https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=FritigernFritigern - Povijest promjena2026-05-25T11:14:58ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Fritigern&diff=119653&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-14T02:08:55Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Fritigern'''-->'''Fritigern''' ''([[gotski jezik|got.]] Frithugarnis)'' je bio [[Zapadni Goti|vizigotski]] [[kralj]] između [[369.]] i [[380.]] godine. Zauzima značajno mjesto među vođama [[barbari|barbarskih]] plemena koji su počeli proces koji je rezultirao padom [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]].<br />
<br />
Prije 376. godine Fritigern je bio jedan od gotskih poglavara sjeverno od donjeg Dunava. Za prevlast nad glavninom gotske populacije sukobljavao se s [[Atanarik|Atanarikom]]. Najzad, uz pomoć rimskog cara [[Valens]]a porazio je protivnika i u znak zahvalnosti, po tradiciji sačuvanoj kod rimskih povjesničara [[5. stoljeće|5. stoljeća]] primio [[kršćanstvo]] u njegovom [[Arijanstvo|arijanskom ]] vidu.<br />
<br />
[[376.]] godine Vizigoti su bejžeći pred [[Huni|hunskom]] navalom, zatražili dozvolu od Valensa za prijelaz [[Dunav]]a i nasejavanje na rimskom teritoriju gdje bi bili van domašaja Huna. Valens je Fritigernovim pristalicama dao dopuštenje za naseljavanje u provinciji [[Mezija|Meziji]]. Obećao im je tretman rimskih građana ako budu služili kao vojska Rimskom Carstvu. Fritigern je od 376. godine sve teže vladao svojim narodom, zato što su i mnoge Atanarikove pristaše također uspjele prijeći Dunav.<br />
<br />
Godine [[377.]], Vizigoti su tražili pomoć od cara zbog gladi koja je u to vrijeme harala njihovim zemljama. Rimski namjesnici, Lucipin i Maksimijan, ne samo da nisu pomogli, nego su doprinijeli stvaranju neprijateljskog stava Vizigota prema Rimljanima. Na kraju je došlo do sukoba, i Fritigern je sa svojim ljudima za kratko vrijeme osvojio cijelu susjednu provinciju - [[Trakija|Trakiju]], koja je bila mnogo bogatija od Mezije.<br />
<br />
U prvim sukobima s rimskom vojskom Fritigern je umalo izbjegao smrt kod [[Marcijanopol]]a na Dunavu 377. godine. Kriza se nastavila do 378. godine. [[9. kolovoza]] te godine, Fritigern se osvetio za poraz koji su Rimljani nanijeli njegovom narodu u [[Bitka kod Niša (269.)|Bitci kod Niša]] ''([[Latinski jezik|lat.]] Naissus)'' 109 godina ranije, potukavši do nogu rimske trupe u bitci kod Hadrijanopola. Po Amijanu Marcelinu, Fritigern je već u razdoblju prije bitke bio jedan od najutjecajnijih među gotskim poglavarima.<br />
<br />
Pobjeda kod Hadrijanopola je stavila pod vizigotsku kontrolu veći dio [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]], uključujući i [[Grčka|Grčku]]. Samo su se male oblasti, poput Atene i [[Konstantinopol]]a, spasile od pljačke, djelomice zahvaljujući tome što Fratigernova vojska nije imala odgovarajuća oruđa, ali i vještine, potrebne za opsade gradova.<br />
<br />
Fritigern se u izvorima spominje posljednji put u događajima nakon stupanja na prijestolje novog istočnorimskog cara [[Teodozije I. Veliki|Teodozija I.]] (siječanj 379.). Borbe između Rimljana i Gota su vođene s promjenljivom srećom, ali je tijekom 381. godine Teodozije prisilio barbare da se nasele u Trakiji. Fritigern je najvjerojatnije preminuo prije [[381.]] pošto se kao najutjecajniji gotski vladar, koji je [[11. siječnja]] 382. skopio mir s carem, spominje njegov stari rival Atanarik.<br />
<br />
== Literatura ==<br />
<!--Članak preuzet sa srpske wikipedije. Korištena literatura na srpskoj inačici je dolje navedena --><br />
* ''The Prosopography of the Later Roman Empire I: A.D. 260-395'', ed. A.H.M. Jones, J.R. Martindale and J.Morris, Cambridge 1971, str. 374.<br />
<br />
[[Kategorija:Vizigotski vladari]]</div>WikiSysop