WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T10:56:18Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 10:56, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Gejza II.'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Gejza II.'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Gejza II.<br /><small>''II. Géza''</small>		\| ime = Gejza II.<br /><small>''II. Géza''</small>
	\| slika = [[Slika:Géza II.jpg\|220px]]		\| slika = [[Slika:Géza II.jpg\|220px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T23:05:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 23:05, 18. studenoga 2021.
Redak 65:		Redak 65:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Géza II of Hungary}}~~
	* [http://proleksis.lzmk.hr/23218/ Geza II. - Proleksis enciklopedija] {{hr icon}}		* [http://proleksis.lzmk.hr/23218/ Geza II. - Proleksis enciklopedija] {{hr icon}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-07T01:39:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Gejza II. ''II. Géza''
| slika = [[Slika:Géza II.jpg|220px]]
| opis = Kralj Gejza II. Arpadović
| titula = [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarski kralj]] i [[Hrvatski vladari|hrvatski kralj]]
| vladavina = [[1141.]] – [[1162.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Bela II. Slijepi]]
| nasljednik = [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan III.]]
| regent =
| supruga = Eufrozina Kijevska
| djeca = [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan III.]] [[Bela III.]] Elizabeta Gejza Odola Helena Margareta
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Datoteka:Alex K Kingdom of Hungary.svg|15px]] [[Arpadovići]]
| vladarska himna =
| otac = [[Bela II. Slijepi]]
| majka = [[Jelena Vukanović|Jelena Raška]]
| datum rođenja = o. [[1130.]]
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[31. svibnja]] [[1162.]]
| mjesto smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[katolicizam]]
}}
'''Gejza II.''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''II. Géza'') ([[Tolna]], [[1130.]] - [[Budim]]<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/23218/ Geza II. - Proleksis enciklopedija]</ref>, [[31. svibnja]] [[1162.]]), [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski kralj]] ([[1141.]] – [[1162.]]) iz dinastije [[Arpadovići|Arpadović]]. Bio je najstariji sin kralja [[Bela II. Slijepi|Bele II.]] i kraljice [[Jelena Vukanović|Jelene Raške]]. Nakon očeve smrti 1141. godine, Gejza je naslijedio [[kruna svetog Stjepana|kraljevsku krunu]], srednji sin [[Ladislav II.|Ladislav]] postao je [[Bosna|bosanski herceg]], a najmlađi [[Stjepan IV.|Stjepan]] dobio je čast [[herceg|hrvatskog hercega]].<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 179.</ref>

Kako su kralj Gejza II. i njegova braća bili maloljetni, umjesto njih obnašali su vlast njihova majka Jelena i njen brat [[Beloš Vukanović|Beloš]], koji je bio [[ban|hrvatski ban]] i [[palatin|ugarski palatin]].

== Vanjska politika ==

Beloš je učvrstio odnose sa [[Srbija|Srbijom]], a ženidbenim vezama je nastojao poboljšati odnose i s ruskim knezovima. Zbog toga je kralja Gejzu II. [[1142.]] godine vjenčao za Eufrozinu, kćer kijevskog velikog kneza Mstislava I. Velikog (1125.–1132.), a svoju je kćer [[1150.]] udao za Eufrozininog brata kneza [[Vladimir III. Dorogobuški|Vladimira III. Dorogobuški]]. Tako su ponovno uspostavljeni dobri odnosi s [[Kijevska Rusija|Rusijom]] narušeni zbog [[Boris Kolomanović|Borisa Kolomanovića]]. Beloš je ujedno smatrao da će na ovaj način spriječiti eventualnu pomoć ruskih knezova Borisu.

Vanjskopolitička situacija se ipak zakomplicirala promjenama vladara. U [[Češka|Češkoj]] je [[1140.]] umro knez [[Sobjeslav I.]], a nasljedio ga je knez [[Vladislav II.]]. Novi je knez bio žestoki protivnik Ugarske, jer su Sobjeslavovi sinovi pobjegli na ugarski dvor, te su u proljeće [[1142.]] godine pokušali svrgnuti novog kneza, no nisu uspjeli.

Pokvarili su se i dobri odnosi s [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]]. Kralj [[Konrad III., njemački kralj|Konrad III.]] (1138.-1152.) je razvrgao zaruke svog sina Henrika i Gejzine sestre Sofije, koja se nakon toga zaredila. Kralju se naime za pomoć obratio [[Boris Kolomanović]] nakon neuspjeha u [[Poljska|Poljskoj]], a on se želeči proširiti svoju vlast na Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo rado odazvao. Boris je s plačenićkom vojskom napao i 1146. zauzeo [[Požun]], a ugarske čete su ga ubrzo vratile. Nijemci su iste godine prikupili veliku vojsku, ali im je ban Beloš nanio tako težak poraz da više nisu pomagali Borisu. Uz to je Gejza sklopio savez s carevim neprijateljem hercegom Welfom i poljskim knezom [[Vladislav II.|Vladislavom II.]], pa se Konrad nije imao vremena miješati u ugarske prilike.

Godine [[1147.]] prolazila je križarska vojska kroz Ugarsku. U [[Drugi križarski rat]] su krenuli francuski kralj [[Luj VII., kralj Francuske|Luj VII.]] (1137.-1180.) i njemački kralj Konrad III., koji je time želio poboljšati svoj ugled. Boris je pokušao isposlovati da ga križarska vojska dovede na vlast, a kada mu to nije uspjelo otišao je s križarima u [[Carigrad]]. U [[Bizant]]u je isto tako došlo do promjene na tronu. Novi car [[Manuel I. Komnen]] ljubazno je primio Borisa i obećao mu pomoć, no za trajanja križarskog rata ništa nije mogao učiniti. I on se kao i njegovi predhodnici odlučio poslužiti Borisom da proširi svoju državu. Zbog toga je sklopio savez s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] i s kraljem Konradom III. protiv Gejze II. Kralj Gejza je pak sklopio savez s [[Normani]]ma, hercegom Welfom, neprijateljem Konradovim i srpskim velikim županom [[Uroš II. Vukanović|Urošem II.]] (1145.-1162.).

== Rat s Bizantom ==

Dok je bizantski car [[Manuel I. Komnen|Manuel I.]] (1143.-1180.) ratovao protiv Normana, pobunili su se Srbi protiv bizantske vlasti, a pomoć su dobili i iz [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]]. Godine [[1150.]] potukao je car udruženu srpsko-ugarsku vojsku na rijeci [[Tara|Tari]] i ugušio srpski ustanak. Za domazdu je iduće godine provalio u Ugarsku, zauzeo [[Zemun]] i opustošio [[Srijem]], a kako je izostala pomoć Konrada III., koji je iste te godine umro, sklopio je s kraljem Gejzom mir. Novi njemački car [[Fridrik I. Barbarossa]] nastavio je politiku svojih prethodnika, pa je produžio savez s carem Manuelom.

No uto su se zakomplicirali odnosi unutar same dinastije. Kralj Gejza je naime za suvladara uzeo sina Stjepana, a time je uvrijedio svoju braću. Do tada nije bilo određeno da li kralja nasljeđuje najstariji član dinastije po načelu seniorata ili najstariji sin po načelu primogeniture. Zbog toga je nezadovoljni Gejzin brat Stjepan pobjegao u Carigrad, pa je sad car Manuel imao dva pretendenta. Ubrzo je u Bizant pobjegao i drugi kraljev brat Ladislav.

To je razgnjevilo Gejzu, pa se počeo spremati za rat. Popravio je odnose s Češkom, pa je čak dobio i vojnu pomoć. Postigao je tajni dogovor s carevim rođakom [[Andronik I. Komnen|Andronikom Komnenom]], koji je tada zapovjedao pograničnim utvrdama prema Ugarskoj. Andronik je obečao Gejzi predati [[Beograd]], [[Niš]] i [[Braničevo]], a on bi mu za uzvrat pomogao da svrgne Manuela. Gejza je iskoristio bizantsko-normanski rat, te je s bosanskim banom [[Borić]]em provalio u Carstvo i došao do Braničeva, ali se ubrzo razočarao. Car je saznao za Andronikovu izdaju i bacio ga u tamnicu, a kada je kralj doznao da stiže velika bizantska vojska počeo se povlačiti. Bizantska vojska je napala ugarsku vojsku i pretrpjela težak poraz pri čemu je poginuo i Boris Kolomanović. Iduće [[1156.]] godine oba vladara su sklopila mir na pet godina. [[Sava]] i [[Dunav]] su i dalje ostale granice, a [[Srbija]] pod bizantskom vlašću.

Car Manuel je tada predlagao [[Fridrik I. Barbarossa|Fridriku I. Barbarossi]] (1152.-1190.) navalni savez protiv Hrvatske i Ugarske, ali je to Barbarossa odbio jer je ratovao u [[Italija|Italiji]]. Fridrik je sklopio savez s Ugarskom, a Geza mu je poslao potrebnu vojnu pomoć. Tako se raspao bizantsko-njemački savez, a odnosi između oba carstva su jako zahladili.

Kralj Gejza je potvrdio Kolomanove privilegije [[Split]]u i [[Trogir]]u, te ih je još znatno i proširio želeći tako privući [[Zadar]] i otoke pod mletačkom vlašću. Mletačkim zalaganjem je papa Zadar uzvisio na čast nadbiskupije, ali je ubrzo podredio mletačkom patrijarhu u [[Grado|Gradu]] što je izazvalo veliko nezadovoljstvo u gradu.

Gejza je iz braka s kneginjom Eufrozinom ostavio tri sina Stjepana, Belu i Gejzu.

Kralj Geza II. je umro 31. svibnja [[1162.]], a nasljedio ga je sin [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan III.]].

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.'' {{ISBN|953-214-197-9}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Géza II of Hungary}}
* [http://proleksis.lzmk.hr/23218/ Geza II. - Proleksis enciklopedija] {{hr icon}}

{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Bela II. Slijepi|Bela II. Slijepi (1131. - 1141.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|Gejza II. (1141. - 1162.)]]
|nasljednik=[[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepan III. (1162. - 1162.)]]
}}

[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Mađarski vladari]]
[[Kategorija:Arpadovići]]

Gejza II. - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica