https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Gabriel_LippmannGabriel Lippmann - Povijest promjena2026-05-22T16:01:39ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Gabriel_Lippmann&diff=17236&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-27T08:52:09Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Gabriel Lippmann'''-->{{Infookvir znanstvenik<br />
| ime = Gabriel Lippmann<br />
| slika = Gabriel_Lippmann2.jpg<br />
| slika_širina = 200px<br />
| naslov = <br />
| datum_rođenja = [[16. kolovoza]] [[1845.]]<br />
| mjesto_rođenja = [[Bonnevoie]], [[Luksemburg]]<br />
| datum_smrti = [[13. srpnja]] [[1921.]]<br />
| mjesto_smrti = ''[[SS France (1912)|SS France]]'', [[Atlantski ocean]]<br />
| prebivalište = <br />
| državljanstvo = [[Francuska]]<br />
| narodnost = <br />
| etnicitet = <br />
| polje = [[fizika]]<br />
| radna_institucija = Sveučilište u Parizu ([[Sorbona]])<br />
| alma_mater = [[École Normale Supérieure]] u Parizu<br />
| doktorski_mentor = [[Hermann von Helmholtz]] <br> [[Gustav Kirchhoff]]<br />
| poznat_po = [[Piezoelektrični efekt|Lippmannov učinak]] <br> [[Elektroskop|Lippmannov elektrometar]] <br> [[Fotografija u boji]]<br />
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1908.]])<br />
| fusnote = <br />
}}<br />
<br />
'''Gabriel Lippmann''' ([[Bonnevoie]],<ref>Cf. p. 82: J.A. Massard (1997): [http://massard.info/pdf/lippmann_massard.pdf ''Gabriel Lippmann et le Luxembourg''.] in: J.P. Pier & J.A. Massard (éds): ''Gabriel Lippmann: Commémoration par la section des sciences naturelles, physiques et mathématiques de l’Institut grand-ducal de Luxembourg du 150e anniversaire du savant né au Luxembourg, lauréat du prix Nobel en 1908.'' Luxembourg, Section des sciences naturelles, physiques et mathématiques de l’Institut grand-ducal de Luxembourg en collaboration avec le Séminaire de mathématique et le Séminaire d’histoire des sciences et de la médecine du centre universitaire de Luxembourg: 81-111.</ref> [[Luksemburg]], [[16. kolovoza]] [[1845.]] - na putovanju morem, [[13. srpnja]] [[1921.]]), [[Francuska|francuski]] [[fizičar]] [[Luksemburg|luksemburškoga]] podrijetla. [[Doktor]]irao (1875.) na Sveučilištu u Parizu ([[Sorbona]]), gdje je bio kasnije i [[profesor]] (od 1878. do 1921.). Bavio se teorijom [[elektricitet]]a; objasnio načelo o očuvanju elektriciteta, predvidio obrnuti (inverzni) [[Piezoelektrični efekt|piezoelektrični učinak]], proučavao [[elektrolit]]e i drugo. Otkrio je da [[površinska napetost]] [[živa|žive]] ovisi o jakosti (intenzitetu) [[električno polje|električnog polja]] i to mu je omogućilo da konstruira iznimno osjetljiv kapilarni elektrometar ([[Lippmannov elektrometar]]) kojim je mogao mjeriti [[električni napon]] od 0,001 [[volt|V]]. S pomoću [[Interferencija valova|interferencije]] izumio je prvi zadovoljavajući postupak za dobivanje [[Fotografija u boji|fotografije u boji]] (1891.), za što je 1908. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Član [[Francuska akademija|francuske Akademije znanosti]] od 1886. <ref> '''Lippmann, Gabriel''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36725] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> <br />
<br />
== Doprinosi ==<br />
<br />
=== Lippmannov učinak ===<br />
{{glavni|Piezoelektrični efekt}}<br />
[[datoteka:SchemaPiezo.gif|mini|lijevo|300px|[[Piezoelektrični efekt]] ili piezoelektrični učinak je pojava stvaranja [[Električni naboj|električnog naboja]] (a time i [[napon|električnog napona]]) na površini posebno odrezanog [[kristal]]a (čvrsti dielektrik - [[izolator]]), koji je [[elastičnost|elastično]] [[deformacija|deformiran]] vanjskom [[sila|silom]].]]<br />
'''Piezoelektrični efekt''' ili '''piezoelektrični učinak''' je pojava [[električni naboj|električnog naboja]] na plohama nekih [[kristal]]a (na primjer [[kremen]]a, [[Turmalini|turmalina]]) ili [[keramika|keramičkih masa]] (na primjer [[barij]]eva titanata) pri mehaničkom stlačivanju ili rastezanju. Tu su pojavu otkrili (1880.) i proučili francuski fizičari i braća Jackues i [[Pierre Curie]], te ustanovili da postoji i obrnuta pojava, to jest da se neki kristali pod djelovanjem [[električno polje|električnoga polja]] stežu ili rastežu (poslije nazvana Lippmannov efekt ili Lippmannov učinak, po Gabrielu Lippmannu). Primjenjuje se u [[mikrofon]]ima i raznim drugim uređajima u kojma je potrebno izazvati i izmjeriti vrlo male pomake. <ref> '''piezoelektrični efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=48174] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><br />
[[datoteka:Электрометр Кольбе.jpg|mini|desno|300px|[[Elektrometar]] je preciznija izvedba [[elektroskop]]a sa zlatnim listićima.]]<br />
=== Lippmannov elektrometar ===<br />
{{glavni|Elektroskop}}<br />
<br />
'''Elektroskop''' je [[uređaj]] ili [[mjerni instrument]] kojim se može pokazati je li neko tijelo [[Električni naboj|električki nabijeno]]. Sastoji se od [[Kućište|kućišta]] (najčešće [[metal]]noga) i metalne šipke koja na jednom kraju (izvan kućišta) ima metalnu kuglu ili pločicu, a na drugome (u kućištu) obješena dva tanka metalna listića. Šipka je na kućište pričvršćena s pomoću [[izolator]]a. Ako se kuglica elektroskopa dodirne nekim naelektriziranim tijelom, šipka će se nabiti [[elektricitet]]om, pa i listići na njezinu kraju. Budući da su listići nabijeni istom vrstom elektriciteta, međusobno će se odbijati i razmaknuti. Razmak listića to je veći što je veća količina [[Električni naboj|naboja]] dovedena na kuglicu elektroskopa. Elektroskop sa zlatnim listićima prvi je konstruirao engleski svećenik [[Abraham Bennet]] 1787. U praktičnoj su upotrebi danas elektroskopi s umjerenom (baždarenom) skalom otklona, na kojoj se direktno čita [[napon]], odnosno električni naboj, ovisno o izvedbi. Takvi elektroskopi zovu se [[Elektrometar|elektrometri]] ili elektrostatski voltmetri. Zbog velike osjetljivosti elektrometri se upotrebljavaju kao [[Dozimetar|dozimetri]] za mjerenja u [[Nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] (ionizacija), a i za mjerenja vrlo visokih napona. Elektrometri mogu biti izvedeni na razne načine: Braunov s jednim listićem, Wulfov s dvjema nitima od [[kvarc]]a, Thomsonov kvadratni elektrometar i tako dalje. <ref> '''elektroskop''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17668] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
{{Nobelova nagrada za fiziku}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Lippmann, Gabriel}}<br />
[[Kategorija:Francuski fizičari]]<br />
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]</div>WikiSysop