https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=FulerenFuleren - Povijest promjena2026-05-25T01:15:36ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Fuleren&diff=126434&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-15T06:52:48Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Fuleren'''-->[[datoteka:C60a.png|mini|200px|Bukminsterfuleren C<sub>60</sub>.<ref>Biserka Tkalčeć, Antica Petreski: Kemijski elementi i njihovi spojevi, udžbenik kemije u trećem razredu gimnazije, Školska knjiga, 2014.</ref>]]<br />
<br />
[[datoteka:Fullerene c540.png|mini|desno|200px|[[Ikosaedar|Ikosaedarski]] fuleren C<sub>540</sub>.]]<br />
<br />
[[datoteka:Biosphère Montréal.jpg|mini|desno|200px|''Montreal Biosphère'', Buckminster Fuller, 1967.]]<br />
<br />
'''Fuleren''' je treća [[Alotropija|alotropska modifikacija]] [[ugljik]]a (uz [[dijamant]] i [[grafit]]), [[Organska tvar|organska tvar]] s kuglastim šupljim [[molekula]]ma u obliku pravilnih [[poliedar]]a, koja se sastoji od ugljikovih [[atom]]a povezanih u 12 [[peterokut]]a i različit broj šesterokuta. Prvi, ujedno i najmanji fuleren, buckminsterfullerene, otkriven je 1985., a nazvan prema američkom arhitektu Richardu Buckminsteru Fulleru (1895. – 1983.) zbog sličnosti s njegovim projektom geodezijske [[Kupola|kupole]]. [[Molekula]] mu se sastoji od 60 ugljikovih atoma u 12 peterokuta i 20 šesterokuta i slična je [[Nogometna lopta|nogometnoj lopti]]. Fulereni su vrlo stabilne [[kristal]]ne i tvrde tvari, od kojih se očekuje da će zbog svoje jedinstvene građe i svojstava naći primjenu kao [[Supravodljivost|supravodiči]], [[maziva]], [[katalizator]]i, prijenosnici ljekovitih tvari u organizmu i drugo. <ref> '''fulereni''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20810] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref><br />
<br />
== Objašnjenje ==<br />
Cjevasti fulereni se nazivaju i ugljične [[Nanocijevi|nanocijevi]]. Fulereni su po strukturi slični [[grafit|grafitu]] koji se sastoji od slojeva u kojima su molekule ugljika spojene u šesterokutne prstenove, što stoga takvu plohu čini ravnom, dok fulereni sadrže i peterokutne (a ponekad i sedmerokutne) prstenove, što im tada daje zakrivljenost. Prvi fuleren, C<sub>60</sub>, su otkrili 1985. [[Robert Curl]], [[Harold Kroto]] i [[Richard Smalley]], a struktura fulerena je otkrivena 5 godina kasnije. Tom fulerenu je dato ime bakminsterfuleren u čast [[Buckminster Buckminster Fuller|Richardu Buckminsteru Fulleru]], na čije građevine podsjeća molekula fulerena. Od tada su fulereni otkriveni i u prirodi, iako im je ta pojavnost mala. Fuleren se najviše nalazi u [[svemir]]u, a neki znanstvenici tvrde da je fuleren bio potreban za razvoj života na [[Zemlja|Zemlji]].<br />
<br />
Otkriće fulerena je jako proširilo broj poznatih ugljikovih [[alotropija|alotropija]], od kojih su do tog otkrića bile poznate samo [[grafit]], [[dijamant]], i [[amorfna tvar|amorfni]] ugljik kao [[čađa]] ili drveni [[ugljen|ugljen]]. Najčešće se fuleren nalazi u oblicima sa 20, 26, 60 i 70 [[atom]]a [[ugljik]]a, ali fuleren može imati do 100 atoma [[ugljik]]a. Istraživanje fulerena u obliku kugli i cijevi je vrlo intenzivno zbog njihovih jedinstvenih kemijskih i tehnoloških primjena, posebno u [[Znanost materijala|znanosti o materijalima]], [[elektronika|elektronici]] i [[nanotehnologija |nanotehnologiji]].<br />
<br />
Od otkrića fulerena, fuleren se koristi u raznim znanostima: u [[medicina|medicini]] (za [[antibiotik]]e i liječenje [[rak]]a) , u [[nanotehnologija|nanotehnologiji]] (za proizvodnju nanocijevi), u [[kemija|kemiji]] (razne [[otopine]]), u [[kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]]. Postoji više teorija nastanka fulerena, među kojima su najpoznatije dvije: [[atom]]i su se slagali jedan po jedan i druga koja tvrdi da je fuleren dio mnogo veće [[struktura|strukture]] koja se raspala na dijelove.<br />
<br />
== Nakupine ==<br />
{{glavni|Nakupine}}<br />
<br />
'''Nakupine''' su posebno stanje tvari koje čine grozdovi [[atom]]a ili [[molekula]]. Takva stanja postižu se modernim [[laser]]skim tehnikama, koje su omogućile i stvaranje novih oblika tvari i spojeva. Prije razvoja modernih [[tehnika]] bio je poznat malen broj tvari svojstava sličnih nakupinama, na primjer plastični [[sumpor]] u obliku lanaca sumpornih atoma međusobno povezanih jakim jednostrukim [[Kovalentna veza|kovalentnim vezama]]. <ref> '''nakupine''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=42846] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Materijali]]</div>WikiSysop