WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T21:40:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 21:40, 8. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Graz'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Graz'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime = Graz		\| ime = Graz
	\| ime_genitiv = Graza		\| ime_genitiv = Graza

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T10:33:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime = Graz
| ime_genitiv = Graza
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama = GrazerRathaus-edit.jpg
| veličina_slike =250px
| opis_slike = Gradska vijećnica u Grazu

| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = AUT Graz COA.svg
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 47
| širina-minute = 4
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 15
| dužina-minute = 26
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD|A|AUT}} [[Austrija]]
| lokacija1_ime = [[Savezne države Austrije|Savezna država]]
| lokacija1_info = {{ZD+X/ASD|ŠTA}}
| lokacija2_ime = [[Austrijski kotari|Kotar]]
| lokacija2_info = Graz
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Siegfried Nagl]]
| stranka_vođe = [[ÖVP]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 127,56 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max = 353 m
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2017.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 286.686<ref>[https://www.graz.at/cms/beitrag/10034466/7772565/Zahlen_Fakten_Bevoelkerung_Bezirke_Wirtschaft.html Stanovništvo 2017.], graz.at, pristupljeno 12. listopada 2017.</ref>
| stanovništvo_gustoća = 2,002 /km²
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = A-801x, A-802x, A-803x, A-804x, A-805x
| pozivni_broj =+43 316
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.graz.at www.graz.at]

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj Graza u Austriji
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =Austrija

| bilješke =

}}

'''Graz''' ([[hrvatski]]: ''Gradac'', ''Štajerski Gradac''<ref name="Kovačić">Joško Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/191871 Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962.- 2012.)], Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238.</ref>, [[slovenski]]: ''Gradec''), [[Statutarni grad (Austrija)|statutarni]] i drugi grad po stanovništvu i veličini u [[Austrija|Austriji]].

Ima oko 280.800 stanovnika, od kojih su preko sedam tisuća [[Hrvati]]. Glavni je grad savezne države [[Štajerska (austrijska savezna država)|Štajerske]], prostire se na oko 127 km². Smješten je u predalpskom prostoru, na sjevernom rubu [[Gradačko polje|Gradačkog polja]] (''Grazer Feld''). Kroz grad teče rijeka [[Mura]]. Ona je u ranijim razdobljima bila značajan gospodarski čimbenik kao prometnica. Graz se razvio uz važnu prometnicu između talijanskog i panonskog prostora na prijelazu preko Mure. Ta se prometnica križala s cestom koja je iz njemačkih vodila u hrvatske krajeve. Takav križišni položaj rano je utjecao na razvoj trgovine i obrta. Graz je danas, na tragu te tradicije, poznat po velesajmu koji se održava svako proljeće i u jesen. Grad je industrijsko te gospodarsko središte južnog dijela Austrije.

[[2003.]] bio je [[europski glavni grad kulture]].

== Povijest ==
[[Image:Vischer - Topographia Ducatus Stiria - 110 Graz.jpg|thumb|left|Graz, Georg Matthäus Vischer (1670.)]]
Graz se prvi put spominje [[1128.]] godine, a tada su ga naseljavali pretežno slavenski stanovnici. U [[12. stoljeće|12. stoljeću]] je počeo proces kolonizacije južnoalpskog prostora. Izvorište kolonista bilo je njemačko govorno područje. S jačanjem obrta i trgovine dolazi do doseljavanja [[Bavarska|bavarskih]] kolonista u podgrađe koje se ubrzano razvijalo. Oni su postupno potisnuli slavenske starosjedioce. To je osim iz brojnih dokumenata vidljivo i u nazivu jer se jedno vrijeme mjesto nazivalo ''Bavarski Gradec'' (''Bayrisch-Grätz''). Ipak je u gradskoj toponimiji bila i dalje jasno vidljiva slavenska osnova na koju se postupno nadograđivalo njemačko govorno nazivlje.
[[Datoteka:IMG 0411 - Graz - Landhaushof.JPG|mini|lijevo|<center>''Landhaus'', štajerski parlament iz 16. st.]]
U 12. stoljeću, vrijeme grofa [[Otokar III.|Otokara III.]] Traungovca, postao je glavni grad Štajerske. Pripadnik obitelji [[Habsburg]] [[Leopold III. Austrijski|Leopold III.]] proglasio je [[1379.]] godine štajerski Gradec-Graz prijestolnicom svoje države. Car [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrik III.]] je deset godina iz Graza kao prijestolnice vladao [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]]. Car [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]] je svom sinu [[Karlo II., austrijski nadvojvoda|Karlu II.]] dao na upravu unutarnjoaustrijske zemlje ([[Štajerska]], [[Koruška]], [[Kranjska]] i [[Istra]]), a on je [[1564.]] godine odabrao Graz za glavni grad zemalja kojima je vladao. U Grazu, koji je tada imao 30.000 stanovnika, došlo je do izgradnje reprezentativnih zdanja. Karla je naslijedio sin [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand]] koji je kasnije postao car. On je izgradio poznati mauzolej kraj katedrale u kojem je pokopan. Nakon njega Graz je prestao biti prijestolnica. U tom značajnom razdoblju je u Gradcu bio 1608. osnovan [[Collegium Croaticum Viennense|hrvatski kolegij]], koji je djelovao do 1624., kad se preselio u [[Beč]].

Potkraj [[16. stoljeće|16. stoljeća]] Graz je postao središtem zapovjedništva koje je zapovijedalo i hrvatskim područjem - [[Slavonska vojna krajina ]]. Iz grada se zapovijedalo glavnim utvrdama [[Varaždin]], [[Koprivnica]], [[Križevci]] i [[Ivanić-Grad|Ivanić]]. Zanimljivo je da su u spomenutim utvrdama od 16. do 18. stoljeća zapovjednici bili najčešće časnici podrijetlom iz Graza i njegove štajerske okolice. Od 16. do 20. stoljeća mnogo je hrvatskih studenata studiralo u Grazu pa i danas ima relativno brojna hrvatska studentska zajednica u ovom gradu.

Godine [[1849.]] u Grazu je osnovana poznata orguljarska [[Umjetnička radionica Heferer]], koja od 1868. djeluje u Hrvatskoj.

Graz je bio proglašen [[Europski glavni grad kulture|europskim glavnim gradom kulture]] za godinu [[2003.]]

== Stanovništvo ==
Podatak iz [[1900.]] godine govori da je Graz tada imao 168.808 stanovnika. U prvoj popisnoj godini nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[1951.]], grad je imo 226.476 stanovnika. Proteklih desetak godina, nakon [[2001.]], bilježi se vrlo malen porast, a prema podacima iz [[2009.]] godine u Grazu je živjelo 255.354 stanovnika.

Međutim, iskazana brojka vrijedi samo za stanovnike koji Graz imaju prijavljen kao primarnu lokaciju na kojoj stanuju, dok još nešto više od 35.000 ljudi Graz prijavljuje kao drugom mjesto stanovanja.

Gradska aglomeracija ima nešto više od 320.000 stanovnika.

== Gospodarstvo ==
Najvažnije gospodarske djelatnosti su [[turizam]] (posebno je zanimljiv veliki božićni sajam za vrijeme adventa), poljoprivredna gospodarstva (uzgoj [[svinja]], [[Ovca|ovaca]] i sl.), [[trgovina]] (maloprodaja i veleprodaja) te poslovi vezani za automobilsku industriju.

== Obrazovanje ==
U Grazu postoji 6 [[Sveučilište|sveučilišta]], s ukupno 50.000 [[Student|studenata]], od čega više od 80% čine stranci. To Graz čini drugim najvećim obrazovnim središtem u [[Austrija|Austriji]], nakon [[Beč]]a. Sveučilište Graz (''Universität Graz'') najveće je sveučilište i ima 28.500 studenata, dok je na drugom mjestu Tehničko sveučilište (''Technische Universität''), koje ima 11.500 studenata.

==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Povijesno središte Graza i dvorac Eggenberg
|slika = Graz clock tower.jpg
|godina = [[1999.]] <small>(23. zasjedanje)</small> <small>prošireno 2010.</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/931
|država = {{ZD|A|AUT}}
}}
[[Stari grad (Graz)|Povijesno središte Graza]] je upisanao na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1999. godine kao primjer skladnog suživota tipičnih građevina iz različitih povijesnih razdoblja i umjetničkih stilova. Kako je smješten na sjecištu različitih utjecaja, kao što su srednjoeuropski, talijanski i balkanskih zemalja, Graz ih je apsorbirao u jedinstvenu gradsku panoramu. Danas u starom gradu ima preko 1000 građevina različitih stilova, od [[gotička arhitektura|gotičkih]] do modernih.

Ostale znamenitosti su:
* ''[[Kunsthaus Graz]]'' ("Kuća umjetnosti") je muzej moderne umjetnosti koji su dizajnirali [[Peter Cook]] i [[Colin Fournier]], a nalazi se pored rijeke Mure.
* ''[[Murinsel]]'' ("Otok na Muru") je umjetni otok od čelika s kavanom, otvorenim kazalištem i igralištem, koji je dizajnirao američki arhitekt [[Vito Acconci]].
* Bazilika Mariatrost iz 1724. godine je kasnobarokna crkva na istočnom rubu grada.
* Crkva Srca Isusova (''Herz Jesu Kirche'') iz 1887. godine je najveća crkva u Grazu koja ima 3. najviši toranj u Austriji u [[historicizam|neogotičkom]] stilu (109 m).
* Kalvarija na ''Göstingu'' s crkvom je procesijsko mjesto iz 17. stoljeća na sjeverozapadnom rubu grada. U njegovoj blizini su ostaci dvorca (''Ruine Gösting'') s kojeg se pruža najbolji pogled na cijeli grad.
* Bolnica ''LKH-Universitätsklinikum'' iz 1904.-12. godine je najveća bolnica u Grazu, ali i najveći [[secesija|secesijski]] kompleks u Austriji.

<gallery>
Datoteka:Graz Schloss Eggenberg front facade.jpg|<center>[[Dvorac Eggenberg]]
Datoteka:Graz Herz Jesu 3.jpg|<center>Crkva Srca Isusova
Datoteka:Graz University main-front.jpg|<center>Zgrada Sveučilišta u Grazu
Datoteka:Kunsthaus-Graz-Nacht-Medienfassade.jpg|<center>''[[Kunsthaus u Grazu]]'' noću
Datoteka:Murinsel-Graz-Nacht.jpg|<center>Murinsel noću
</gallery>

==Gradovi prijatelji==

Graz je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* {{ZD|U|UK}} [[Coventry]] ([[Velika Britanija]]), od [[1948.]]
* {{ZD|S|SAD}} [[Montclair]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), od [[1950.]]
* {{ZD|N|NIZ}} [[Groningen]] ([[Nizozemska]]), od [[1965.]]
* {{ZD|N|NJE}} [[Darmstadt]] ([[Njemačka]]), od [[1968.]]
||
* {{ZD|N|NOR}} [[Trondheim]] ([[Norveška]]), od [[1968.]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Pula]] ([[Hrvatska]]), od [[1972.]]
* {{ZD|I|ITA}} [[Trst]] ([[Italija]]), od [[1973.]]
* {{ZD|S|SLO}} [[Maribor]] ([[Slovenija]]), od [[1987.]]
||
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Pečuh]] ([[Mađarska]]), od [[1989.]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Dubrovnik]] ([[Hrvatska]]), od [[1994.]]
* {{ZD|H|HRV}} [[Zadar]] ([[Hrvatska]]) - u fazi potpisivanja
|}

== Panorama ==
{{Panoramska slika|0467-0472a - Graz - View from Schlossberg.JPG|1500px|<center>Panorama grada sa Schlossberga</center>}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Graz}}
* [https://web.archive.org/web/20070304220920/http://graz.at/ www.graz.at]
* [http://www.graztourismus.at/ www.graztourismus.at]

== Izvori ==
*[https://web.archive.org/web/20100524043556/http://www.graz.at/cms/ziel/606066/EN/ Osnovni statistički podaci]
*[http://www.statistik.at/blickgem/blick1/g60101.pdf Dokumenti Austrijskog statističkog ureda]
*[http://www.spielstaetten.at/ Turistički podaci o gradu]
*[https://web.archive.org/web/20090210150435/http://www.handelszeitung.at/ireds-44546.html Graz kao shopping centar], novinski članak
{{izvori}}

{{Svjetska baština u Austriji}}
{{Europski gradovi kulture}}

[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Austriji]]
[[Kategorija:Statutarni gradovi Austrije]]

Graz - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica