WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-04T05:11:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime=Gerald Rudolph Ford, Jr.
|datum rođenja=[[14. srpnja]] [[1913.]]
|mjesto rođenja={{SAD grad|Omaha|Nebraska}}, [[SAD]]
|datum smrti= [[26. prosinca]] [[2006.]]
|mjesto smrti=[[Rancho Mirage]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika= Gerald Ford presidential portrait (cropped 2).jpg
|veličina=
|opis slike=
|podpredsjednik= [[Nelson Rockefeller]]
|stranka= [[Republikanska stranka SAD|Republikanac]]
|potpis= Gerald R. Ford signature.png
|supruga= [[Elizabeth Bloomer Warren]]
|položaj=38. [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
|čin2=40. [[Potpredsjednici Sjedinjenih Američkih Država|potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
|zanimanje=
|fusnote=
|nasljednik= [[Jimmy Carter]]
|prethodnik= [[Richard Nixon]]
|nasljednik2= [[Nelson Rockefeller]]
|prethodnik2= [[Spiro Agnew]]
|predsjednik= [[Richard Nixon]]
|mandat_start=[[9. kolovoza]] [[1974.]]
|mandat_kraj=[[20. siječnja]] [[1977.]]
|mandat_start2=[[6. prosinca]] [[1973.]]
|mandat_kraj2=[[9. kolovoza]] [[1974.]]
|vjera= [[Episkopska crkva|Episkop]]
}}

'''Gerald Rudolph Ford, jr.''' ([[Omaha]], [[14. srpnja]] [[1913.]] – [[Rancho Mirage]], [[26. prosinca]] [[2006.]]) bio je 38. [[predsjednik]] i 40. potpredsjednik [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.

== Rani život ==
Gerald Ford se rodio [[14. srpnja]] [[1913.]] godine u obitelji [[Leslie Lynch King|Leslieja Lyncha Kinga]] i [[Dorothy Ayer Gardner]]. Po rođenju je dobio ime '''Leslie Lynch King Jr.'''. Međutim, pet mjeseci kasnije majka mu se razvela od oca, a dvije godine kasnije udala za Geralda Forda. Majka mu je promijenila ime, nazvavši ga Po očuhu, iako formalno nije bio posvojen. Gerald Ford Jr. je tek s 15 godina saznao istinu o svom porijeklu, ali to nikada nije zamjerio roditeljima, odlučivši da zadrži ime "Gerald Ford Jr".

Gerald Ford je rane godine proveo u gradu [[Grand Rapids]] u [[Michigan]]u. Još kao dječak, Gerald Ford se istakao u [[Izviđači]]ma, a u školi je razvio sklonost prema športu, pogotovo [[američki nogomet|američkom nogometu]]. U srednjoj školi je postao kapetan školskog tima, zbog čega je privukao pažnju trenera visokoškolskih timova.

Ford se poslije upisao na [[Univerzitet u Michiganu]], gdje se ponovno istakao kao igrač američkog nogometa. Zahvaljujući njemu, tamošnji tim je [[1932.]] i [[1933.]] godinu proveo bez poraza. Fordov talent je sada privukao pažnju profesionalnih timova, pa su mu [[Green Bay Packers]]i i [[Detroit Lions]]i ponudili da karijeru nastavi u [[NFL]] ligi.

Ford je to odbio i umjesto toga otišao na [[Yale]], gdje je pohađao tamošnji [[Pravni fakultet na Yaleu|pravni fakultet]]. Tamo se po prvi put počeo ozbiljnije zanimati za politiku. Kao i mnogi Amerikanci u to doba, mladi Ford je bio [[izolacionizam|izolacionist]] te se protivio [[Sjedinjene Američke Države|američkom]] sudjelovanju u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], koji je tada počeo bjesniti u [[Europa|Europi]]. Godine [[1939.]] je potpisao peticiju kojom se protestiralo protiv tadašnjeg [[Zakon o neutralnosti|Zakona o neutralnosti]], za koga se smatralo da predstavlja pokušaj predsjednika [[Franklin Roosevelt|Roosevelta]] da [[SAD]] na mala vrata uvuče na stranu [[UK|Britanije]] i [[Francuska|Francuske]].

Ford je diplomu pravnog fakulteta stekao [[1941.]] godine, a potom primljen u advokatsku komoru Michigana. Ubrzo nakon toga je japanski [[napad na Pearl Harbor]] konačno uvukao SAD u [[rat]]. Ford je, kao i mnogi njegovi sunarodnjaci, tada odlučio sudjelovati u ratu te se priključio [[Ratna mornarica SAD-a|mornaričkoj]] rezervi. Nakon jednogodišnje obuke je [[1943.]] godine poslan na nosač aviona ''[[USS Monterey]]'', a na [[Pacifik]]u je sudjelovao u mnogim teškim borbama protiv japanskih snaga. Od svega je ipak Fordu najteže iskustvo bila velika oluja u Filipinskom moru u [[Prosinac|prosincu]] [[1944.]] godine, prilikom koje su oštećeni mnogi američki brodovi, uključujući i ''Monterey''.

Ford je nakon toga premješten s Montereya, te je posljednje mjesece rata proveo na kopnu, daleko od ratnih događaja. Iz mornarice je demobiliziran u [[Veljača|veljači]] [[1946.]] godine. Njegovo ratno iskustvo je imalo veliki utjecaj na političke stavove. Nekoć gorljivi izolacionist se pretvorio u velikog [[Internacionalizam|internacionalista]], odnosno zagovornika što većeg sudjelovanja SAD u svjetskim zbivanjima.

== Politička karijera ==
Ford je svoje stavove odlučio primijeniti u praksu tako što se aktivno uključio u lokalnu politiku Michigana kao član [[Republikanska stranka SAD|Republikanske stranke]], u to vrijeme duboko podijeljene na konzervativnu i izolacionističku, te liberalnu i internacionalističku frakciju. Predstavnik ovih prvih je bio [[Bartel J. Jonkman]], koji je u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu]] godinama bio zastupao Fordov izborni okrug.

Iako su mnogi držali da protiv veterana Jonkmana nema šanse, Ford je iskorištavao svoju relativnu mladost i status junaka te počeo obilaziti lokalne farmere obećajući im da će pomusti njihove krave ako bude izabran.

Izbornoj kampanji je poticaj dalo i vjenčanje s [[Betty Ford|Betty Bloomer Warren]], bivšim fotomodelom, balerinom i lokalnom dobrotvorkom. Gerald i Betty Ford, kojoj je to bio drugi brak, imaju tri sina, jednu kći i sedmoro unučadi.

Godine [[1949.]] je Fordova kampanja urodila plodom. Nakon što je izabran u Kongres s dvaput više glasova od svog protivnika, ispunio je svoje obećanjeo mužnji krava. To ga je učinilo jednim od najpopularnijih kongresnika svog doba.

Ford nakon toga nije imao problema da još dvanaest puta dobije izbore u svom okrugu. To se počelo odražavati i na njegov položaj u [[Washington D.C.|Washingtonu]], gdje je postupno postajao jedan od najuglednijih članova republikanske frakcije u Kongresu. Sa samo dvije godine kongresnog staža je, usprkos relativne mladosti, dobio mjesto u prestižnom odboru za financije.

Ford je u Kongresu nastojao biti umjeren, nastojeći u nizu pitanja postići kompromis između svojih liberalnih i konzervativnih kolega. U vanjskopolitičkim pitanjima je bio gorljivi internacionalist, ali je u financijskim pitanjima bio konzervativac, protiveći se nastojanjima da se SAD pretvore u [[država blagostanja|državu blagostanja]] na račun svojih poreznih obveznika.

Ti su stavovi dobili posebnu važnost nakon što je Ford [[1963.]] godine izabran za vođu republikanske manjine u Kongresu. Iste je godine Ford bio i članom [[Warrenova komisija|Warrenove komisije]] koja je donijela kontroverzne zaključke o ubojstvu predsjednika [[John F. Kennedy|Kennedyja]].

Ford je u to doba, zahvaljujući svojoj dobroćudnosti, stekao veliki broj prijatelja u obje stranke i među osobama različitih političkih shvaćanja. To, međutim, nije uključivalo predsjednika [[Lyndon B. Johnson|Johnsona]], kome se zamjerio oštrom kritikom projekta ''[[Veliko društvo]]''. Johnsonov nasljednik [[Richard Nixon|Nixon]] je, pak, prema Fordu imao daleko bolje mišljenje.

== Potpredsjednik SAD ==
Ključni događaj u Fordovoj političkoj karijeri bilo je izbijanje [[Watergate|afere Watergate]]. Godine [[1973.]] su mediji, a kasnije i specijalni istražitelji, razotkrili cijeli niz financijskih i drugih malverzacija vezanih uz najuži krug suradnika predsjednika Nixona.

Istraga je, između ostalih, razotkrila kako je potpredsjednik SAD-a [[Spiro Agnew]], u doba kada je bio guverner [[Maryland]]a, utajivao porez i prao novac. Suočen sa sudskim procesom i mogućnošću da završi u zatvoru, Agnew je [[10. listopada]] [[1973.]] godine podnio ostavku.

Time su SAD ostale bez potpredsjednika i Nixon je, po [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustavu SAD]], bio prisiljen imenovati zamjenu. Dva dana kasnije je izbor pao na [[Gerald Ford|Geralda Forda]] koji, dijelom zbog karaktera, dijelom zbog umjerenih političkih shvaćanja, u očima javnosti nije bio povezan s Nixonom, odnosno najkontroverznijim aspektima njegovog predsjedništva

Forda je [[27. studenog]] potvrdio [[Senat SAD|Senat]] s 92 glasa "za" i 3 "protiv", dok je Zastupnički dom to učinio [[6. prosinca]] s 387 glasa "za" i 35 "protiv". Gerald Ford je istog dana položio zakletvu.

Ford kao potpredsjednik, za razliku od svojih prethodnika, nije pokazivao neku veliku aktivnost na novoj dužnosti, a i javnost ga je uglavnom ignorirala, u potpunosti okrenuta prema Nixonu i daljem otkrivanju sve razornijih detalja o aferi Watergate.

Dana [[1. kolovoza]] [[1974.]] godine Forda je posjetio [[Alexander Haig]], tadašnji načelnik Bijele kuće, te saopćio kako su pronađeni novi dokazi koji teško optužuju Nixona, te da predsjedniku preostaje da bira hoće li podnijeti ostavku ili biti opozvan. U oba slučaja novi predsjednik je po Ustavu trebao postati Ford.

== Predsjednik SAD ==
[[Datoteka:Ford - Brezhnev 1974.jpg|250px|mini|Predsjednik Ford zajedno sa [[SSSR|sovjetskim]] vođom [[Leonid Brežnjev|Leonidom Brežnjevom]].]]
Nixon je ostavku podnio [[9. kolovoza]] 1974. godine Ford je isti dan položio zakletvu te postao prvi predsjednik u povijesti koji na tu dužnost nije došao temeljem demokratskih izbora. Kao jednu od svojih prvih važnijih odluka, na ispražnjeno mjesto potpredsjednika je [[20. kolovoza]] 1974. godine imenovao [[Guverner New Yorka|njujorškog guvernera]] [[Nelson Rockefeller|Nelsona Rockefellera]], kojeg su kasnije potvrdila od oba doma Kongresa.

Isto onako kao što je pomogla njegovom dolasku u Bijelu kuću, afera Watergate je imala snažan efekt na Fordov predsjednički mandat. Mjesec dana nakon Nixonove ostavke, [[9. rujna]] 1974. godine Ford je potpisao ukaz kojim se Nixon abolira za eventualne zločine počinjene tokom afere Watergate. U televizijskom obraćanju naciji, Ford je to nastojao objasniti željom da se postigne nacionalno pomirenje, a u istu svrhu je objavio uvjetnu aboliciju mladića koji su, protestirajući zbog [[Vijetnamski rat|vijetnamskog rata]], dezertirali iz američke vojske, odnosno pobjegli u [[Kanada|Kanadu]].

Američka javnost, pogotovo ona liberalna i lijevo orijentirana, nije imala razumijevanja za Fordov potez. Nixon je bio toliko omražen da je odluka o aboliciji protumačena kao [[veleizdaja]], a čak su i mnogi uvaženi članovi Fordove administracije u znak protesta dali ostavku.

Ford se u sljedeća dva mjeseca uzalud nastojao prikazati drukčijim od Nixona, usprkos toga što je njegov potpredsjednik Rockfeller uživao reputaciju liberala, a njegova supruga Betty Ford bila gorljiva [[feminizam|feministica]], te s tadašnjom javnosti dijelila izuzetno popularne stavove o legalizaciji abortusa, marihuane i predbračnom seksu.

Prosvjed protiv Forda se odrazio i na kongresne izbore u studenom 1974. godine. Republikanski kandidati su hametice poraženi, a [[Demokratska stranka SAD|demokrati]] su po prvi put nakon dugo vremena stekli dvotrećinsku većinu u Zastupničkom domu Kongresa. Time su stekli mogućnost da zaobilaze predsjednički veto, te je Ford, izgubivši mogućnost da bilo kako utječe na rad Kongresa, ostatak mandata proveo kao jedan od političkih najslabijih predsjednika u povijesti.

Ti su se izbori odrazili i na vijetnamski rat, s obzirom da su mnogi od novoizabranih kongresnika i senatora bili njegovi žestoki protivnici. U proljeće 1975. godine je [[Sjeverni Vijetnam]] poduzeo ofenzivu na Južni Vijetnam, a SAD više nisu bile u stanju intervenirati kako bi spasili svoje saveznike, a jedino što su učinili bilo je evakuacija vlastita veleposlanstva iz [[Ho Ši Min (grad)|Ho Ši Min]]a. Time je formalno završio [[Vijetnamski rat]], a komunističke snage su poslije preuzele kontrolu nad [[Laos]]om i [[Kambodža|Kambodžom]]. Jedina ozbiljnija akcija vezana uz te događaje bio je neuspjeli pokušaj spašavanja mornara američkog ratnog broda ''[[USS Mayaguez]]'', kojeg su zaplijenili pobjednički [[Crveni Kmeri]] u Kambodži.

U drugim aspektima Fordova vanjska politika, zahvaljujući tome što je kao državni tajnik zadržan [[Henry Kissinger]], predstavljala je kontinuitet s onom Nixonovom. Nastavljen je [[detant]] sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]], a hladni rat ušao u jednu od svojih mirnijih faza. Sa SSSR-om je potpisani i [[Sporazumi iz Helsinkija]], na temelju kojih je u Europi ustanovljeno načelo o nepromjenljivosti granica, ali i obaveza poštivanja [[ljudska prava|ljudskih prava]]. Ford je nastavio i s politikom približavanja [[NR Kina|NR Kini]].

Na unutrašnjem planu je Fordov mandat obilježen posljedicama [[Naftni šok 1973.|naftnog šoka 1973.]] godine, kao i sve veće [[inflacija|inflacije]]. SAD su se u to doba suočavale s prvom velikom ekonomskom krizom nakon [[Velika depresija|Velike depresije]]. Ona je izazvala pad životnog standarda kod velikog broja stanovnika, ali i kolaps mnogih ambicioznih socijalnih reformi za koje su se zalagali tada pretežno liberalni političari. SAD su zabilježili dotada nezapmaćeno povećanje kriminala, isto kao i porast bezakonja u mnogim gradovima. Karakterističan je primjer New York, čija je uprava [[1975.]] godine bila prisiljena proglasiti stečaj.

Ford je u to doba bio prilično nepopularan, a prilikom turneje u [[Kalifornija|Kaliforniji]] u rujnu 1975. godine preživio je dva pokušaja atentata.

Ford je prilično nevoljko pristao da se [[1976.]] godine na redovnim izborima natječe za mjesto predsjednika. Mnogi su smatrali da, s obzirom na ekonomske probleme i veliku nepopularnost, nema nikakve šanse. S druge strane mu je desno, konzervativno krilo Republikanske stranke zamjeralo na popustljivosti prema SSSR-u. Njihov kandidat [[Ronald Reagan]] je ozbiljno izazvao Forda na preliminarnim izborima, da bi odustao tek na republikanskoj izbornoj konvenciji u [[Kansas City]]ju. Njegov govor na toj konvenciji je zasjenio Fordov, a konzervativci su uspjeli Forda natjerati da kao potpredsjedničkog kandidata umjesto liberala Rockfellera uzme konzervativca [[Bob Dole|Boba Dolea]].

Demokrati su, pak, kao svog kandidata izabrali [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]], relativno slabo poznatog [[guverner Georgije|guvernera Georgije]]. Gorljivi [[kršćanstvo|kršćanin]], ali umjeren u društvenim stavovima, Carter je bio viđen kao oličenje reforme koja će počistiti korumpirani i nesposobni Washington. Zbog toga je na samom početku kampanje u anketama imao preko 30 % prednosti nad Fordom.

Ford se, s druge strane, po prvi put iskazao kao sposoban političar i vrlo brzo iskoristio neke od Carterovih gafova kako bi utrku pred kraj učinio prilično neizvjesnom. Međutim, gaf koji je sam Ford učinio u jednoj od televizijskih debata u oktobru 1976. je donio malu, ali odlučnu prevagu Carteru an izborima mjesec dana kasnije. Ford je zato ostatak svog mandata proveo kao jedini neizabrani predsjednik SAD.

== Poslije predsjedništva ==
Ford je temeljem Ustava imao pravo da se natječe za jedan predsjednički mandat, odnosno mogao je ući u izbornu utrku [[1980.]] godine. Međutim, iako je njegov nasljednik Carter također bio opterećen sa serijom ekonomskih i drugih problema, Ford se odlučio oprostiti od aktivnog bavljenja politikom. Razlog za to su bili i obiteljski problemi, posebno [[alkoholizam]] njegove supruge Betty.

Umjesto toga Ford je uglavnom sudjelovao na republikanskim izbornim i drugim skupovima, a vrijeme provodio igrajući [[golf]], uglavnom sa svojim dobrim prijateljom, komičarem [[Bob Hope|Bobom Hopeom]].

Protok vremena je bitno poboljšao reputaciju Geralda Forda. Nakon Carterovog predsjedništva, počeo se smatrati daleko sposobnijim državnikom nego ranije. Istovremeno je Reaganov konzervativizam mnoge liberale i ljevičare iz 1970-ih natjerao da počnu cijeniti Fordove umjerene poglede. Gerald Ford je nakon predsjedništva uživao reputaciju jednog od najuglednijih američkih političara.

Ford je umro [[26. prosinca]] [[2006.]] godine, te je time postao najdugovječniji američki predsjednik nakon Ronalda Reagana.

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}

=== Izdana djela ===
* [http://www.usa-Presidents.info/union/ford-1.html First State of the Union Address].
* [http://www.usa-Presidents.info/union/ford-2.html Second State of the Union Address].
* [http://www.usa-Presidents.info/union/ford-3.html Third State of the Union Address].

=== Knjižnice i muzeji ===
* [http://geraldrfordfoundation.org/ Gerald R. Ford Foundation].
* [http://www.fordlibrarymuseum.gov Ford Library and Museum].
* [http://www.archives.gov/research/arc/topics/president-ford.html National Archives materials].

=== Biografije ===
* [http://www.whitehouse.gov/history/presidents/gf38.html White House biography].
*[http://bioguide.congress.gov/scripts/biodisplay.pl?index=F000260 U.S. Congress biographical entry].
* [http://www.historyguy.com/biofiles/ford_gerald.html Brief biography of Gerald Ford].

=== Multimedia ===
* [https://web.archive.org/web/20060901081742/http://vvl.lib.msu.edu/showfindingaid.cfm?FindAidID=FordGR Audio recordings of Ford's speeches].

{{predsjednici SAD-a}}
{{Potpredsjednici SAD-a}}
{{Osobe hladnoga rata}}

{{GLAVNIRASPORED:Ford, Gerald}}
[[Kategorija:Američki predsjednici]]
[[Kategorija:Američki političari 1945. – 1989.]]
[[Kategorija:Američki potpredsjednici]]
[[Kategorija:Masoni]]
[[Kategorija:Hladni rat]]

Gerald Ford - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica