WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T11:02:41Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 11:02, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Gojslav I.'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Gojslav I.'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Gojslav I.		\| ime = Gojslav I.
	\| slika = [[Datoteka:Europe 1000.jpg\|300px\|]]		\| slika = [[Datoteka:Europe 1000.jpg\|300px\|]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T01:42:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Gojslav I.
| slika = [[Datoteka:Europe 1000.jpg|300px|]]
| opis = Hrvatska na karti Europe za vladavine Krešimira III. i Gojslava oko [[1000.]]
| titula = [[Hrvatski kraljevi|kralj Hrvatske]]
| vladavina = [[1000.]] – oko [[1020.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Svetoslav Suronja]]
| nasljednik = [[Krešimir III.]]
| regent =
| titula1 =
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga =
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca =
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Trpimirovići]]
| vladarska himna =
| otac = [[Stjepan Držislav]]
| majka =
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| datum smrti = ~ [[1020.]]
| mjesto smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa = [[Crkva sv. Stjepana na Otoku]]
| potpis =
| zanimanje =
| vjera =
}}
'''Gojslav I.''' (''Goislav'', ''Gojislav'', ''Goyslauus''), [[hrvatski kraljevi|hrvatski kralj]] (druga polovica 10. stoljeća – nakon 1019.).

Sin je kralja [[Stjepan Držislav|Stjepana Držislava]] iz narodne dinastije [[trpimirovići|Trpimirovića]] i brat [[Svetoslav Suronja|Svetoslava Suronje]] i [[Krešimir III.|Krešimira III.]] Jedini dokument u kojem se Gojslav imenom spominje, a koji se ujedno drži temeljnim dokumentom za kronologiju hrvatskih vladara druge polovice X. stoljeća i prve polovice XI. stoljeća, isprava je kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] iz 1066./67. kojom samostanu sv. Krševana potvrđuje posjed u Diklu. Zbog oskudnih i posrednih vrela za to razdoblje hrvatske povijesti (strani kroničari [[Ivan Đakon]], [[Ivan Skilica]] odnosno [[Georgije Cedren]] i [[Andrea Dandolo]], navodi [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]] i [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisa popa Dukljanina]]), historiografske interpretacije osnovnih tokova i kronologije, posebice s kraja X. stoljeća, često su bile različite pa i oprečne. Dvojbe započinju s problemom datiranja smrti kralja [[Stjepan Držislav|Držislava]] (rješenja su u rasponu od prije 986. do poslije 1000.), [[Samuilo|Samuilova]] vojnog pohoda do Zadra (998.) ili mletačkog zauzimanja dalmatinskih gradova (998. – 1000.).

U novije vrijeme sve češće se prihvaća mišljenje [[Miho Barada|Mihe Barade]] prema kojemu je [[Stjepan Držislav|Držislav]] umro oko 995. Drži se da je prijestolonasljednik [[Svetoslav Suronja|Svetoslav]], protiv kojeg su se mlađa braća pobunila, bio još za života kralja Držislava njegovim suvladarom. Prijestolne borbe možda su počele i prije, no tek 998. braća [[Krešimir III.|Krešimir]] i Gojslav zbacuju Svetoslava i postaju vladarima. Suparničke strane dobivaju poticaje i izvan granica Hrvatske. Vojni pohod makedonskog cara [[samuilo|Samuila]] do Zadra (998.) povezuje se s potporom Krešimiru i Gojslavu protiv Svetoslava koji se sklonio u neki od dalmatinskih gradova.

[[Datoteka:Map Byzantine Empire 1025-en.svg|mini|300px|Hrvatska je priznala bizantsko vrhovništvo 1020.]]
Prilikom za ostvarenje svojih ciljeva na istočnoj jadranskoj obali istodobno se koristi [[mletačka Republika|Venecija]]. Dužd [[Petar II. Orseolo]] zauzima sve gradove bizantske Dalmacije (uz dopuštenje bizantskog cara ili bez njega još uvijek je dvojbeno) i [[Biograd na Moru|hrvatski grad Biograd]], uglavivši u [[Trogir]]u sporazum sa svrgnutim Svetoslavom. Kako su Orseoli bili rodbinski povezani s vladarskim kućama u [[Bizant]]u i [[sveto Rimsko Carstvo|Svetom Rimskom Carstvu]], kasnije i s [[Arpadovići]]ma, hrvatski vladari bili su u nepovoljnu položaju. Ipak su nastavili napadati dalmatinske gradove želeći obraniti pravo na prihode od njih, u čemu su i uspjeli izuzevši kvarnerske komune [[Osor]], [[Krk]] i [[Rab]].

Iako se uza sva ta zbivanja u izvorima spominje ili Krešimir kao hrvatski vladar ili samo »hrvatski vladar« — nikad Gojslav ili dvojica vladara, općenito se smatra da je Gojslav u to vrijeme bio suvladarom [[Krešimir III.|Krešimira III.]] Kakva je bila njegova stvarna uloga, nije moguće utvrditi. Tek za 1018./19., a u svezi s pokoravanjem zapadnih dijelova nekadašnjeg [[Samuilovo Carstvo|Samuilova carstva]] i dolaskom bizantskog cara [[Bazilije II.|Bazilija II.]] do granica Hrvatske, kroničar priča o dvojici hrvatskih vladara, braće, koji su prihvatili bizantsko vrhovništvo. U znanosti se jednodušno drži da su to bili Krešimir i Gojslav, a kako je to ujedno i posljednji spomen Gojslava, pretpostavlja se da je nakon toga umro.

== Izvori ==
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7075 Hrvatski biografski leksikon — GOJSLAV (Goislav, Gojislav, Goyslauus)] Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
<br>
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Svetoslav Suronja|Svetoslav Suronja (996./997. – 1000.)]]
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|Gojslav I. (1000. – oko 1020.)]]<br>[[Krešimir III.|Krešimir III. (1000. – oko 1030.)]]
|nasljednik=[[Stjepan I., kralj Hrvatske|Stjepan I. (oko 1030. – 1058.)]]
}}
<br>
{{Hrvatski kraljevi}}

[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[Kategorija:Trpimirovići]]
[[Kategorija:Hrvatski vladari]]

Gojslav I. - Povijest promjena

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica