WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T23:27:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{drugoznačenje2|[[Gradovrh (časopis)]]}}
[[Datoteka:Fratarske njive, dvorac Maglašević i samostan Gradovrh.jpg|mini|desno|250px|Pogled s Gradovrha prema zapadu. Fratarske njive su u sredini slike. Na šumovitom brežuljku odmah iza njih nalazio se nekoć [[dvorac obitelji Maglašević|dvorac]] plemićke obitelji Maglašević koja je ovdje, na ledini u prednjem dijelu fotografije 1541. godine sagradila franjevački samostan.<ref>[https://www.facebook.com/gradovrh/photos/a.371979432877919.87835.361417587267437/906025366139987/?type=3&theater Facebook - gradovrh.com] Objava 20. rujna 2015. (pristupljeno 22. studenoga 2017.)</ref>]]
'''Gradovrh''' je bio stari [[Bosna|bosanski]] grad, a nalazio se nad rijekom [[Solina (rijeka)|Solinom]]. Još se u 20. stoljeću moglo vidjeti zidine gradovrške tvrđave.

Gradovrh je bio poznat po franjevačkom samostanu. Prva desetljeća [[1500-ih]] su bila iznimno teška za katolike zvorničkog kraja. U Zvorniku se nalazio [[franjevci|franjevački]] [[franjevački samostan u Zvorniku|samostan]] i crkva. [[1538.]] godine su ga Osmanlije srušile, a crkvu pretvorile u džamiju. Franjevci su napustili Zvornik ponijevši sa sobom čudotvornu sliku Majke Božje Zvorničke te se nastanili u [[Gornja Tuzla|Gornjoj Tuzli]] (Gornjim Solima) u [[franjevački samostan sv. Marije u Gornjoj Tuzli|samostan sv. Marije]].<ref name="bosna s">[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/samostansko-podrucje-tuzla/tuzla.html bosnasrebrena.ba]</ref> Od tamo su morali iseliti zajedno s gornjotuzlanskim franjevcima [[1541.]] kad je [[kasaba]] doprla do kršćanske varoši [[Izvorišta]].<ref name="bhstring">[http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48 bhstring.net]</ref>

Zajedno s njima nastanili su se na Gradovrhu. Ondje im je samostan i crkvu podigla bogata plemenitaška obitelj [[Maglašević]], otac Ivan i sin Pavao, no uz [[sultan]]ovo dopuštenje.<ref name="bhstring"/> [[Franjevački samostan Gradovrh]] je neko vrijeme nosio naziv "gornjotuzlanski"<ref name="bosna s"/> iako je bliže [[Donja Tuzla|Donjoj Tuzli]]. Podignut je od zemlje i [[šeper]]a.<ref name="bhstring"/> Izvori bilježe da je prije tursko-mletačkog rata postojao franjevački samostan potkraj 15. i početkom 16. st., građen od drveta.<ref name="matica">[http://www.matica.com.ba/uvodnik_2004.htm matica.com.ba/]</ref> Pripada [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj]].

Tijekom 17. stoljeća opsluživao je pet župa: Gradovrh, [[Dragunja|Dragunju]], [[Bijela (Tuzla, BiH)|Bijelu]], [[Korjenita (Tuzla, BiH)|Korjenitu]] i Brku,<ref name="bosna s"/> a uz nastanak gradovrškog samostana vezan je nastanak župe [[Drijenča]].<ref>[http://www.zupadrijenca.net/zupa-sv-ante-padovanskog zupadrijenca.net]</ref> Prema kraju stoljeća bio je u velikim dugovima prema turskim vjerovnicima, pa je bio opustio. Mnogo je novaca potrošeno da bi se podmitilo osmanske sudove da bi otklonio pećkog patrijarha od njih, jer je [[pećka patrijaršija|pećki patrijarh]] htio od katolika ubirati [[crkveni porez]] i podložiti ih pod svoju vlast. Osim srpskog pravoslavnog poglavara, postojala je prijetnja s turske strane: ovrha će biti da ako gradovrški samostan ne plati dug, pretvoriti će ga u džamiju. Franjevci su se dugo opirali nepogodama, no 22. kolovoza 1682. su im nožem ubili gvardijana, župnika živa ispekli i vratara nabili na kolac. Uslijedile su nove nevolje. [[Bečki rat|Bečki je rat]] (1683.-1699.) strahovito pogodio katoličanstvo tog kraja, pa su mnogi katolici iselili u novooslobođene hrvatske krajeve preko Save, dok su preostali prešli na islam i pravoslavlje, pa su brojne katoličke župe opustjele i ugašene. Uz rat su harale glad i kuga. Naposljetku su franjevci 1688. napustili gradovrški samostan i otišli u Bač, ponijevši sa sobom Gospinu sliku. Bački se je samostan dugo vremena zvao gradovrškim no [[1705.]] je promijenio ime. Crkva u Gradovrhu i okolici sve teže djeluje, pa se bogoslužje odvija u nedostojnim uvjetima,<ref name="bhstring"/> po šumama, livadama i sl.

Polovicom 18. st. tragovi katoličke Crkve na tom prostoru sve više nestaju. Fra [[Pavao Dragičević]] je 1742. godine zabilježio postojanje "golih tragova crkve" koja se nalazila na "nekom brdovitom, posve zapuštenom mjestu", a uz koju se nalazio gradovrški samostan. No, nakon tih zapisa, uskoro i samostan nestaje, pa se je sačuvao samo u pričama malobrojnih starijih ljudi koji su ga se sjećali iz predaje.<ref name="bhstring"/>

Danas na mjestu Gradovrha žive [[muslimani]]. Trag postojanja starog samostana je u toponimu. Postoji šumom obraslo brdo u tuzlanskom predgrađu [[Solina|Solini]].<ref name="matica"/> Tamošnji muslimani neke svoje njive nazivali su "fratarske njive".<ref name="bhstring"/>

U Gradovrhu je u franjevačkom samostanu pokopan sofijski biskup fra [[Petar Zlojutrić]]<ref name="bhstring"/> u kojem je umro [[1623.]] godine.

Po Gradovrhu se danas zove časopis tuzlanskog ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja.<ref name="matica"/>

29. kolovoza 2009. na Gradovrhu počela je gradnja nove [[crkva Rođenja BDM na Gradovrhu|crkve Rođenja Blažene Djevice Marije]]. Gradnju pomažu vjernici. Temelji su blagoslovljeni 8. rujna 2009. godine. Inicijativa za gradnju potekla je iz Franjevačkog samostana svetog Petra i Pavla iz Tuzle. Planirano je da izgradnja nove crkve sa 20-metarskim zvonikom bude gotova do kraja godine.<ref>(boš.) [http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=31522 Tuzlarije] A.M. ''Na Gradovrhu u Solini. Počela izgradnja crkve "Rođenja Blažene Djevice Marije”'', 10. rujna 2009. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)</ref>

Reguliran je kao [[prirodna baština]] ruralnog dijela općina [[Tuzla|Tuzle]]. Pod zaštitom je države. [[Zaštita prirode|Zaštićen]] je kao krajobrazno-parkovna površina.<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. str. 29. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.). </ref>

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Utvrde u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Franjevci u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u BiH]]

Gradovrh - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica