<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Geja</id>
	<title>Geja - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Geja"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Geja&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-23T09:22:36Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Geja&amp;diff=338548&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Commonscat(.*?)}} +)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Geja&amp;diff=338548&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-18T23:03:14Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Commonscat(.*?)}} +)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 23:03, 18. studenoga 2021.&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l116&quot;&gt;Redak 116:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 116:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Vanjske poveznice ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Vanjske poveznice ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{Commonscat|Gaia}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.theoi.com/Protogenos/Gaia.html Geja u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.theoi.com/Protogenos/Gaia.html Geja u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.maicar.com/GML/Gaia.html Geja u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.maicar.com/GML/Gaia.html Geja u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Geja&amp;diff=15102&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Geja&amp;diff=15102&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-26T09:54:41Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Geja'''--&amp;gt;{{preusmjerava|Gaia|album sastava [[Mägo de Oz]]|[[Gaia (album)]]}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Arabischer Maler um 730 001.jpg|mini|300px|Geja&amp;lt;small&amp;gt;, [[Sirija|sirijska]] [[freska]], [[Damask]]&amp;lt;/small&amp;gt;]]&lt;br /&gt;
'''Geja''' ili '''Gaja''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Γῆ}}''', '''{{polytonic|Γαῖα}}''' = &amp;quot;[[Zemlja]]&amp;quot;) u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[grčki primordijalni bogovi|primordijalna]] je majka [[Uran (mitologija)|Urana]], [[Giganti|Giganata]] i [[Titan (mitologija)|Titana]]. Prema [[Heziod|Heziodovoj]] ''[[Teogonija|Teogoniji]]'', poslije [[Kaos (mitologija)|Kaosa]], ona je sama od sebe postala. U ostalim [[mitologija]]ma također je začetnica svakog života na [[Zemlja|Zemlji]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grčka mitologija ==&lt;br /&gt;
[[Heziod|Heziodova]] ''[[Teogonija]]'' (''Postanak bogova'') govori da je nakon [[Kaos (mitologija)|Kaosa]] nastala širokogrudna Geja, vječni temelj olimpskih bogova. Ona je &amp;quot;bez slatkog saveza ljubavi&amp;quot; rodila [[Uran (mitologija)|Urana]], zvjezdano nebo, koji joj je bio jednak, da pokriva nju, [[Ourea|brda]] i jalovu dubinu Mora, [[Pont (mitologija)|Pont]]a. Zatim je, prema Heziodu, legla s Uranom i rodila [[Okean (mitologija)|Okeana]], [[Kej]]a i [[Krij]]a te [[Titan (mitologija)|Titan]]e [[Hiperion (mitologija)|Hiperion]]a i [[Japet (mitologija)|Japet]]a, [[Teja|Teju]] i [[Reja (mitologija)|Reju]], [[Temida|Temidu]] i [[Mnemozina (mitologija)|Mnemozinu]]{{newdsm}}, te [[Feba (mitologija)|Febu]] od zlatne krune i dražesnu [[Tetija (mitologija)|Tetiju]]. &amp;quot;''Nakon njih rodio se [[Kron]] lukavi, najmlađi i najstrašniji od njene djece, i mrzio je svoga krepkog oca.''&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Heziod]] spominje daljnje potomstvo koje je Geja začela s Uranom, a prvi su bili divovski jednooki [[Kiklopi]], graditelji zidova, kojima su poslije doznačena [[ime]]na: [[Bront]] (&amp;quot;gromovnik&amp;quot;), [[Sterop]] (&amp;quot;munja&amp;quot;) i [[Arg (div)|Arg]] (&amp;quot;sjajni&amp;quot;): &amp;quot;''Snaga, moć i umijeće bili su u njihovim djelima.''&amp;quot; Onda dalje dodaje tri strašna storuka sina Zemlje i Neba, [[Hekatonhiri|Hekatonhire]]: [[Kot]]a, [[Briarej]]a i [[Gig]]a, svaki sa po pedeset glava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uran je sakrio [[Hekatonhiri|Hekatonhire]] i [[Kiklop]]e u [[Tartar (pakao)|Tartar]] tako da ne ugledaju svjetlo, uživajući u svojem zlom činu. To je uzrokovalo bol za Geju (Tartar je bio njezina utroba), pa je stvorila siv kremen (ili adamant), oblikovala veliki kremeni srp, te okupila zajedno Krona i njegovu braću da ih upita jesu li joj pokorni. Samo Kron, najmlađi, bio je smion uzeti kremeni srp koji je napravila te je kastrirao svog oca dok je pristupio Geji da opći s njom. Od kapljica [[krv]]i i [[sperma|sjemena]] Geja je rodila još više potomstva, snažne [[Erinije]] i naoružane [[Giganti|Gigante]], te [[jasen|jasenove]] [[nimfa|nimfe]] nazvane [[Melije]]. Od Uranovih [[testis]]a u [[more|moru]] izašla je [[Afrodita]]. Zbog toga, grčki etimolog ističe, Uran je nazvao svoje sinove &amp;quot;Titani&amp;quot;, što znači &amp;quot;silnici&amp;quot; jer su se usilili i drsko učinili strašno zlodjelo zbog kojega će osveta doći poslije. Budući da je Urana svrgnuo njegov sin Kron, Kronu je dosuđena ista sudbina, da ga zbaci [[Zeus]], sin kojeg mu je rodila njegova sestra-žena [[Reja (mitologija)|Reja]]. U međuvremenu su Titani pustili Kiklope iz Tartara, pa je Kron nagrađen kraljevanjem među njima. Započelo je ''zlatno doba''.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon [[Uran (mitologija)|Uran]]ove kastracije Geja je zajedno s [[Tartar (bog)|Tartarom]] dobila [[Ehidna|Ehidnu]] i [[Tifon]]a. S Pontom je Geja imala morska božanstva [[Nerej]]a, [[Taumant]]a, [[Forkija|Forkiju]], [[Keto]] i [[Euribija|Euribiju]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Zeus]] je [[Elara|Elaru]], jednu od svojih [[ljubav]]nica, sakrio od [[Hera|Here]] tako da ju je odnio pod zemlju. Zeusov sin s Elarom bio je [[Giganti|Gigant]] [[Titije]] za kojega se ponekad kaže da je sin Geje, zemaljske boginje, i Elare.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gea je također učinila [[Aristej]]a besmrtnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjeruje se da je Geja, prema nekim izvorima &amp;lt;ref&amp;gt;(Fontenrose, Joseph ([[1959.]]) i dr.)&amp;lt;/ref&amp;gt;, izvorno božanstvo iza proročišta u [[Delfi]]ma. Ona je proslijedila svoje moći, ovisno o izvoru, na [[Posejdon]]a, [[Apolon]]a ili [[Temida|Temidu]]. Apolon je najpoznatiji po svojoj proročkoj moći u Delfima, koji postoje od [[Homer]]ova vremena, a nastali su tako da je Apolon ondje ubio Gejino dijete [[Piton (mitologija)|Pitona]]{{newdsm}} i uzurpirao [[ktonska božanstva|ktonsku]] moć. Hera je stoga kaznila Apolona, poslavši ga kralju [[Admet]]u da bude pastir na devet godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Obiteljsko stablo ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Birth Erikhthonios Staatliche Antikensammlungen 2413.jpg|mini|Geja predaje novorođenog [[Erihtonije Atenski|Erihtonija]] [[Atena (mitologija)|Ateni]]&amp;lt;small&amp;gt;, [[Atika (pokrajina)|atička]] vaza, [[470. pr. Kr.|470.]] - [[460. pr. Kr.]]&amp;lt;/small&amp;gt;]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Partenogeneza&lt;br /&gt;
** [[Uran (mitologija)|Uran]]&lt;br /&gt;
** [[Pont (mitologija)|Pont]]&lt;br /&gt;
* s [[Elara|Elarom]]&lt;br /&gt;
** [[Titija|Titije]]&lt;br /&gt;
* s [[Okean (mitologija)|Okeanom]]&lt;br /&gt;
** [[Kreusa]]&lt;br /&gt;
** [[Sperhej]]&lt;br /&gt;
* s [[Pont (mitologija)|Pont]]om&lt;br /&gt;
** [[Keto]]&lt;br /&gt;
** [[Euribija]]&lt;br /&gt;
** [[Forkija]]&lt;br /&gt;
** [[Nerej]]&lt;br /&gt;
** [[Taumant]]&lt;br /&gt;
* s [[Posejdon]]om&lt;br /&gt;
** [[Antej]]&lt;br /&gt;
** [[Haribda]]&lt;br /&gt;
* s [[Tartar (bog)|Tartarom]]&lt;br /&gt;
** [[Ehidna (mitologija)|Ehidna]]{{newdsm}}&lt;br /&gt;
** [[Tifon]]&lt;br /&gt;
* s [[Uran (mitologija)|Uranom]]&lt;br /&gt;
** [[Kiklopi]]&lt;br /&gt;
*** [[Arg (div)|Arg]]&lt;br /&gt;
*** [[Bront]]&lt;br /&gt;
*** [[Sterop]]&lt;br /&gt;
** [[Hekatonhiri]]&lt;br /&gt;
*** [[Briarej]]&lt;br /&gt;
*** [[Kot]]&lt;br /&gt;
*** [[Gig]]&lt;br /&gt;
** [[Titan (mitologija)|Titani]]&lt;br /&gt;
*** [[Kej]]&lt;br /&gt;
*** [[Krij]]&lt;br /&gt;
*** [[Kron]]&lt;br /&gt;
*** [[Hiperion (mitologija)|Hiperion]]&lt;br /&gt;
*** [[Japet (mitologija)|Japet]]&lt;br /&gt;
*** [[Mnemozina]]&lt;br /&gt;
*** [[Okean (mitologija)|Okean]]&lt;br /&gt;
*** [[Feba (mitologija)|Feba]]&lt;br /&gt;
*** [[Reja (mitologija)|Reja]]&lt;br /&gt;
*** [[Tetija (mitologija)|Tetija]]&lt;br /&gt;
*** [[Teja]]&lt;br /&gt;
*** [[Temida]]&lt;br /&gt;
*  s [[Hefest]]om&lt;br /&gt;
** [[Erihtonije Atenski]]&lt;br /&gt;
* Nepoznat otac&lt;br /&gt;
** [[Mima (mitologija)|Mima]]{{newdsm}}&lt;br /&gt;
** [[Fema]]&lt;br /&gt;
** [[Piton (mitologija)|Piton]]{{newdsm}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Neopaganizam ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mnogi moderni neopagani, posebno helenističke neopaganske [[sekta|sekte]] u [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], aktivno štuju Geju. Vjerovanja koja se odnose na Geju razlikuju se međusobno od uobičajenog [[wicca|wiccanskog]] vjerovanja da je Geja Zemlja (ili u nekim slučajevima duhovno utjelovljenje zemlje ili Boginja Zemlja) do šireg neopaganskog uvjerenja da je Geja boginja svega stvaranja, Majka Boginja iz koje svi ostali bogovi proizlaze. Za Geju se katkad misli da utjelovljuje [[planet]]e i Zemlju, a katkad i čitav [[svemir]]. Štovanje Geje razlikuje se, protežući se od klanjanja do [[druid]]skog rituala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od Zeusa, lutalačkog nomadskog boga otvorenog neba, Geja se manifestirala u zatvorenim prostorima: kući, dvorištu, utrobi, pećini. Njoj su posvećene životinje [[zmija]], [[bik]], [[svinja]] i [[pčela|pčele]]. U njezinoj se ruci narkotičan [[mak]] može preobraziti u [[mogranj]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neki koji štuju Geju pokušavaju doći bliže Majci Zemlji tako da postanu ravnodušni prema materijalnim stvarima, a više budu &amp;quot;u suglasnosti s prirodom&amp;quot;. Drugi koji štuju Geju prepoznaju je kao veliku božicu i prakticiraju rituale uobičajeno povezane s drugim oblicima štovanja. Mnoge sekte štuju Geju, čak više od štovanja [[Temida|Temide]], [[Artemida|Artemide]] i [[Hera|Here]]. Neki uobičajeni oblici štovanja mogu uključivati klanjanje, pokušavajući doseći veću povezanost sa [[zemlja|zemljom]], [[šaman]]ističke običaje, ubiranje desetine, veličanje i moljenje, stvaranje inspiriranih umjetničkih djela posvećenih boginji, paljenje [[ulje|ulja]] i [[tamjan]]a, uzgajanje [[biljke|biljaka]] i vrtova, stvaranje i održavanje posvećenih gajeva te spaljivanje [[kruh]]a ili prolijevanje pića kao žrtvenih darova. Ostali oblici štovanja mogu doista biti zajednički, jer štovanje Geje vrlo je rašireno i može poprimiti mnoge oblike.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Interpretacije ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Gaia - Marcel Mayer.jpg|mini|[[Marcel Mayer]]: Geja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neki izvori, poput autorica [[Marija Gimbutas|Marije Gimbutas]] i [[Barbara Walker|Barbare Walker]], tvrde da je Geja kao [[Majka Zemlja]] kasniji oblik [[neolitik|predindoeuropske]] Velike Majke koja je bila štovana u [[neolitik|neolitičkim]] vremenima, ali to je stajalište sporno unutar akademske zajednice. Uvjerenje u odgajanje Majke Zemlje obilježje je modernog [[neopagani|neopaganskog]] štovanja &amp;quot;Boginje&amp;quot;, što su tipično povezali praktičari te religije s neolitičkom teorijom boginje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Heziod]]ovo odvajanje [[Reja (mitologija)|Reje]] od Geje nije učinjeno strogim slijedom, čak ni od samih grčkih mitografa. Moderni mitografi poput [[Károly Kerényi|Károlya Kerényija]] ili Carla A. P. Rucka i Dannyja Staplesa, kao i ranija generacija pod utjecajem [[James Frazer|Frazerova]] ''[[The Golden Bough]]'' (''Zlatna grana''), interpretiraju boginje [[Demetra|Demetru]] &amp;quot;majkom&amp;quot;, [[Perzefona|Perzefonu]] &amp;quot;kćeri&amp;quot;, a [[Hekata|Hekatu]] &amp;quot;staricom&amp;quot;, kako su shvaćali i sami Grci, kao tri aspekta nekadašnje [[Velika Božica|Velike Božice]], koja bi se mogla identificirati kao [[Reja (mitologija)|Reja]] ili kao sama Geja. U [[Anatolija|Anatoliji]] (moderna [[Turska]]), Reja je poznata kao [[Kibela]]. Grci nikad nisu zaboravili da je antički dom Planinske Majke [[Kreta]], gdje se figura ponešto poistovjećena s Gejom štovala kao ''[[Potnia Theron]]'' (&amp;quot;Gospodarica životinja&amp;quot;) ili jednostavno ''[[Potnia]]'' (&amp;quot;Gospodarica&amp;quot;). Ta se titula mogla pripisati u kasnijim grčkim tekstovima [[Demetra|Demetri]], [[Artemida|Artemidi]] ili [[Atena (mitologija)|Ateni]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[Rim]]u se uvezena boginja [[Kibela]] štovala kao [[Magna Mater]], tj. &amp;quot;Velika Majka&amp;quot;, a identificirana je s rimskom [[Cerera (mitologija)|Cererom]]{{newdsm}}, boginjom zemljoradnje koja je bila približno odgovarala grčkoj [[Demetra|Demetri]], ali s različitim aspektima i štovanjem s različitim kultom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ostale kulture ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Detail of Sarcophagus Selene Endymion Glyptothek Munich 328.jpg|mini|250px|Gejin [[rimska mitologija|rimski]] pandan [[Tellus Mater]]&amp;lt;small&amp;gt;, detalj sa [[sarkofag]]a, [[München]]&amp;lt;/small&amp;gt;]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ideja da je plodna [[zemlja]] [[žena]] koja odgaja [[čovjek|čovječanstvo]] nije ograničena na [[Sredozemlje]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[nordijska mitologija|nordijskoj mitologiji]] Velika Majka, majka samog [[Thor]]a, bila je poznata kao [[Jord]], [[Hlódyn]], ili [[Fjörgyn]]. U [[baltijska mitologija|litavskoj mitologiji]] Geja - &amp;amp;#381;em&amp;amp;#279; - kći je [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a. Ona je također [[Dangus]]ova ([[Varun]]ova) žena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[Tihi ocean|tihooceanskim]] kulturama Zemlja je poznata  pod jednako mnogo [[ime]]na i s jednako mnogo [[atribut]]a kao i kulture koje su je obožavale, primjerice [[Maori]], čiji je mit stvaranja uključivao Papatuanuku, partnericu [[Ranginui]]ja - [[Otac Nebo|Oca Neba]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] još se u [[Ande|Andama]] održao kult Pachamama (u područjima [[Bolivija|Bolivije]], [[Peru]]a, [[Ekvador]]a, [[Argentina|Argentine]] i [[Čile]]a). Ime dolazi od ''Pacha'' ([[kečuanski jezik|kečuanski]] &amp;quot;promjena&amp;quot;, &amp;quot;epoha&amp;quot;) i Mama (&amp;quot;majka&amp;quot;). [[Meksiko|Staromeksičke]] kulture odnose se prema Majci Zemlji kao ''Tonantzin Tlalli',' što znači &amp;quot;Obožavana Majka Zemlja&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[Indija|indijskim]] [[religija]]ma Majka svega stvaranja naziva se ''Gayatri'', a iznenađujuće je bliska Geji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Moderna ekološka teorija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mitološko [[ime]] ponovo je [[1969.]] oživio [[James Lovelock]] u svojoj hipotezi Geje, koju je poslije razvio [[Lynn Margulis]] u [[teroija Geje|teoriju Geje]]. Hipoteza predlaže da su živi [[organizam|organizmi]] i neorganski materijal dio dinamičkog sustava koji oblikuje [[Zemlja|Zemljinu]] [[biosfera|biosferu]]. Zemlju se promatra kao organizam sa samoregulirajućim funkcijama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Joseph Fontenrose|Fontenrose, Joseph]]: ''Python: A Study of Delphic Myth and its Origins'', University of California Press, Berkeley, 1959.&lt;br /&gt;
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.&lt;br /&gt;
* [[Károly Kerényi|Kerényi, Károly]]: ''The Gods of the Greeks'', Thames &amp;amp; Hudson, New York/London, 1951.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
{{Commonscat|Gaia}}&lt;br /&gt;
* [http://www.theoi.com/Protogenos/Gaia.html Geja u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}&lt;br /&gt;
* [http://www.maicar.com/GML/Gaia.html Geja u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Primordijali}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Grčki primordijalni bogovi]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Božanstva Zemlje]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>