Global Positioning System - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T06:25:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 06:25, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Global Positioning System'''-->~~{{izdvojeni članak\|srpanj 2014.}}~~		<!--'''Global Positioning System'''-->

	[[datoteka:GPS Satellite NASA art-iif.jpg\|mini\|desno\|300px\|Umjetnička koncepcija GPS satelita Block II-F u orbiti.]]		[[datoteka:GPS Satellite NASA art-iif.jpg\|mini\|desno\|300px\|Umjetnička koncepcija GPS satelita Block II-F u orbiti.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T02:31:09Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T23:53:33Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T01:24:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T00:11:05Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 00:11, 2. studenoga 2021.
Redak 764:		Redak 764:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat}}~~
	* [http://www.gps.gov/ GPS.gov] – General public education website created by the U.S. Government		* [http://www.gps.gov/ GPS.gov] – General public education website created by the U.S. Government
	* [https://web.archive.org/web/20100528124826/http://pnt.gov/ National Space-Based PNT Executive Committee]		* [https://web.archive.org/web/20100528124826/http://pnt.gov/ National Space-Based PNT Executive Committee]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T02:39:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 02:31, 6. prosinca 2021.
Redak 37:		Redak 37:
	S ovim paralelnim razvojima iz 1960-ih zaključeno je kako se može razviti superioran sustav sintetiziranjem najboljih tehnologija iz 612B, Transita, Timationa i SECOR-a u jedan multiservisni program. Tijekom vikenda za praznik rada 1973. održao se sastanak od oko 12 vojnih časnika u Pentagonu koji su raspravljali o stvaranju DNSS-a (''Defense Navigation Satellite System'', hrv. Obrambeni navigacijski satelitski sustav). Upravo je na ovom sastanku "stvorena stvarna sinteza koja se razvila u GPS". Kasnije te godine program DNSS nazvan je Navstar. Budući da su pojedini sateliti bili pridruženi imenu Navstar (kao što je bio slučaj s prethodnicima Transitom i Timationom), počeo se koristiti sveobuhvatni naziv za identifikaciju konstelacije Navstarovih satelita. Ovaj potpuniji naziv bio je Navstar-GPS koji je poslije skraćen jednostavno u GPS <ref>{{Citiranje knjige\|url=http://books.google.com/books?id=mB9W3H90KDUC\|title=The Precision Revolution: GPS and the Future of Aerial Warfare\|author=Michael Russell Rip, James M. Hasik\|publisher=Naval Institute Press\|page=65\|year=2002\|isbn=1557509735\|accessdate=14. siječnja 2010.}}</ref>.		S ovim paralelnim razvojima iz 1960-ih zaključeno je kako se može razviti superioran sustav sintetiziranjem najboljih tehnologija iz 612B, Transita, Timationa i SECOR-a u jedan multiservisni program. Tijekom vikenda za praznik rada 1973. održao se sastanak od oko 12 vojnih časnika u Pentagonu koji su raspravljali o stvaranju DNSS-a (''Defense Navigation Satellite System'', hrv. Obrambeni navigacijski satelitski sustav). Upravo je na ovom sastanku "stvorena stvarna sinteza koja se razvila u GPS". Kasnije te godine program DNSS nazvan je Navstar. Budući da su pojedini sateliti bili pridruženi imenu Navstar (kao što je bio slučaj s prethodnicima Transitom i Timationom), počeo se koristiti sveobuhvatni naziv za identifikaciju konstelacije Navstarovih satelita. Ovaj potpuniji naziv bio je Navstar-GPS koji je poslije skraćen jednostavno u GPS <ref>{{Citiranje knjige\|url=http://books.google.com/books?id=mB9W3H90KDUC\|title=The Precision Revolution: GPS and the Future of Aerial Warfare\|author=Michael Russell Rip, James M. Hasik\|publisher=Naval Institute Press\|page=65\|year=2002\|isbn=1557509735\|accessdate=14. siječnja 2010.}}</ref>.

	Nakon što je let 007 Korean Air Linesa oboren 1983. zbog ulaska u zabranjeni zračni prostor SSSR-a <ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.icao.int/cgi/goto_m.pl?icao/en/trivia/kal_flight_007.htm \|title=ICAO Completes Fact-Finding Investigation \|publisher=International Civil Aviation Organization \|accessdate=15. rujna 2008.}}</ref>, predsjednik [[Ronald Reagan]] objavio je direktivu kojom je GPS učinio slobodno dostupnim za civilnu uporabu kao opće dobro<ref name="KAL007">{{~~cite news~~\|url=http://www.america.gov/xarchives/display.html?p=washfile-english&y=2006&m=February&x=20060203125928lcnirellep0.5061609 \|title=United States Updates Global Positioning System Technology\|publisher=[http://www.america.gov/ America.gov]\|date=3. veljače 2006.}}</ref>. Prvi satelit bio je lansiran 1989. godine, a 24. i posljednji 1994. godine.		Nakon što je let 007 Korean Air Linesa oboren 1983. zbog ulaska u zabranjeni zračni prostor SSSR-a <ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.icao.int/cgi/goto_m.pl?icao/en/trivia/kal_flight_007.htm \|title=ICAO Completes Fact-Finding Investigation \|publisher=International Civil Aviation Organization \|accessdate=15. rujna 2008.}}</ref>, predsjednik [[Ronald Reagan]] objavio je direktivu kojom je GPS učinio slobodno dostupnim za civilnu uporabu kao opće dobro<ref name="KAL007">{{Citiranje novina\|url=http://www.america.gov/xarchives/display.html?p=washfile-english&y=2006&m=February&x=20060203125928lcnirellep0.5061609 \|title=United States Updates Global Positioning System Technology\|publisher=[http://www.america.gov/ America.gov]\|date=3. veljače 2006.}}</ref>. Prvi satelit bio je lansiran 1989. godine, a 24. i posljednji 1994. godine.

	U početku je signal najviše kvalitete bio rezerviran za vojnu uporabu, dok je signal dostupan civilnoj uporabi bio namjerno degradiran ("selektivno dostupan", SA prema [[engleski jezik\|engl]]. ''Selective Availability''). To se promijenilo 2000. godine kada je predsjednik Bill Clinton naredio da se selektivna dostupnost (SA) ugasi u ponoć 1. svibnja 2000. čime se poboljšala preciznost civilnog GPS-a s oko 300 m na oko 20 m.		U početku je signal najviše kvalitete bio rezerviran za vojnu uporabu, dok je signal dostupan civilnoj uporabi bio namjerno degradiran ("selektivno dostupan", SA prema [[engleski jezik\|engl]]. ''Selective Availability''). To se promijenilo 2000. godine kada je predsjednik Bill Clinton naredio da se selektivna dostupnost (SA) ugasi u ponoć 1. svibnja 2000. čime se poboljšala preciznost civilnog GPS-a s oko 300 m na oko 20 m.
Redak 103:		Redak 103:
	* 14. rujna 2007. - zastarjeli Zemaljski segmentni kontrolni sustav (engl. ''Ground Segment Control System'') baziran na računalu velikih mogućnosti prenesen je u novi Plan evolucije arhitekture (engl. ''Architecture Evolution Plan'') <ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.losangeles.af.mil/news/story.asp?id=123068412 \|accessdate=19. veljače 2010. \|title=losangeles.af.mil \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511192610/http://www.losangeles.af.mil/news/story.asp?id=123068412 \|archivedate=11. svibnja 2011. }}</ref>.		* 14. rujna 2007. - zastarjeli Zemaljski segmentni kontrolni sustav (engl. ''Ground Segment Control System'') baziran na računalu velikih mogućnosti prenesen je u novi Plan evolucije arhitekture (engl. ''Architecture Evolution Plan'') <ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.losangeles.af.mil/news/story.asp?id=123068412 \|accessdate=19. veljače 2010. \|title=losangeles.af.mil \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511192610/http://www.losangeles.af.mil/news/story.asp?id=123068412 \|archivedate=11. svibnja 2011. }}</ref>.
	* 17. kolovoza 2009. - posljednje lansiranje<ref>{{Citiranje weba\|url=ftp://tycho.usno.navy.mil/pub/gps/gpstd.txt \|title=United States Naval Observatory (USNO) GPS Constellation Status \|date= \|accessdate=13. listopada 2009.}}</ref>. Najstariji operativni GPS satelit lansiran je 26. studenog 1990. a funkcionalnim je postao 10. prosinca 1990.<ref>United States Naval Observatory. [ftp://tycho.usno.navy.mil/pub/gps/gpsb2.txt GPS Constellation Status]. Preuzeto 20. prosinca 2008.</ref>		* 17. kolovoza 2009. - posljednje lansiranje<ref>{{Citiranje weba\|url=ftp://tycho.usno.navy.mil/pub/gps/gpstd.txt \|title=United States Naval Observatory (USNO) GPS Constellation Status \|date= \|accessdate=13. listopada 2009.}}</ref>. Najstariji operativni GPS satelit lansiran je 26. studenog 1990. a funkcionalnim je postao 10. prosinca 1990.<ref>United States Naval Observatory. [ftp://tycho.usno.navy.mil/pub/gps/gpsb2.txt GPS Constellation Status]. Preuzeto 20. prosinca 2008.</ref>
	* 19. svibnja 2009. - Ured za odgovornost Vlade (eng. ''Government Accountability Office'') SAD-a objavljuje izvješće kojim se upozorava kako bi neki GPS sateliti mogli zakazati 2010.<ref>{{~~cite news~~\|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2009/may/19/gps-close-to-breakdown\|title=GPS system 'close to breakdown'\|last=Johnson\|first=Bobbie\|newspaper=The Guardian\|date=19. svibnja 2009.\|accessdate=12. kolovoza 2009.}}</ref>		* 19. svibnja 2009. - Ured za odgovornost Vlade (eng. ''Government Accountability Office'') SAD-a objavljuje izvješće kojim se upozorava kako bi neki GPS sateliti mogli zakazati 2010.<ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2009/may/19/gps-close-to-breakdown\|title=GPS system 'close to breakdown'\|last=Johnson\|first=Bobbie\|newspaper=The Guardian\|date=19. svibnja 2009.\|accessdate=12. kolovoza 2009.}}</ref>
	* 21. svibnja 2009. - Zapovjedništvo za svemir Ratnog zrakoplovstva (eng. ''Air Force Space Command'') SAD-a smiruje strahove o zakazivanju sustava GPS-a izjavom kako "postoji samo malen rizik od toga da nećemo prekoračiti naše standarde izvedivosti."<ref>{{~~cite news~~\|url=http://abcnews.go.com/Technology/AheadoftheCurve/story?id=7647002&page=1\|title=Air Force Responds to GPS Outage Concerns\|last=Coursey\|first=David \|date=21. svibnja 2009.\|publisher=ABC News\|accessdate=22. svibnja 2009.}}</ref>		* 21. svibnja 2009. - Zapovjedništvo za svemir Ratnog zrakoplovstva (eng. ''Air Force Space Command'') SAD-a smiruje strahove o zakazivanju sustava GPS-a izjavom kako "postoji samo malen rizik od toga da nećemo prekoračiti naše standarde izvedivosti."<ref>{{Citiranje novina\|url=http://abcnews.go.com/Technology/AheadoftheCurve/story?id=7647002&page=1\|title=Air Force Responds to GPS Outage Concerns\|last=Coursey\|first=David \|date=21. svibnja 2009.\|publisher=ABC News\|accessdate=22. svibnja 2009.}}</ref>

	==Osnovni koncepti GPS-a==		==Osnovni koncepti GPS-a==
Redak 596:		Redak 596:
	Antropogeni [[elektromagnetska interferencija\|EMI]] (elektromagnetska interferencija) može također prekidati ili [[radijsko ometanje\|ometati]] GPS signale. U jednom dobro dokumentiranom slučaju čitava luka [[Moss Landing, California\|Moss Landing]] u [[Kalifornija\|Kaliforniji]] nije mogla primati GPS signale zbog nenamjernog ometanja uzrokovanog nepravilnostima u radu TV antenskih preamplifikatora<ref>[http://www.gpsworld.com/gps/system-challenge/the-hunt-rfi-776 The Hunt for RFI]. GPS World. 1. siječnja 2003.</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.compliance-club.com/archive/bananaskins/201-225.asp \|title=EMC compliance club "banana skins" column 222 \|publisher=Compliance-club.com \|date= \|accessdate=13. listopada 2009.}}</ref>. Namjerno ometanje također je moguće. Jači signali općenito mogu interferirati s GPS prijamnicima kada se oni nalaze unutar radijskog raspona ili vidokruga. Detaljni opis iz 2002. o tome kako napraviti GPS L1 C/A ometač kratkog dosega objavljen je u online magazinu [[Phrack]]<ref>[http://www.phrack.org/issues.html?issue=60&id=13#article Low Cost and Portable GPS Jammer]. [[Phrack]] issue 0x3c (60), article 13. Publicirano 28. prosinca 2002.</ref>.		Antropogeni [[elektromagnetska interferencija\|EMI]] (elektromagnetska interferencija) može također prekidati ili [[radijsko ometanje\|ometati]] GPS signale. U jednom dobro dokumentiranom slučaju čitava luka [[Moss Landing, California\|Moss Landing]] u [[Kalifornija\|Kaliforniji]] nije mogla primati GPS signale zbog nenamjernog ometanja uzrokovanog nepravilnostima u radu TV antenskih preamplifikatora<ref>[http://www.gpsworld.com/gps/system-challenge/the-hunt-rfi-776 The Hunt for RFI]. GPS World. 1. siječnja 2003.</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.compliance-club.com/archive/bananaskins/201-225.asp \|title=EMC compliance club "banana skins" column 222 \|publisher=Compliance-club.com \|date= \|accessdate=13. listopada 2009.}}</ref>. Namjerno ometanje također je moguće. Jači signali općenito mogu interferirati s GPS prijamnicima kada se oni nalaze unutar radijskog raspona ili vidokruga. Detaljni opis iz 2002. o tome kako napraviti GPS L1 C/A ometač kratkog dosega objavljen je u online magazinu [[Phrack]]<ref>[http://www.phrack.org/issues.html?issue=60&id=13#article Low Cost and Portable GPS Jammer]. [[Phrack]] issue 0x3c (60), article 13. Publicirano 28. prosinca 2002.</ref>.

	[[Vlada SAD-a\|Američka vlada]] vjeruje da su se takvi ometači povremeno koristili tijekom [[Rat u Afganistanu 2001.-\|rata u Afganistanu 2001.]] a američka vojska potvrdila je da je uništila šest GPS ometača tijekom [[Irački rat\|Iračkog rata]], uključujući jedan koji je ironično uništen s GPS-navođenom bombom<ref>American Forces Press Service. [http://www.defenselink.mil/news/newsarticle.aspx?id=29230 Centcom charts progress]. 25. ožujka 2003.</ref>. Takve ometače relativno je lako detektirati i locirati što ih čini atraktivnom metom za [[antiradijacijski projektil\|antiradijacijske projektile]]. Britansko ministarstvo obrane testiralo je sustav ometanja u britanskom West Countryju 7. i 8. lipnja 2007.<ref>{{~~cite news~~ \| url = http://www.dailymail.co.uk/news/article-460279/MoDs-tests-send-satnav-haywire-road-atlas.html \| title = MoD's tests will send satnav haywire so take a road atlas \| date = 6. lipnja 2007.\| work = The Daily Mail }}</ref>		[[Vlada SAD-a\|Američka vlada]] vjeruje da su se takvi ometači povremeno koristili tijekom [[Rat u Afganistanu 2001.-\|rata u Afganistanu 2001.]] a američka vojska potvrdila je da je uništila šest GPS ometača tijekom [[Irački rat\|Iračkog rata]], uključujući jedan koji je ironično uništen s GPS-navođenom bombom<ref>American Forces Press Service. [http://www.defenselink.mil/news/newsarticle.aspx?id=29230 Centcom charts progress]. 25. ožujka 2003.</ref>. Takve ometače relativno je lako detektirati i locirati što ih čini atraktivnom metom za [[antiradijacijski projektil\|antiradijacijske projektile]]. Britansko ministarstvo obrane testiralo je sustav ometanja u britanskom West Countryju 7. i 8. lipnja 2007.<ref>{{Citiranje novina \| url = http://www.dailymail.co.uk/news/article-460279/MoDs-tests-send-satnav-haywire-road-atlas.html \| title = MoD's tests will send satnav haywire so take a road atlas \| date = 6. lipnja 2007.\| work = The Daily Mail }}</ref>

	Neke zemlje dopuštaju uporabu GPS ponavljača radi omogućavanja recepcije GPS signala u zatvorenom prostoru i na zaklonjenim lokacijama, no po zakonima EU-a i UK uporaba takvih predmeta je zabranjena jer signali mogu uzrokovati interferenciju s ostalim GPS prijamnicima koji mogu primati podatke istovremeno s GPS satelita i ponavljača.		Neke zemlje dopuštaju uporabu GPS ponavljača radi omogućavanja recepcije GPS signala u zatvorenom prostoru i na zaklonjenim lokacijama, no po zakonima EU-a i UK uporaba takvih predmeta je zabranjena jer signali mogu uzrokovati interferenciju s ostalim GPS prijamnicima koji mogu primati podatke istovremeno s GPS satelita i ponavljača.

←Starija inačica		Inačica od 01:24, 17. studenoga 2021.
Redak 35:		Redak 35:
	Iako su velike potrebe postojale za preciznu navigaciju u vojnom i civilnom sektoru, niti jedna od njih nije bila smatrana opravdanjem za utrošak milijarda dolara u istraživanje, razvoj, primjenu i rad složene konstelacije navigacijskih satelita. Ipak tijekom [[Hladni rat\|hladnoratovske]] utrke u naoružanju nuklearna prijetnja samom postojanju Sjedinjenih Država bila je upravo ona potreba koja je u očima Kongresa SAD-a opravdavala ovaj trošak. Stoga je ovaj učinak odvraćanja razlog zašto se krenulo s financiranjem razvoja GPS-a. Nuklearna trijada sastojala se podmorničkih balističkih projektila SLBM ([[engleski jezik\|engl]]. ''Submarine Launched Ballistic Missile'') američke ratne mornarice zajedno sa strateškim bombarderima američkog ratnog zrakoplovstva i [[interkontinentalni balistički projektil\|interkontinentalnim balističkim projektilima]] (ICBM, [[engleski jezik\|engl]]. ''Intercontinental Ballistic Missile''). Smatrana vitalnom za stav nuklearnog odvraćanja, precizna determinacija lansirnih pozicija za SLBM-e bila je [[multiplikator]] sile. Precizna navigacija omogućila bi američkim podmornicama dobivanje preciznog fiksa njihovih pozicija prije lansiranja vlastitih SLBM-ova. Američko ratno zrakoplovstvo s dvije trećine nuklearne trijade također je imalo zahtjeve za preciznijim i pouzdanijim navigacijskim sustavom. Ratna mornarica i zrakoplovstvo paralelno su razvijale vlastite tehnologije da riješe ono što je zapravo bio isti problem. Radi povećanja sposobnosti preživljenja ICBM-a predložena je uporaba mobilnih lansirnih platformi pa je potreba za fiksiranjem lansirnih pozicija nalikovala situaciji sa SLBM-om <ref>{{cite web \|url=http://www.trimble.com/gps/whygps.shtml#0 \|title=Why Did the Department of Defense Develop GPS? \|publisher=Trimble Navigation Ltd \|date= \|accessdate=13. siječnja 2010. \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071018151253/http://www.trimble.com/gps/whygps.shtml \|archivedate=18. listopada 2007. }}</ref>. Godine 1960. ratno zrakoplovstvo predložilo je radionavigacijski sustav nazvan MOSAIC (''Mobile System for Accurate ICBM Control'', [[hrvatski jezik\|hrv]]. Mobilni sustav za preciznu kontrolu ICBM-a) koji je zapravo bio 3-D [[LORAN]]. Sljedeća studija nazvana Projekt 57 izvršena je 1963. i upravo je "u ovoj studiji rođen koncept GPS-a" <ref>{{cite web \|url=http://www.aero.org/publications/crosslink/summer2002/01.html \|title=Charting a Course Toward Global Navigation \|publisher=The Aerospace Corporation \|date= \|accessdate=14. siječnja 2010. \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120119005341/http://www.aero.org/publications/crosslink/summer2002/01.html \|archivedate=19. siječnja 2012. }}</ref>. Iste godine koncept pokrenut je Projekt 621B koji je imao "mnoge atribute koji se danas mogu vidjeti u GPS-u" i koji je obećana preciznost bombarderima ratnog zrakoplovstva te ICBM-ima. Izmjene u mornaričkom sustavu Transit bile su prespore za velike brzine u kojima je djelovalo ratno zrakoplovstvo. Mornarički istraživački laboratorij nastavio je poboljšanja sa svojim satelitima Timation (''Time Navigation'') koji su prvi lansirani 1967. dok je treći nosio 1974. godine prvi [[atomski sat]] postavljen u orbitu <ref>{{cite web \|url=http://support.radioshack.com/support_tutorials/gps/gps_tmline.htm \|title=A Guide To The Global Positioning System (GPS) - GPS Timeline \|publisher=Radio Shack \|date= \|accessdate=14. siječnja 2010. \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100213100725/http://support.radioshack.com/support_tutorials/gps/gps_tmline.htm \|archivedate=13. veljače 2010. }}</ref>.		Iako su velike potrebe postojale za preciznu navigaciju u vojnom i civilnom sektoru, niti jedna od njih nije bila smatrana opravdanjem za utrošak milijarda dolara u istraživanje, razvoj, primjenu i rad složene konstelacije navigacijskih satelita. Ipak tijekom [[Hladni rat\|hladnoratovske]] utrke u naoružanju nuklearna prijetnja samom postojanju Sjedinjenih Država bila je upravo ona potreba koja je u očima Kongresa SAD-a opravdavala ovaj trošak. Stoga je ovaj učinak odvraćanja razlog zašto se krenulo s financiranjem razvoja GPS-a. Nuklearna trijada sastojala se podmorničkih balističkih projektila SLBM ([[engleski jezik\|engl]]. ''Submarine Launched Ballistic Missile'') američke ratne mornarice zajedno sa strateškim bombarderima američkog ratnog zrakoplovstva i [[interkontinentalni balistički projektil\|interkontinentalnim balističkim projektilima]] (ICBM, [[engleski jezik\|engl]]. ''Intercontinental Ballistic Missile''). Smatrana vitalnom za stav nuklearnog odvraćanja, precizna determinacija lansirnih pozicija za SLBM-e bila je [[multiplikator]] sile. Precizna navigacija omogućila bi američkim podmornicama dobivanje preciznog fiksa njihovih pozicija prije lansiranja vlastitih SLBM-ova. Američko ratno zrakoplovstvo s dvije trećine nuklearne trijade također je imalo zahtjeve za preciznijim i pouzdanijim navigacijskim sustavom. Ratna mornarica i zrakoplovstvo paralelno su razvijale vlastite tehnologije da riješe ono što je zapravo bio isti problem. Radi povećanja sposobnosti preživljenja ICBM-a predložena je uporaba mobilnih lansirnih platformi pa je potreba za fiksiranjem lansirnih pozicija nalikovala situaciji sa SLBM-om <ref>{{cite web \|url=http://www.trimble.com/gps/whygps.shtml#0 \|title=Why Did the Department of Defense Develop GPS? \|publisher=Trimble Navigation Ltd \|date= \|accessdate=13. siječnja 2010. \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071018151253/http://www.trimble.com/gps/whygps.shtml \|archivedate=18. listopada 2007. }}</ref>. Godine 1960. ratno zrakoplovstvo predložilo je radionavigacijski sustav nazvan MOSAIC (''Mobile System for Accurate ICBM Control'', [[hrvatski jezik\|hrv]]. Mobilni sustav za preciznu kontrolu ICBM-a) koji je zapravo bio 3-D [[LORAN]]. Sljedeća studija nazvana Projekt 57 izvršena je 1963. i upravo je "u ovoj studiji rođen koncept GPS-a" <ref>{{cite web \|url=http://www.aero.org/publications/crosslink/summer2002/01.html \|title=Charting a Course Toward Global Navigation \|publisher=The Aerospace Corporation \|date= \|accessdate=14. siječnja 2010. \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120119005341/http://www.aero.org/publications/crosslink/summer2002/01.html \|archivedate=19. siječnja 2012. }}</ref>. Iste godine koncept pokrenut je Projekt 621B koji je imao "mnoge atribute koji se danas mogu vidjeti u GPS-u" i koji je obećana preciznost bombarderima ratnog zrakoplovstva te ICBM-ima. Izmjene u mornaričkom sustavu Transit bile su prespore za velike brzine u kojima je djelovalo ratno zrakoplovstvo. Mornarički istraživački laboratorij nastavio je poboljšanja sa svojim satelitima Timation (''Time Navigation'') koji su prvi lansirani 1967. dok je treći nosio 1974. godine prvi [[atomski sat]] postavljen u orbitu <ref>{{cite web \|url=http://support.radioshack.com/support_tutorials/gps/gps_tmline.htm \|title=A Guide To The Global Positioning System (GPS) - GPS Timeline \|publisher=Radio Shack \|date= \|accessdate=14. siječnja 2010. \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100213100725/http://support.radioshack.com/support_tutorials/gps/gps_tmline.htm \|archivedate=13. veljače 2010. }}</ref>.

	S ovim paralelnim razvojima iz 1960-ih zaključeno je kako se može razviti superioran sustav sintetiziranjem najboljih tehnologija iz 612B, Transita, Timationa i SECOR-a u jedan multiservisni program. Tijekom vikenda za praznik rada 1973. održao se sastanak od oko 12 vojnih časnika u Pentagonu koji su raspravljali o stvaranju DNSS-a (''Defense Navigation Satellite System'', hrv. Obrambeni navigacijski satelitski sustav). Upravo je na ovom sastanku "stvorena stvarna sinteza koja se razvila u GPS". Kasnije te godine program DNSS nazvan je Navstar. Budući da su pojedini sateliti bili pridruženi imenu Navstar (kao što je bio slučaj s prethodnicima Transitom i Timationom), počeo se koristiti sveobuhvatni naziv za identifikaciju konstelacije Navstarovih satelita. Ovaj potpuniji naziv bio je Navstar-GPS koji je poslije skraćen jednostavno u GPS <ref>{{~~cite book~~\|url=http://books.google.com/books?id=mB9W3H90KDUC\|title=The Precision Revolution: GPS and the Future of Aerial Warfare\|author=Michael Russell Rip, James M. Hasik\|publisher=Naval Institute Press\|page=65\|year=2002\|isbn=1557509735\|accessdate=14. siječnja 2010.}}</ref>.		S ovim paralelnim razvojima iz 1960-ih zaključeno je kako se može razviti superioran sustav sintetiziranjem najboljih tehnologija iz 612B, Transita, Timationa i SECOR-a u jedan multiservisni program. Tijekom vikenda za praznik rada 1973. održao se sastanak od oko 12 vojnih časnika u Pentagonu koji su raspravljali o stvaranju DNSS-a (''Defense Navigation Satellite System'', hrv. Obrambeni navigacijski satelitski sustav). Upravo je na ovom sastanku "stvorena stvarna sinteza koja se razvila u GPS". Kasnije te godine program DNSS nazvan je Navstar. Budući da su pojedini sateliti bili pridruženi imenu Navstar (kao što je bio slučaj s prethodnicima Transitom i Timationom), počeo se koristiti sveobuhvatni naziv za identifikaciju konstelacije Navstarovih satelita. Ovaj potpuniji naziv bio je Navstar-GPS koji je poslije skraćen jednostavno u GPS <ref>{{Citiranje knjige\|url=http://books.google.com/books?id=mB9W3H90KDUC\|title=The Precision Revolution: GPS and the Future of Aerial Warfare\|author=Michael Russell Rip, James M. Hasik\|publisher=Naval Institute Press\|page=65\|year=2002\|isbn=1557509735\|accessdate=14. siječnja 2010.}}</ref>.

	Nakon što je let 007 Korean Air Linesa oboren 1983. zbog ulaska u zabranjeni zračni prostor SSSR-a <ref>{{cite web \|url=http://www.icao.int/cgi/goto_m.pl?icao/en/trivia/kal_flight_007.htm \|title=ICAO Completes Fact-Finding Investigation \|publisher=International Civil Aviation Organization \|accessdate=15. rujna 2008.}}</ref>, predsjednik [[Ronald Reagan]] objavio je direktivu kojom je GPS učinio slobodno dostupnim za civilnu uporabu kao opće dobro<ref name="KAL007">{{cite news\|url=http://www.america.gov/xarchives/display.html?p=washfile-english&y=2006&m=February&x=20060203125928lcnirellep0.5061609 \|title=United States Updates Global Positioning System Technology\|publisher=[http://www.america.gov/ America.gov]\|date=3. veljače 2006.}}</ref>. Prvi satelit bio je lansiran 1989. godine, a 24. i posljednji 1994. godine.		Nakon što je let 007 Korean Air Linesa oboren 1983. zbog ulaska u zabranjeni zračni prostor SSSR-a <ref>{{cite web \|url=http://www.icao.int/cgi/goto_m.pl?icao/en/trivia/kal_flight_007.htm \|title=ICAO Completes Fact-Finding Investigation \|publisher=International Civil Aviation Organization \|accessdate=15. rujna 2008.}}</ref>, predsjednik [[Ronald Reagan]] objavio je direktivu kojom je GPS učinio slobodno dostupnim za civilnu uporabu kao opće dobro<ref name="KAL007">{{cite news\|url=http://www.america.gov/xarchives/display.html?p=washfile-english&y=2006&m=February&x=20060203125928lcnirellep0.5061609 \|title=United States Updates Global Positioning System Technology\|publisher=[http://www.america.gov/ America.gov]\|date=3. veljače 2006.}}</ref>. Prvi satelit bio je lansiran 1989. godine, a 24. i posljednji 1994. godine.
Redak 86:		Redak 86:
	* 1972. - Centralno postrojenje za testiranje inercijalnog vođenja (''Holloman AFB'') Ratnog zrakoplovstva SAD-a provelo je razvojne testove letenja dvaju prototipova prijamnika GPS-a iznad ''White Sands Missile Rangea'' koristeći zemaljske pseudosatelite.		* 1972. - Centralno postrojenje za testiranje inercijalnog vođenja (''Holloman AFB'') Ratnog zrakoplovstva SAD-a provelo je razvojne testove letenja dvaju prototipova prijamnika GPS-a iznad ''White Sands Missile Rangea'' koristeći zemaljske pseudosatelite.
	* 1978. - lansiran prvi eksperimentalni satelit GPS-a iz bloka I.		* 1978. - lansiran prvi eksperimentalni satelit GPS-a iz bloka I.
	* 1983. - nakon što je sovjetski [[Lovački zrakoplovi\|presretački lovac]] oborio civilni linijski putnički avion KAL 007 koji je zalutao u zabranjeni zračni prostor zbog navigacijskih pogrešaka, te je pritom poginulo svih 269 putnika, američki predsjednik [[Ronald Reagan]] objavljuje da će GPS postati dostupan za civilnu uporabu nakon što bude dovršen <ref>{{~~cite book~~\|url=http://books.google.com/books?lr=&id=I7JRAAAAMAAJ\|title=Technology Transfer\|author=Dietrich Schroeer, Mirco Elena\|publisher=Ashgate\|isbn=075462045X\|year=2000\|accessdate=25. svibnja 2008\|page=80}}</ref><ref>{{~~cite book~~\|url=http://books.google.com/books?lr=&id=_wpUAAAAMAAJ\|title=The Precision Revolution: GPS and the Future of Aerial Warfare\|author=Michael Russell Rip, James M. Hasik\|publisher=Naval Institute Press\|year=2002\|isbn=1557509735\|accessdate=25. svibnja 2008}}</ref>.		* 1983. - nakon što je sovjetski [[Lovački zrakoplovi\|presretački lovac]] oborio civilni linijski putnički avion KAL 007 koji je zalutao u zabranjeni zračni prostor zbog navigacijskih pogrešaka, te je pritom poginulo svih 269 putnika, američki predsjednik [[Ronald Reagan]] objavljuje da će GPS postati dostupan za civilnu uporabu nakon što bude dovršen <ref>{{Citiranje knjige\|url=http://books.google.com/books?lr=&id=I7JRAAAAMAAJ\|title=Technology Transfer\|author=Dietrich Schroeer, Mirco Elena\|publisher=Ashgate\|isbn=075462045X\|year=2000\|accessdate=25. svibnja 2008\|page=80}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|url=http://books.google.com/books?lr=&id=_wpUAAAAMAAJ\|title=The Precision Revolution: GPS and the Future of Aerial Warfare\|author=Michael Russell Rip, James M. Hasik\|publisher=Naval Institute Press\|year=2002\|isbn=1557509735\|accessdate=25. svibnja 2008}}</ref>.
	* do 1985. - lansirano dodatnih deset eksperimentalnih satelita iz bloka I radi procjene koncepta.		* do 1985. - lansirano dodatnih deset eksperimentalnih satelita iz bloka I radi procjene koncepta.
	* 14. veljače 1989. - lansiran prvi moderni satelit iz bloka II.		* 14. veljače 1989. - lansiran prvi moderni satelit iz bloka II.
Redak 247:		Redak 247:
	* Prijamnik može riješiti [[trilteracija\|trilateraciju]] koju slijedi jednodimenzionalno numeričko korijensko pronalaženje<ref name="NR">Press, Flannery, Tekolsky, and Vetterling 1986, ''Numerical Recipes, The Art of Scientific Computing'' (Cambridge University Press).</ref>. Ova metoda rabi [[trilateracija\|trilateraciju]] za determiniranje intersekcije površina triju sfera. U [[trilateracija\|trilateraciji]] je jasno prikazano da se površine triju sfera sijeku u točkama 0, 1 i 2. U običnom slučaju dva presjeka odabire se rješenje koje je najbliže površini sfere koja odgovara četvrtom satelitu. Umjesto njega može se ponekad rabiti površina Zemlje posebice u slučaju civilnih GPS prijamnika jer je u SAD-u ilegalno pratiti vozila iznad 60.000 stopa (18.000 m) visine. Otklon <math>\ b</math> računa se zatim kao funkcija udaljenosti od rješenja do površine sfere koja odgovara četvrtom satelitu. Za determiniranje funkcije koja će se koristiti za izračun <math>\ b</math> vidi poglavlje o pronalaženju korijena u <ref name="NR"/> ili [http://books.google.com/books?id=ruR6ds7RIpEC&pg=PA122&lpg=PA122&dq=%22Numerical+Recipes%22+root+finding&source=web&ots=eGLzPGY94p&sig=Y2grW5WnbI-OsbfpC7ME3S9XyoA&hl=en&ei=c-yRSZGVPIm4sAPi1NGxCw&sa=X&oi=book_result&resnum=7&ct=result#PPA122,M1 pregled]. Korištenjem ažuriranog primljenog vremena baziranog na ovom otklonu izračunavaju se nove sfere te se proces ponavlja. Ovo se ponavljanje nastavlja sve dok udaljenost iz valjanog trilateracijskog rješenja nije dostatno blizu površini sfere koja odgovara četvrtom satelitu. Prednost ove metode leži u tome što uključuje jednodimenzionalno nasuprot multidimenzionalnom numeričkom korijenskom pronalaženju.		* Prijamnik može riješiti [[trilteracija\|trilateraciju]] koju slijedi jednodimenzionalno numeričko korijensko pronalaženje<ref name="NR">Press, Flannery, Tekolsky, and Vetterling 1986, ''Numerical Recipes, The Art of Scientific Computing'' (Cambridge University Press).</ref>. Ova metoda rabi [[trilateracija\|trilateraciju]] za determiniranje intersekcije površina triju sfera. U [[trilateracija\|trilateraciji]] je jasno prikazano da se površine triju sfera sijeku u točkama 0, 1 i 2. U običnom slučaju dva presjeka odabire se rješenje koje je najbliže površini sfere koja odgovara četvrtom satelitu. Umjesto njega može se ponekad rabiti površina Zemlje posebice u slučaju civilnih GPS prijamnika jer je u SAD-u ilegalno pratiti vozila iznad 60.000 stopa (18.000 m) visine. Otklon <math>\ b</math> računa se zatim kao funkcija udaljenosti od rješenja do površine sfere koja odgovara četvrtom satelitu. Za determiniranje funkcije koja će se koristiti za izračun <math>\ b</math> vidi poglavlje o pronalaženju korijena u <ref name="NR"/> ili [http://books.google.com/books?id=ruR6ds7RIpEC&pg=PA122&lpg=PA122&dq=%22Numerical+Recipes%22+root+finding&source=web&ots=eGLzPGY94p&sig=Y2grW5WnbI-OsbfpC7ME3S9XyoA&hl=en&ei=c-yRSZGVPIm4sAPi1NGxCw&sa=X&oi=book_result&resnum=7&ct=result#PPA122,M1 pregled]. Korištenjem ažuriranog primljenog vremena baziranog na ovom otklonu izračunavaju se nove sfere te se proces ponavlja. Ovo se ponavljanje nastavlja sve dok udaljenost iz valjanog trilateracijskog rješenja nije dostatno blizu površini sfere koja odgovara četvrtom satelitu. Prednost ove metode leži u tome što uključuje jednodimenzionalno nasuprot multidimenzionalnom numeričkom korijenskom pronalaženju.
	* <span id="pos_multi_nr"></span>Prijamnik može rabiti metodu multidimenzionalnog numeričkog korijenskog pronalaženja kao što je Newton-Raphsonova metoda<ref name="NR"/>. Lineariziraj oko aproksimativnog rješenja, recimo <math>\ \left [x^{(k)}, y^{(k)}, z^{(k)}, b^{(k)}\right ]</math> od iteracije k, zatim riješi četiri linearne jednadžbe derivirane iz gornjih kvadratnih jednadžbi kako bi dobio <math>\left [x^{(k+1)}, y^{(k+1)}, z^{(k+1)}, b^{(k+1)}\right ]</math>. Radijusi su veliki tako da su sferne površine gotovo ravne<ref name="Linearize">{{cite journal \|title=A Position Fixing Algorithm for the Low-Cost GPS Receiver \|author=Noe, P.S.; Myers, K.A. \|journal=IEEE Transactions on Aerospace and Electronic Systems \|volume=AES-12 \|issue=2 \|date=ožujak 1976. \|pages= 295–297 \|url=http://ieeexplore.ieee.org/xpls/abs_all.jsp?arnumber=4101635 \|doi=10.1109/TAES.1976.308310}}</ref><ref name="gps_math">Richard Langley (srpanj/kolovoz 1991.). [http://gauss.gge.unb.ca/gpsworld/EarlyInnovationColumns/Innov.1991.07-08.pdf "The Mathematics of GPS"] (PDF). ''GPS World''.</ref>. Ova aproksimativna ravnina može uzrokovati da iterativna procedura ubrazno konvergira u slučaju gdje je <math>\ b</math> blizu ispravne vrijednosti, a primarna se promjena nalazi u vrijednostima <math> x, y,\; and\; z</math>, jer u tom slučaju problem je samo odrediti presjek gotovo ravnih površina i stoga se približiti linearnom problemu. No, kada se značajno mijenja, ova aproksimativna ravnina ne može se iskoristiti kao prednost u stvaranju brze konvergencije jer će se u tom slučaju ove gotovo ravne površine kretati kako se sfere budu širile ili sužavale. Ova moguća brza konvergencija prednost je ove metode. Također se tvrdi kako je ova metoda "tipična" metoda koju koriste GPS prijamnici<ref name="alt">{{cite journal \| title = Alternative algorithms for the GPS static positioning solution \| author = Lundberg, J.B. \| volume=119 \| number=1 \| pages=21--34 \| year=2001. \| publisher=Elsevier \| doi=10.1016/S0096-3003(99)00219-2 \| journal =Applied Mathematics and Computation		* <span id="pos_multi_nr"></span>Prijamnik može rabiti metodu multidimenzionalnog numeričkog korijenskog pronalaženja kao što je Newton-Raphsonova metoda<ref name="NR"/>. Lineariziraj oko aproksimativnog rješenja, recimo <math>\ \left [x^{(k)}, y^{(k)}, z^{(k)}, b^{(k)}\right ]</math> od iteracije k, zatim riješi četiri linearne jednadžbe derivirane iz gornjih kvadratnih jednadžbi kako bi dobio <math>\left [x^{(k+1)}, y^{(k+1)}, z^{(k+1)}, b^{(k+1)}\right ]</math>. Radijusi su veliki tako da su sferne površine gotovo ravne<ref name="Linearize">{{cite journal \|title=A Position Fixing Algorithm for the Low-Cost GPS Receiver \|author=Noe, P.S.; Myers, K.A. \|journal=IEEE Transactions on Aerospace and Electronic Systems \|volume=AES-12 \|issue=2 \|date=ožujak 1976. \|pages= 295–297 \|url=http://ieeexplore.ieee.org/xpls/abs_all.jsp?arnumber=4101635 \|doi=10.1109/TAES.1976.308310}}</ref><ref name="gps_math">Richard Langley (srpanj/kolovoz 1991.). [http://gauss.gge.unb.ca/gpsworld/EarlyInnovationColumns/Innov.1991.07-08.pdf "The Mathematics of GPS"] (PDF). ''GPS World''.</ref>. Ova aproksimativna ravnina može uzrokovati da iterativna procedura ubrazno konvergira u slučaju gdje je <math>\ b</math> blizu ispravne vrijednosti, a primarna se promjena nalazi u vrijednostima <math> x, y,\; and\; z</math>, jer u tom slučaju problem je samo odrediti presjek gotovo ravnih površina i stoga se približiti linearnom problemu. No, kada se značajno mijenja, ova aproksimativna ravnina ne može se iskoristiti kao prednost u stvaranju brze konvergencije jer će se u tom slučaju ove gotovo ravne površine kretati kako se sfere budu širile ili sužavale. Ova moguća brza konvergencija prednost je ove metode. Također se tvrdi kako je ova metoda "tipična" metoda koju koriste GPS prijamnici<ref name="alt">{{cite journal \| title = Alternative algorithms for the GPS static positioning solution \| author = Lundberg, J.B. \| volume=119 \| number=1 \| pages=21--34 \| year=2001. \| publisher=Elsevier \| doi=10.1016/S0096-3003(99)00219-2 \| journal =Applied Mathematics and Computation
	}}</ref><ref name="alg"/><ref>{{~~cite book~~ \| title=The global positioning system and inertial navigation \| author=Jay Farrell, Matthew Barth \| year=1999. \| publisher=McGraw-Hill \| page = 145 \| isbn=007022045X }}</ref>. Nedostatak ove metode multidimenzionalnog korijenskog pronalaženja u usporedbi s jednodimenzionalnim korijenskim pronalaženjem leži u tome da "ne postoji dobra generalna metoda za rješavanje sustava s više od jedne nelinearne jednadžbe." Za detaljniji matematički opis vidi [[GPS#multi nr\|multidimenzionalni Newton Raphson]].		}}</ref><ref name="alg"/><ref>{{Citiranje knjige \| title=The global positioning system and inertial navigation \| author=Jay Farrell, Matthew Barth \| year=1999. \| publisher=McGraw-Hill \| page = 145 \| isbn=007022045X }}</ref>. Nedostatak ove metode multidimenzionalnog korijenskog pronalaženja u usporedbi s jednodimenzionalnim korijenskim pronalaženjem leži u tome da "ne postoji dobra generalna metoda za rješavanje sustava s više od jedne nelinearne jednadžbe." Za detaljniji matematički opis vidi [[GPS#multi nr\|multidimenzionalni Newton Raphson]].
	* Ostale metode uključuju:		* Ostale metode uključuju:
	# rješavanje presjeka ekspandiranih signala iz [[svjetlosni konus\|svjetlosnih konusa]] u 4-prostorne konuse		# rješavanje presjeka ekspandiranih signala iz [[svjetlosni konus\|svjetlosnih konusa]] u 4-prostorne konuse