WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T08:31:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infobox Čestice
| pozadina=
| ime= Gluon
| slika= [[datoteka:Feynmann Diagram Gluon Radiation.svg|300px]]
| opis= [[Feynmanov dijagram]] za poništenje ([[Anihilacija|anihilaciju]]) [[elektron]]a i [[pozitron]]a. Emitirani gluon prikazan je kao [[spirala]].
| br_vrsta =
| klasifikacija=
| kompozicija= [[Elementarna čestica]]
| statistika = [[Bozoni]]
| grupa =
| porodica=
| međudjelovanje= [[Jaka nuklearna sila]]
| čestica=
| antičestica=
| status = 8 vrsta
| teoretiziran= [[Murray Gell-Mann | M. Gell-Mann]] (1962.) <ref> {{cite journal |author=M. Gell-Mann |year=1962 |title=Symmetries of Baryons and Mesons |journal=Physical Review |volume=125 |issue=3 |pages=1067–1084 |doi=10.1103/PhysRev.125.1067|bibcode=1962PhRv..125.1067G
|url=https://authors.library.caltech.edu/4650/1/GELpr63.pdf }}. To se, međutim, ne odnosi na boju. Za suvremenu uporabu vidi {{cite journal |last1=Fritzsch |first1=H. |last2=Gell-Mann |first2=M. |last3=Leutwyler |first3=H. |title=Advantages of the color octet gluon picture |journal=Physics Letters B |date=Nov 1973 |volume=47 |issue=4 |pages=365–368 |doi=10.1016/0370-2693(73)90625-4|citeseerx=10.1.1.453.4712 }}</ref>
| otkriven= 1978. i 1979. u DORIS (DESY) ili PLUTO pokusu <ref> {{cite journal |author=B.R. Stella and H.-J. Meyer |year=2011 |title=Υ(9.46 GeV) and the gluon discovery (a critical recollection of PLUTO results) |journal=European Physical Journal H |volume=36 |issue=2 |pages=203–243 |arxiv=1008.1869v3 |bibcode=2011EPJH...36..203S
|doi=10.1140/epjh/e2011-10029-3}}</ref> <ref> {{cite journal |author=P. Söding |year=2010 |title=On the discovery of the gluon |journal=European Physical Journal H |volume=35 |issue=1 |pages=3–28 |bibcode=2010EPJH...35....3S |doi=10.1140/epjh/e2010-00002-5 |url=http://bib-pubdb1.desy.de/record/92607 }}</ref>
| simbol = g
| masa = 0 (teorijska vrijednost); <1,3 meV/c2 (ograničenje pokusa) <ref> {{cite journal |author=F. Yndurain |year=1995 |title=Limits on the mass of the gluon |journal=Physics Letters B |volume=345 |issue=4 |page=524 |bibcode=1995PhLB..345..524Y |doi=10.1016/0370-2693(94)01677-5}} </ref>
| vrijeme_poluraspada=
| raspad_čestice=
| električni_naboj= 0 [[elementarni naboj|e]] <ref > {{cite journal |author=W.-M. Yao |collaboration=Particle Data Group |year=2006 |title=Review of Particle Physics |url=http://pdg.lbl.gov/2007/tables/gxxx.pdf |journal=Journal of Physics G |volume=33 |issue=1 |page=1 |arxiv=astro-ph/0601168 |bibcode=2006JPhG...33....1Y |doi=10.1088/0954-3899/33/1/001|display-authors=etal}} </ref>
| naboj_radius =
| električni_dipolni_moment =
| električna_polarizabilnost =
| magnetski_moment =
| magnetska_polarizabilnost =
| boja_naboj= oktet (8 linearno neovisnih vrsta)
| spin = 1
| br_spin_stanja=
| lepton_br=
| barion_br=
| stranost=
| šarmantnost=
| dubina=
| vršnost=
| izospin =
| slab_izospin =
| slab_izospin_3 =
| hipernaboj =
| slab_hipernaboj =
| kiralnost =
| B-L =
| X_naboj=
| paritet =
| g_paritet =
| c_paritet =
| r_paritet =
| održana_simetrija =
}}

[[datoteka:Nuclear Force anim smaller.gif|mini|desno|300px|[[Animacija]] međudjelovanja [[Jaka nuklearna sila|jake nuklearne sile]] (ili [[Rezidualna jaka nuklearna sila|rezidualne jake nuklearne sile]]). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni.]]

[[datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg|mini|desno|300px|[[Standardni model]] [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], s [[baždarni bozoni|baždarnim]] i [[Higgsov bozon|Higgsovim bozonom]].]]

[[datoteka:Temeljne čestice 1.png|mini|desno|300px|Sažetak [[Fundamentalne interakcije|temeljnih međudjelovanja]] između [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]] opisanih [[Standardni model|standardnim modelom]].]]

'''Gluon''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''gluon'', od ''glue'': ljepilo koje dolazi od [[Francuski jezik|fran]]. ''glu'': ljepak [od imele] i [[Latinski jezik|kasnolat]]. ''glus'', [[genitiv]] ''glutis'', za klas. lat. ''gluten''; oznaka g) je [[elementarna čestica]] bez [[masa|mase]], koja prenosi temeljno jako međudjelovanje ([[jaka nuklearna sila]]) i veže [[kvark]]ove u [[hadroni]]ma, bozon [[spin]]a 1. Međudjelovanje kvarkova prenosi se emisijom i apsorpcijom gluona, slično kao što se [[Elektromagnetska sila|elektromagnetsko međudjelovanju]] prenosi [[foton]]ima. Razlika je u tome što fotoni nemaju [[električni naboj]] i uzajamno ne međudjeluju, a gluoni imaju 8 vrsta naboja boje pa između njih djeluje jaka sila. Gluone je teorijski predvidio [[Murray Gell-Mann|M. Gell-Mann]] 1964. a [[pokus]]ima su potvrđeni 1979. s pomoću [[gluonski mlaz|gluonskih mlazova]] u istraživačkom središtu DESY (njemački elektronski [[sinkrotron]]) u [[Hamburg]]u. <ref> '''gluon''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22395] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 20. ožujka 2020.</ref> Za razliku od čestica koje prenose ostale [[fundamentalne interakcije|temeljna međudjelovanja]], gluoni zbog svog jakog međudjelovanja ne postoje kao slobodne čestice, već su dio složenih čestica koje se zovu [[hadroni]]. Zbog toga se i međudjelovanje između nukleona ne prenosi izravno gluonima, nego hadronima koji se zovu [[mezon]]i.

== Objašnjenje ==
Znamo da se [[atomska jezgra]] atoma sastoji od [[proton]]a i [[neutron]]a, čestica za koje znamo da su izgrađene od [[kvark]]ova. Budući da su neutroni čestice bez [[električni naboj|električnog naboja]], protoni se, zbog pozitivnog naboja i male udaljenosti između njih, odbijaju velikom [[Coulombov zakon|električnom silom]], no ipak se jezgra [[atom]]a ne razleti. Postavlja se pitanje zašto je to tako. Razlog tomu je što je [[jaka nuklearna sila]] između kvarkova u jednom protonu i kvarkova u drugom protonu dovoljno velika da nadjača odbojnu [[Elektromagnetska sila|elektromagnetsku silu]] između njih. Zato se jezgra atoma drži na okupu. [[Elementarna čestica|Elementarne čestice]] odgovorne za jaku nuklearnu silu, to jest silu koja djeluje između [[kvark]]ova nazivaju se gluonima.

Gluoni, baš kao i kvarkovi, su čestice koje imaju boju. Kvarkovi razmjenjuju gluone u jakom međudjelovanju i stvaraju vrlo jako polje sile boje koje drži kvarkove zajedno. Kada se kvarkovi udalje jedan od drugog, polje sile boje postane jače. Prilikom međusobne razmjene gluona kvarkovi stalno mijenjaju boju. Budući da razmjena gluona mijenja boju kvarkova i budući da je boja očuvana "veličina", možemo zamisliti da gluoni, za razliku od kvarkova, nose boju i antiboju. Postoji 8 različitih kombinacija boje i antiboje koje gluoni mogu nositi. Tako na primjer, ako zeleni kvark emitira zeleni – antiplavi gluon , kvark mora promijeniti boju u plavu jer ukupna boja mora ostati zelena. Nakon emisije gluona, plava boja kvarka se poništi sa antiplavom bojom gluona i preostala boja je zelena boja kvarka. Slika prikazuje [[Feynmanov dijagram]] za međudjelovanje (interakciju) između kvarkova.

[[datoteka:Gluon 1.png|mini|središte|500px|[[Feynmanov dijagram]] za međudjelovanje (inerakciju) [[kvark]]ova.]]

Kvarkovi unutar [[Hadroni|hadrona]] [[emisija|emitiraju]] ili [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbiraju]] veliki broj gluona u jedinici vremena, tako da ne postoji mogućnost da opazimo boju pojedinačnog kvarka. Boja kvarkova u hadronima se mijenja tako da je ukupna boja u svakom trenutku neutralna. <ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice", [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

== Bozon ==
{{Glavni|Bozoni}}

'''Bozon''' (po [[Satyendra Nath Bose|S. N. Boseu]]) je [[subatomska čestica]] cjelobrojnoga [[spin]]a koja se podvrgava [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovoj statistici]]. Skupini bozona pripadaju [[foton]]i, gluoni, [[W i Z bozoni|W-bozoni, Z-bozoni]], [[Higgsov bozon|Higgsovi bozoni]], [[graviton]]i, [[mezon]]i i složenije čestice koje sadrže [[parni broj]] [[fermion]]a, na primjer [[atomska jezgra|atomske jezgre]] [[deuterij]]a (²H) jer imaju spin 1 i atomske jezgre [[helij]]a (4He) jer imaju spin 0. Elementarni bozoni su prenositelji [[Fundamentalne interakcije|temeljnih međudjelovanja]] ([[Fundamentalne interakcije|fundamentalnih interakcija]]). <ref> '''bozon''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9095] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 20. ožujka 2020.</ref>

Prema [[standardni model|standardnom modelu]], s obzirom na vrijednost spina, sve [[elementarna čestica|elementarne čestice]] dijele se u dvije velike grupe: [[fermion]]e i bozone. U fermione spadaju elementarne čestice koje izgrađuju svu poznatu materiju ([[tvar]]) u [[svemir]]u, dok u bozone spadaju elementarne čestice koje se nazivaju [[baždarni bozoni]]. To su bozoni koji nemaju unutarnju strukturu, u potpunosti su elementarni i definiraju se kao čestice prijenosnici 3 [[Fundamentalne interakcije|temeljne sile prirode]] ([[jaka nuklearna sila]], [[slaba nuklearna sila]] i [[elektromagnetska sila]]), ne računajući [[gravitacija|gravitaciju]]. <ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice", [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

{| class="wikitable"
|-
! Bozon !! Oznaka !! Antičestica !! Električni naboj ''Q/e'' !! Spin !! Masa (MeV/c2)
|-
| [[foton]] || γ || sam sebi || 0 || 1 || 0
|-
| [[W bozon|W-bozon]] || W- || W+ || -1 || 1 || 80,38
|-
| [[Z bozon|Z-bozon]] || Z || sam sebi || 0 || 1 || 91,19
|-
| gluon || g || sam sebi || 0 || 1 || 0
|-
| [[Higgsov bozon]] || H0 || sam sebi || 0 || 0 || 125,09
|-
| [[graviton]] || G || sam sebi || 0 || 2 || 0
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Cirrus clouds}}

{{Čestice u fizici}}

[[Kategorija:Elementarne čestice]]

Gluon - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica