ([[1978.]]), ''Hrvatski rukopis'' ([[1993.]], [[1994.]]), ''[[Republika (časopis)|Republika]]'' ([[2008.]] i [[2012.]]). Osobna sjećanja na Drugi svjetski rat (''Ujedi rimske vučice'', ''S teutoncima pod anglosaksonskim bombama'') objavio u ''Hrvatskim obzorjima'' (1994, 1998, 1999.) a ''Dva ratna Božića u Sinju'' u ''Cetinskim vrilima'' ([[2003.]]).

Književne prijevode s romanskih jezika objavljivao u polumjesečniku ''Horizontu'' (1951.-1952.), ''[[Vjesnik u srijedu|Vjesniku u srijedu]]'' (1952.), zatim u ''Novela-filmu'' (1953., 1955. i 1956.), ''[[Narodni list|Narodnom listu]]'' (1956.) te u ''[[Mogućnosti]]ma'' (1958.–1967.)<ref name=HBL/>.

Članke, putopise, feljtone, te kazališne kritike objavlivale su mu razne novine, među kojima ''[[Slobodna Dalmacija]]'', '[[Nedjeljna Dalmacija]]'', ''[[Vjesnik]]'', ''[[Telegram]]'', ''[[Borba]]'', ''[[Fokus]]'', ''[[Večernji list]]'', ''[[Hrvatsko slovo]]'', te ''[[Vijenac]]''.

Bio je urednik biblioteka: ''Kairos'' Narodnog sveučilišta u Splitu (1966.-1968.) i Posebnih izdanja Matice hrvatske - Split (1993.-1999.), te član uredništva: ''Karake'' (1987.-1990.), Kaštelanskog zbornika (1987.-1993.), Monografije HNK Split 1893.-1993. i ''Kulturne baštine'' (1993.-1998.).
===Kazalište===
U [[Pariz]]u je 1963. proučavao upravno i umjetničko ustrojstvo pariskih kazališta.<ref name=HBL/>

Jedan je od pokretača splitskih avangardnih scena ''Komorna pozornica'' (1961.), ''Akroama-21'' (1966.) i ''Kripta-70'' (1970.).<ref name=HBL/>

U njegovu prijevodu izvedene su u Splitu drame ''Ljudski glas'' J. Cocteaua (1966.) i ''Sluškinje'' J. Genêta (1970.)<ref name=HBL/>.

Bio je kazališni kritičar ''Slobodne Dalmacije'' (1962.–1969.) i povremeno ''Borbe'' (1963., 1964., 1967.).<ref name=HBL/>

Bio je ravnatelj Drame splitskoga [[HNK Split|Hrvatskoga narodnog kazališta]] [[1970.]] – [[1972.]] te voditelj dramskoga programa [[Splitsko ljeto|Splitskoga ljeta]] 1972. i 1973.<ref name=MH/><ref name=HBL/>
===Društveni rad===
Radni je član Matice hrvatske od 1963.<ref name=MH/> te Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa.

Jedan je od članova-utemeljitelja splitskoga Društva francusko-jugoslavenskog prijateljstva (1984., od 1992. Udruge francusko-hrvatskog prijateljstva)<ref name=MH/> te član upravnog odbora ''Alliance Française de Split'' (od 1994.).

Bio je član Komisije za imena ulica, trgova i spomenike Gradskog vijeća u Splitu (1991.-1995. i 2001.-2002.) te Odbora Splitskoga ljeta (1991.-1995.)
== Knjige==
*''Snovi za porculansku lutku'', Split 1963.
*''Iz Memoara maršala Marmonta (Ilirske uspomene 1806-1811)'', Split: Čakavski sabor, 1977.
*''Maršal Marmont: Memoari'', Split: Logos, 1984.
*''Splitski karnevali'', Split: Logos, 1984. (Digitalizirano izdanje na portalu Gradske knjižnice Marko Marulić.)
*''Dalmacija anno Domini'', Split: Logos, 1988.
*''Splitski igrokaz'', Split: Društvo prijatelja kulturne baštine, 1993.
*''Staro zrcalo splitsko'', članci i podlistci, Split: Matica hrvatska, 1994.
*''Ratni dani pod Marjanom'', dnevnik i podlistci, Split: Matica hrvatska, 1996.
*''Les Français en Dalmatie (1806-1814)'' (''Francuzi u Dalmaciji''; preveli [[Gérard Denegri]] i Jasna Vučetić), Alliance Française de Split, 2002. (2. izd. 2006.)
*''Marulić u deset slika'', Split: Matica hrvatska, 2005.
*''Spliska prigovaranja'', Split: Naklada Bošković, 2007.
*''Jadranom i oceanima'', Split: Matica hrvatska, 2008.
*''Prohujalo pod Marjanom'', Split: Naklada Bošković, 2010.
*''Davni dani dalmatinski'', Split: Naklada Bošković, 2013.
*''Krijesnice hrvatskoga Jadrana'', Split: Naklada Bošković, 2014.

==Odlikovanja i nagrade==
*Ordre des Palmes Académiques (Francuska; chevalier, 1974.; officier, 1998.)
*Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, 1998.
*Nagrada grada Splita za godinu 1996.

== Izvori ==
*Bibliografija radova Frane Barasa 1951.-2001., Split: Društvo prijatelja kulturne baštine, 2002.
*Ivica Luetić: Splitske teme. Dvije knjige Frane Barasa, Hrvatsko slovo, petak, 18. studenoga 2011. godine, str. 22

{{GLAVNIRASPORED:Baras, Frano}}

[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]

Frano Baras - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica