WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:06:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|German}}
'''Germani''' ([[latinski]]: ''germani'') obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu [[indoeuropski narodi|indoeuropskih naroda]], čija je pradomovina bila južna [[Švedska]], [[Danska]], [[Schleswig-Holstein]] i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke [[Weser]]a i [[Odra|Odre]]).

Iz tog područja su se mnogobrojna plemena već u [[Prapovijest|prapovijesno]] vrijeme postupno širila na istok do rijeke [[Visla|Visle]], na zapad do rijeke [[Rajna|Rajne]], a na jug do [[Majna|Majne]], spuštajući se čak i do [[Dunav]]a i [[Karpati|Karpata]]. -Danas su to područja: [[Njemačka|Njemačke]] i [[Austrija|Austrije]], [[Švicarska|Švicarske]], [[Francuska|Francuske]], [[Engleska|Engleske]], zapadne [[Poljska|Poljske]], sjeverne [[Italija|Italije]], [[Danska|Danske]], [[Norveška|Norveške]], [[Švedska|Švedske]], [[Liechtenstein]]a, [[Luxemburg]]a, [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Sudeti|Sudeta]] ([[Češka]]).

== Opis i ustroj ==

Germani su bili veoma visokog rasta, plave ili riđe kose, plavih očiju i svijetle puti. Živjeli su [[Nomadi|nomadskim]] životom često mijenjajući svoje boravište s ciljem pronalaženja bolje zemlje. Nisu osnivali [[grad]]ove, a bavili su se uglavnom [[Poljoprivreda|poljodjelstvom]], [[stočarstvo]]m i [[lov]]om. Bili su organizirani po rodovima od sto obitelji ([[njemački jezik|njem.]] ''Hundertschaft'' sa 400 – 1000 a ponekad i do 2000 ljudi). [[Rod (prvobitna zajednica)|Rod]] je bio osnovna [[Društvo|društvena]], ali i [[rat]]no-[[Taktika|taktička]] [[Vojna postrojba|postrojba]]. Svi članovi roda su bili slobodni ljudi i živjeli u istom selu, zajedno su obrađivali zemlju i svojina je bila zajednička. [[Zapovjednik]] roda (''hunno'', ''stotinar'') u miru je bio poglavar a u ratu vođa '''stotine''' (nije označavalo sto ljudi već samo neki veći broj).
Više rodova sačinjavalo je [[pleme]], na čijem je čelu bio zapovjednik, kojeg je birala [[skupština]] slobodnih muškaraca Ding ili Thing i koji je imao najvišu [[vlast]] te odlučivao o ratnim pothvatima. Plijen se dijelio ravnomjerno. Za one koji su bili tijekom rata neposlušni i oni koji bi slabili vojnu disciplinu, bila je predviđena kazna bičevanjem i vezivanjem, a i smrću. Većinu vojnih snaga germanskih plemena je činilo [[pješaštvo]], ali su plemena imala i vrlo dobru [[Konjica|konjicu]] za [[izviđanje]], krstarenje i prepade iz [[Zasjeda|zasjede]]. Istočni Germani koji su živjeli u [[Euroazijska stepa|euroazijskim]] [[stepa]]ma su razvili snažnu konjicu.
Kasnije su se u okviru plemena izdvojile obitelji poglavara i vođa koji su se pokazali u ratu, a koji su iz plijena i poklona povećali svoje [[bogatstvo]] i na taj način mogli uzdržavati svoju pratnju (''družinu''). Iz tih obitelji obično se bili birani [[Knez|kneževi]] (''principes'' , njem. '''Fürsten''') – prvi germanski [[Vlastela|vlastelini]], koji su tijekom mira sudili, a tijekom rata zapovijedali plemenima. Među kneževima je za ratne pohode bitan [[vojvoda]] (njem. '''Herzog''').

Germanska plemena su bila mnogobrojna. [[Tacit]] je poznavao oko 60 različitih germanskih plemena. Ipak, neka od najpoznatijih su: [[Cimbri]], [[Heruli]], [[Teutonci]], [[Angli]], [[Sasi]], [[Burgundi]], [[Goti]], [[Ambroni]], [[Svevi]], [[Batavci]], [[Ubijci]], [[Triboci]], [[Nemeti]], [[Vangioni]], [[Sugambri]], [[Uzipeti]], [[Tenkteri]], [[Herusci]], [[Markomani]], [[Kvadi]], [[Hati]], [[Frižani]] itd.

== Pokreti germanskih plemena (3. i 2. stoljeću prije Krista): ==

U 3. stoljeću prije Krista zapadna germanska plemena prelaze srednju i donju [[Rajna|Rajnu]], miješaju se sa starosjediocima [[Kelti]]ma na [[Mosel]]u i u [[Belgija|Belgiji]] i prihvaćaju jaču [[Gali|galsku]] [[Kultura|kulturu]]. Oko 200 prije Krista istočna plemena ([[Bastarni]], [[Skiri]], a dijelom i [[Gepidi]]) prodiru s Visle do obale [[Crno more|Crnog mora]], gdje se miješaju s [[azija]]tskim i [[Slaveni|slavenskim]] narodima.

U 2. stoljeću prije Krista sjeverna germanska plemena, '''Cimbri''', '''Teutonci''' i '''Ambroni''' napuštaju svoje područja na [[Jylland]]u zbog, kako izvješćuju antički izvori, katastrofalnih poplava. Cimbri upadaju [[113. pr. Kr.|113. prije Krista]] u rimsku provinciju [[Norik]] a Teutoni u [[Galija (rimska provincija)|Galiju]]. Tijekom ovih svojih prodora Cimbri i Teutoni su potisnuli Kelte s [[Majna|Majne]] i [[Neckar]]a u današnju [[Švicarska|Švicarsku]]. Poslije mnogobrojnih sukoba Rimljana s germanskim plemenima ([[bitka kod Arauzija]]), [[Gaj Marije]] je uspio pobijediti Teutonce i Ambrone kod [[Bitka kod Sekstijskih Toplica|Sekstijskih Toplica]] (''Aquae Sextiae'') [[102. pr. Kr.|102. prije Krista]] i uništiti Cimbre u gornjoj Italiji kod [[bitka kod Vercele|Vercele]] (''Vercellae'') [[101. pr. Kr.|101. prije Krista]].

Današnju južnu [[Njemačka|Njemačku]] zaposjedaju ''Svevi'', dok se ''Batavci'' naseljavaju na ušću Rajne, Ubijci kod grada [[Köln]]a, a Triboti Nemeti i Vangioni na srednjoj Rajni. Svevi su pod kraljem '''Ariovistom''' [[72. pr. Kr.|72. prije Krista]] prešli gornju Rajnu i naselili današnji [[Alsace|Elsas]] i [[Porajnje-Falačka|Falačku]].

U ovom razdoblju daljnja prodiranja germanskih plemena zaustavljena su u [[Galski ratovi|galskim ratovima]] u kojima su Rimljani pokorili i pobijedili Germane pod zapovjedništvom [[Gaj Julije Cezar|Cezara]].

== Pokreti germanskih plemena (1 stoljeća prije Krista i 1. stoljeća): ==

Pred kraj 1. stoljeća prije Krista, [[16. pr. Kr.]] germansko pleme ''Sugambri'' su prešli Rajnu i porazili rimske postrojbe pod Lolijem i udružili se s drugim obližnjim germanskim plemenima s ciljem prodora u [[Galija (rimska provincija)|Galiju]]. Kako bi spriječio i otklonio opasnost s Galije, car [[August]] je odlučio premjestiti [[limes (utvrđena rimska granica)|limes]] s rijeke Rajne na [[Laba|Elbu]]. Poslije trogodišnjih sukoba rimski zapovjednik [[Neron Klaudije Druz|Druz]] pokorava ''Hate'', ''Heruske'', ''Hauke'' i ''Sugambre'', dok se ''Svevi'' (''Markomani'' i ''Kvadi'') povlače i naseljavaju oblast današnje Češke i [[Moravska|Moravske]].
Rimski vojskovođa a kasnije i [[car]] [[Tiberije]] je bez poteškoća pokorio germanska plemena do rijeke [[Laba|Elbe]] i osnovao nove [[Rimska provincija|rimske provincije]], čija je organizacija međutim naišla na otpor kod slobodnih germanskih plemena. Herušćanski knez [[Arminije]] je potajno skupio srednja i donja plemena i iz zasjede porazio tri rimske [[Legija|legije]] [[9.]] godine kod [[bitka kod Teutoburške šume|Teutoburške šume]]. Ovom pobjedom je vraćena neovisnost Germana usprkos pokušaja ([[14.]] – [[17.]] godine) [[Germanik]]a da je slomi. Rimljani su se povukli na rijeku Rajnu i utvrdili [[Limes (utvrđena rimska granica)|limes]].
Razdor i unutarnji sukobi između '''Arminija''' i markomanskog kralja [[Marobod]]a, iscrpili su u međusobnom sukobu ([[17.]] – [[19.]] godine) svoju snagu i na taj način spriječili sami sebe da potpuno potisnu Rimljane iz [[Germanija|Germanije]]. Zapadna germanska plemena su zapala pod vlast [[Rimski imperij|rimskog imperija]] u provincijama [[Germania superior]] i [[Germania inferior]], dok su plemena duž ove granice dobrovoljna ušla u vojnu službu Rima.
U ovom razdoblju plemena su se dijelila na tri velike skupine:
* '''[[Istevoni]]''' – na donjoj Rajni ([[Batavci]], [[Tongri]], [[Tenkteri]], [[Uzipeti]], [[Hamavi]], [[Tubanti]], [[Sugambri]], [[Brukteri]], [[Marzi]] i [[Hati]])
* '''[[Ingevoni]]''' – na obali Sjevernog mora ([[Frižani]], [[Hauci]], [[Herusci]], [[Angli]])
* '''[[Hermioni]]''' – najveća skupina ([[Svevi]], [[Hermunduri]], [[Markomani]], [[Kvadi]], [[Langobardi]], [[Rugijci]], [[Vangioni]], [[Nemeti]], [[Triboki]], [[Goti]], [[Burgundi]] i [[Vandali]])

== Pokreti germanskih plemena (od 2. stoljeća): ==

Iako su prešli u obranu, Rimljani nisu uspjeli dugo očuvati svoje utvrđene granice od napada i upada germanskih plemena, koji su pritisnuti prodorima drugih naroda bili prisiljeni tražiti bolje i veće oblasti za život. Tako su [[166.]] godine ''Markomani'' i ''Kvadi'' upali duboko preko Dunava u rimsko područje, sve do [[Akvileja|Akvileje]]. Opasnost po carstvo je nastupila polovinom 3. stoljeća, kada se udružuju brojna germanska plemena u jake vojne saveze. [[Rimsko Carstvo]], čija je moć bila u opadanju, bilo je prinuđeno dozvoliti plemenima kao '''[[federati]]ma''', pod obvezom na vojnu službu i čuvanje granice, da se naseljavaju na rimskom području. Markomani ulaze u [[Norik]] i [[Panonija|Panoniju]]. Tada se pojavljuju i nova plemena kao što su [[Gali]], [[Alemani]], [[Franci]] i [[Sasi]].

* [[Alemani]] prodiru prvo s Majne na ''limes'' a kasnije i u Galiju, gdje ih [[Julijan Apostata]] [[357.]] godine u bici kod [[bitka kod Argentoratuma|Argentoratuma]] pobjeđuje. Alemani su se kasnije u 5. stoljeću, iskoristivši prodor [[Vandali|Vandala]] i [[Svevi|Sveva]], naselili na lijevoj obali Rajne i proširili na današnju francusku pokrajinu [[Elzas]].

* [[Franci]] se kao federati naseljavaju u 4. stoljeću u sjevernoj Galiji i osnivaju svoju državu, prvobitno kao rimski federati, a od [[486.]] godine kao potpuno neovisni.

* Istočno-germanski [[Goti]], su se učvrstili na sjevernoj obali Crnog mora, a od početka 3. stoljeća upadaju u [[Dacija|Daciju]]. Car [[Aurelijan]] im [[272.]] godine prepustio Daciju i postigao na dulje vrijeme stabilnost i mir na granici. Goti su se sjeverno od Dunava podijelili na [[Vizigoti|Vizigote]] i [[Ostrogoti|Ostrogote]]. Goti su suzbili [[Vandali|Vandale]] [[335.]] godine i car [[Konstantin I. Veliki]] im odobrava da se nasele u Panoniji kao federati. [[Huni]] su [[375.]] godine svojim prodorom iz [[Azija|Azije]] lako savladali Ostrogote na Crnom moru i prisilili ih da zajedno s njima sudjeluju u ratnim pohodima na zapadu. Vizigoti, potisnuti i s odobrenjem cara [[Valens]]a naseljavaju se kao federati u [[Tracija (rimska provincija)|Traciji]] i [[Mezija|Meziji]], gdje brane granice Rima od Huna. No, kad je carstvo odbilo da ih plaća, pobunjuju se i prodiru na [[Balkan]], a [[401.]] godine prelaze u [[Italija|Italiju]] da bi [[419.]] godine prodrli u Galiju gdje se naseljavaju u Akvitaniji kao federati. Odvajaju se u 5. stoljeću od Rima i stvaraju moćnu državu koja obuhvaća prostor od [[Gibraltar]]a do [[Loire|Loire]]. Porazom od Franaka kod [[Vuje]]a ([[507.]] godine), vlast Vizigota se smanjuje na [[Septimanija|Septimaniju]] i [[Španjolska|Španjolsku]]. Poslije raspada Hunske države ([[453.]] godine), Ostrogoti ponovno stječu neovisnost i naseljavaju se u Panoniji, otkuda pod zapovjedništvom kralja [[Teodorik]]a [[488.]] godine upadaju u Italiju, obaraju uzurpatora [[Odoakar|Odoakra]] i [[493.]] godine stvaraju moćnu Ostrogotsku državu, koju [[553.]] godine [[Bizant]] poražava u [[bizantsko-ostrogotski rat|bizantsko-ostrogotskom ratu]].

* [[Vandali]] su u savezu s Alanima i Svevima, [[406.]] godine prešli u Galiju i Španjolsku, otkuda su ih Vizigoti protjerali u [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]], gdje su osnovali svoju državu. [[440.]] godine su osvojili [[Sicilija|Siciliju]], [[455.]] godine upali u Italiju i opljačkali [[Rim]]. Vandalsku državu uništio je bizantski vojskovođa [[Belizar]] [[534.]] godine u [[vandalski rat|vandalskom ratu]] i Vandali su nestali u Africi.

* [[Langobardi]] su s donje Labe krajem 4. stoljeća krenuli na jug i zajedno s [[Heruli]]ma su se nastanili na [[Karpati]]ma, oko gornjeg toka rijeke [[Tisa|Tise]], otkuda su [[546.]] godine prešli u Panoniju. U savezu s [[Avari|Avarima]] su pokorili [[Gepidi|Gepide]], a pod zapovjedništvom kralja [[Alboin]]a su [[568.]] godine osvojili veći dio Italije i osnovali [[Lombardija|Lombardiju]] sa sjedištem u [[Pavia|Paviji]]. Njihovu vladavinu okončao je [[Karlo Veliki]] [[774.]] godine u [[franačko-langobardski ratovi|franačko-langobardskim ratovima]].

* [[Burgundi]] su se sredinom 3. stoljeća preselili na gonju Majnu, otkuda su zbog pritiska Vandala i Sveba [[406.]] godine prešli u Galiju. Namjesnik [[Flavije Aecije|Aecije]] ih je [[437.]] godine potisnuo u [[Savoja|Savoju]], gdje su se proširili duž rijeke [[Rhône]] i naselili cijelu jugoistočnu Galiju osim [[Provansa|Provanse]]. [[532.]] godine su pali pod franačku vlast.

* [[Angli]] i [[Sasi]] su sa [[Jylland|Jilandskog poluotoka]] u 4. stoljeću uznemirivali rimske postrojbe na obalama [[Velika Britanija|Britanije]] i Galije, a od [[419.]] godine se naseljavaju u Britaniji.

* Bajuvari ([[Bavarci]]), potomci ''Markomana'', naselili su se ([[488.]] – [[520.]] godine) na području između rijeke [[Inn]] i [[Ems]], a onda se proširili do rijeke [[Leh]], a sjeverno od Dunava do [[Češka šuma|Češke šume]], pobijedivši [[Turingi|Turinge]], koju su bili naselili tu oblast umjesto [[Hermunduri|Hermundura]].

Germanske države, zasnovane na ruševinama Zapadnog Rimskog Carstva izvan provincije Germanije, postupno su romanizirane, a germanske su ostale [[Skandinavija]], Britanija i područje između [[Sjeverno more|Sjevernog]] i [[Baltičko more|Baltičkog mora]], [[Alpe|Alpi]], Rajne i Labe, od kojeg će u 10. stoljeću nastati Njemačka.

== Stara plemena ==
*[[Cherusci]] (Herusci)
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.infoplease.com/ce6/history/A0820632.html Germans]

[[Kategorija:Germani| ]]

Germani - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica