Grossglockner - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-28T11:09:57Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 11:09, 28. travnja 2022.
Redak 28:		Redak 28:

	=== Lokacija ===		=== Lokacija ===
	[[~~File~~:Großglockner (Umgebungskarte).png\|thumb\|left\|Grossglockner i okolno područje]]		[[Datoteka:Großglockner (Umgebungskarte).png\|thumb\|left\|Grossglockner i okolno područje]]
	Grossglockner leži na granici između austrijskih država [[Koruška (austrijska savezna država)\|Koruške]] i [[Tirol (austrijska savezna država)\|Tirola]] ([[Istočni Tirol]]). Vrh je dio grebena Glocknerkamm u skupini Glockner koji se odvaja od glavnog lanca Alpa na Mt. Eiskögele, usmjeren u jugoistočnom smjeru i tvoreći granicu između istočnotirolske općine [[Kals am Großglockner]], oko 8 km na jugozapadu na 1324 m, i koruške [[Heiligenblut]], oko 12 km na sjeveroistoku na 1.291 m. Ova je ujedno i granica granica ujedno i sliv između doline Kals i njezinih bočnih dolina Teischnitz i Ködnitz na tirolskoj strani i doline rijeke [[Möll]] s ledenjakom [[Pasterze]] na koruškoj strani.<ref>Alpenvereinsführer, p. 37</ref><ref name="Grenzberg 25">{{citation\|editor-surname1=Tiroler Landesarchiv\|periodical=Lebendige Geschichte\|title=Der Tiroler Grenzberg Großglockner in alten Karten und Geschichtsquellen : Zum 175-jährigen Jubiläum der Erstbesteigung des Großglockners am 28. Juli 1800\|issue=12\|pages=25\|date= 1978\|language=German}}</ref>		Grossglockner leži na granici između austrijskih država [[Koruška (austrijska savezna država)\|Koruške]] i [[Tirol (austrijska savezna država)\|Tirola]] ([[Istočni Tirol]]). Vrh je dio grebena Glocknerkamm u skupini Glockner koji se odvaja od glavnog lanca Alpa na Mt. Eiskögele, usmjeren u jugoistočnom smjeru i tvoreći granicu između istočnotirolske općine [[Kals am Großglockner]], oko 8 km na jugozapadu na 1324 m, i koruške [[Heiligenblut]], oko 12 km na sjeveroistoku na 1.291 m. Ova je ujedno i granica granica ujedno i sliv između doline Kals i njezinih bočnih dolina Teischnitz i Ködnitz na tirolskoj strani i doline rijeke [[Möll]] s ledenjakom [[Pasterze]] na koruškoj strani.<ref>Alpenvereinsführer, p. 37</ref><ref name="Grenzberg 25">{{citation\|editor-surname1=Tiroler Landesarchiv\|periodical=Lebendige Geschichte\|title=Der Tiroler Grenzberg Großglockner in alten Karten und Geschichtsquellen : Zum 175-jährigen Jubiläum der Erstbesteigung des Großglockners am 28. Juli 1800\|issue=12\|pages=25\|date= 1978\|language=German}}</ref>

Redak 36:		Redak 36:

	=== Topografija ===		=== Topografija ===
	[[~~File~~:GroßglocknerSüdwest Beschreibungen.jpg\|thumb\|Grossglockner sa jugozapada: 1. Glocknerwand, 2. Untere Glocknerscharte, 3. Teufelshorn (lijevo) i Glocknerhorn (desno), 4. Teischnitzkees, 5. Grossglockner, 6. Kleinglockner, 7. Stüdlgrat, 8. Ködnitzkees, 9. Adlersruhe]]		[[Datoteka:GroßglocknerSüdwest Beschreibungen.jpg\|thumb\|Grossglockner sa jugozapada: 1. Glocknerwand, 2. Untere Glocknerscharte, 3. Teufelshorn (lijevo) i Glocknerhorn (desno), 4. Teischnitzkees, 5. Grossglockner, 6. Kleinglockner, 7. Stüdlgrat, 8. Ködnitzkees, 9. Adlersruhe]]
	[[~~File~~:Großglockner Northeast.jpg\|thumb\|Grossglockner a sjeveroistoka: 1. Adlersruhe, 2. Hofmannskees, 3. Kleinglocknerkees, 4. Glocknerleitl, 5. Pallavicinirinne, 6. Kleinglockner, 7. Grossglockner, 8. Glocknerkees, 9. Berglerrinne, 10. Glocknerhorn (lijevo) i Teufelshorn (desno), 11. Untere Glocknerscharte, 12. Glocknerwand]]		[[Datoteka:Großglockner Northeast.jpg\|thumb\|Grossglockner a sjeveroistoka: 1. Adlersruhe, 2. Hofmannskees, 3. Kleinglocknerkees, 4. Glocknerleitl, 5. Pallavicinirinne, 6. Kleinglockner, 7. Grossglockner, 8. Glocknerkees, 9. Berglerrinne, 10. Glocknerhorn (lijevo) i Teufelshorn (desno), 11. Untere Glocknerscharte, 12. Glocknerwand]]
	Vrh stijena Grossglockner, koja je jako zaleđena, često se uspoređuje s planinama zapadnih Alpa. Zajedno s Kleinglocknerom na jugoistoku čini osebujni dvostruki vrh. U literaturi postoje različita gledišta o tome je li Kleinglockner podvrh ili zasebni glavni vrh. Zbog svoje male topografske istaknutosti i izoliranosti, kao i zbog uskih veza u povijesti penjanja, u povijesnim je publikacijama ubrajan u dio Grossglocknera; međutim, s obzirom na odvojene staze za penjanje, on se u planinarskoj literaturi računa kao neovisan vrh.		Vrh stijena Grossglockner, koja je jako zaleđena, često se uspoređuje s planinama zapadnih Alpa. Zajedno s Kleinglocknerom na jugoistoku čini osebujni dvostruki vrh. U literaturi postoje različita gledišta o tome je li Kleinglockner podvrh ili zasebni glavni vrh. Zbog svoje male topografske istaknutosti i izoliranosti, kao i zbog uskih veza u povijesti penjanja, u povijesnim je publikacijama ubrajan u dio Grossglocknera; međutim, s obzirom na odvojene staze za penjanje, on se u planinarskoj literaturi računa kao neovisan vrh.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T00:25:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 00:25, 19. studenoga 2021.
Redak 46:		Redak 46:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Großglockner}}~~
	* [http://www.summitpost.org/page/150224 ''Grossglockner''] {{en icon}}		* [http://www.summitpost.org/page/150224 ''Grossglockner''] {{en icon}}
	* [http://www.grossglockner.at/en/ ''Grossglockner High Alpine Road''] {{en icon}}		* [http://www.grossglockner.at/en/ ''Grossglockner High Alpine Road''] {{en icon}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T01:33:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 01:33, 18. studenoga 2021.
Redak 31:		Redak 31:
	Grossglockner leži na granici između austrijskih država [[Koruška (austrijska savezna država)\|Koruške]] i [[Tirol (austrijska savezna država)\|Tirola]] ([[Istočni Tirol]]). Vrh je dio grebena Glocknerkamm u skupini Glockner koji se odvaja od glavnog lanca Alpa na Mt. Eiskögele, usmjeren u jugoistočnom smjeru i tvoreći granicu između istočnotirolske općine [[Kals am Großglockner]], oko 8 km na jugozapadu na 1324 m, i koruške [[Heiligenblut]], oko 12 km na sjeveroistoku na 1.291 m. Ova je ujedno i granica granica ujedno i sliv između doline Kals i njezinih bočnih dolina Teischnitz i Ködnitz na tirolskoj strani i doline rijeke [[Möll]] s ledenjakom [[Pasterze]] na koruškoj strani.<ref>Alpenvereinsführer, p. 37</ref><ref name="Grenzberg 25">{{citation\|editor-surname1=Tiroler Landesarchiv\|periodical=Lebendige Geschichte\|title=Der Tiroler Grenzberg Großglockner in alten Karten und Geschichtsquellen : Zum 175-jährigen Jubiläum der Erstbesteigung des Großglockners am 28. Juli 1800\|issue=12\|pages=25\|date= 1978\|language=German}}</ref>		Grossglockner leži na granici između austrijskih država [[Koruška (austrijska savezna država)\|Koruške]] i [[Tirol (austrijska savezna država)\|Tirola]] ([[Istočni Tirol]]). Vrh je dio grebena Glocknerkamm u skupini Glockner koji se odvaja od glavnog lanca Alpa na Mt. Eiskögele, usmjeren u jugoistočnom smjeru i tvoreći granicu između istočnotirolske općine [[Kals am Großglockner]], oko 8 km na jugozapadu na 1324 m, i koruške [[Heiligenblut]], oko 12 km na sjeveroistoku na 1.291 m. Ova je ujedno i granica granica ujedno i sliv između doline Kals i njezinih bočnih dolina Teischnitz i Ködnitz na tirolskoj strani i doline rijeke [[Möll]] s ledenjakom [[Pasterze]] na koruškoj strani.<ref>Alpenvereinsführer, p. 37</ref><ref name="Grenzberg 25">{{citation\|editor-surname1=Tiroler Landesarchiv\|periodical=Lebendige Geschichte\|title=Der Tiroler Grenzberg Großglockner in alten Karten und Geschichtsquellen : Zum 175-jährigen Jubiläum der Erstbesteigung des Großglockners am 28. Juli 1800\|issue=12\|pages=25\|date= 1978\|language=German}}</ref>

	Regija oko planine čini dio posebnog zaštićenog područja Grossglockner-Pasterze u [[Nacionalni park Visoke Ture\|Nacionalnom parku Visoke Ture]] od 1986.<ref name="Sonderschutzgebiet">{{~~cite web~~\|author=A. Tschugguel\|publisher=Österreichischer Alpenverein\|url=http://www.alpenverein.at/naturschutz/Nationalpark_Hohe_Tauern/downloads/Expertise-Sonderschutzgebiet_Pasterze.pdf\|title=Das Sonderschutzgebiet "Großglockner-Pasterze"\|access-date=9 March 2009\|url-status=dead\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110927130831/http://www.alpenverein.at/naturschutz/Nationalpark_Hohe_Tauern/downloads/Expertise-Sonderschutzgebiet_Pasterze.pdf\|archivedate=27 September 2011}}</ref>		Regija oko planine čini dio posebnog zaštićenog područja Grossglockner-Pasterze u [[Nacionalni park Visoke Ture\|Nacionalnom parku Visoke Ture]] od 1986.<ref name="Sonderschutzgebiet">{{Citiranje weba\|author=A. Tschugguel\|publisher=Österreichischer Alpenverein\|url=http://www.alpenverein.at/naturschutz/Nationalpark_Hohe_Tauern/downloads/Expertise-Sonderschutzgebiet_Pasterze.pdf\|title=Das Sonderschutzgebiet "Großglockner-Pasterze"\|access-date=9 March 2009\|url-status=dead\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110927130831/http://www.alpenverein.at/naturschutz/Nationalpark_Hohe_Tauern/downloads/Expertise-Sonderschutzgebiet_Pasterze.pdf\|archivedate=27 September 2011}}</ref>

	Glockner je najviša planina u Alpama istočno od lanca [[Ortler]], udaljenog oko 175 km, a nakon Mont Blanca ima drugu najveću topografsku izolaciju od svih planina u Alpama. Čak je i njegova topografska istaknutost, na 2.424 m, druga po visini nakon Mont Blanca u cijelim Alpama. To ga čini jednim od najneovisnijih vrhova u Alpama.<ref>{{~~cite web~~ \|url= http://www.peakbagger.com/list.aspx?lid=433 \|publisher=peakbagger.com \|title=Core Europe Ultras - Peaks with 1500 meters of Prominence \|access-date=15 March 2009}}</ref> Pogled s vrha Grossglockner pruža jedan od najudaljenijih obzora u istočnim Alpama. Vidokrug se prostire na 220 km ili, uzimajući u obzir [[Atmosferska refrakcija\|atmosferski lom svjetlosti]], gotovo 240 km. Njegov pogled na više od 150 000 km2 zemljine površine seže sve do Gornje švapske visoravni na sjeverozapadu, do [[Regensburg\|Regensburga]] i vrhova [[Bohemijska šuma\|Bohemijske šume]] na sjeveru, do [[Mt. Ortler]] na zapadu, do doline rijeke [[Pad]] na jugu i do planine [[Triglav (vrh)\|Triglav]] i lanca [[Totes Gebirge]] na istoku.<ref name="AV 262">Alpenvereinsführer, p. 262. [http://www.rother.de/pdf/_3763312668_joker.pdf Großglockner, 3798 m], accessed on 2 March 2009</ref><ref name="kuhlken53">Kühlken: ''Das Glocknerbuch'', p. 53</ref>		Glockner je najviša planina u Alpama istočno od lanca [[Ortler]], udaljenog oko 175 km, a nakon Mont Blanca ima drugu najveću topografsku izolaciju od svih planina u Alpama. Čak je i njegova topografska istaknutost, na 2.424 m, druga po visini nakon Mont Blanca u cijelim Alpama. To ga čini jednim od najneovisnijih vrhova u Alpama.<ref>{{Citiranje weba \|url= http://www.peakbagger.com/list.aspx?lid=433 \|publisher=peakbagger.com \|title=Core Europe Ultras - Peaks with 1500 meters of Prominence \|access-date=15 March 2009}}</ref> Pogled s vrha Grossglockner pruža jedan od najudaljenijih obzora u istočnim Alpama. Vidokrug se prostire na 220 km ili, uzimajući u obzir [[Atmosferska refrakcija\|atmosferski lom svjetlosti]], gotovo 240 km. Njegov pogled na više od 150 000 km2 zemljine površine seže sve do Gornje švapske visoravni na sjeverozapadu, do [[Regensburg\|Regensburga]] i vrhova [[Bohemijska šuma\|Bohemijske šume]] na sjeveru, do [[Mt. Ortler]] na zapadu, do doline rijeke [[Pad]] na jugu i do planine [[Triglav (vrh)\|Triglav]] i lanca [[Totes Gebirge]] na istoku.<ref name="AV 262">Alpenvereinsführer, p. 262. [http://www.rother.de/pdf/_3763312668_joker.pdf Großglockner, 3798 m], accessed on 2 March 2009</ref><ref name="kuhlken53">Kühlken: ''Das Glocknerbuch'', p. 53</ref>

	=== Topografija ===		=== Topografija ===

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T00:08:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir planinski vrh
| ime = Grossglockner
| slika = Grossglockner from SW.jpg
| veličina_slike = 250px
| Opis slike = Pogled na Grossglockner s jugozapada
| lokacijska karta = Austrija
| alternativna karta = Austria location map.svg
| država = {{ZD+X/A|AUT}}
| lokacija1_ime = [[Austrijske savezne države|savezna država]]
| lokacija1_info = [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruška]] / istočni [[Tirol (austrijska savezna država)|Tirol]]
| visina = 3798
| planina = [[Visoke Ture]], [[Alpe]]
| lat = {{decdeg|47|04|29.52}}
| long = {{decdeg|12|41|42.9}}
}}

'''Grossglockner''' s visinom od 3798 [[Metara iznad Jadrana|m. i. J.]] visine je najviši vrh [[Austrija|Austrije]] i najviši vrha Alpa istočno od [[prijevoj Brenner|prijevoja Brenner]].

Grossglockner leži na granici između [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruške]] i [[Tirol (austrijska savezna država)|Istočnog Tirola]] i najveći je vrh [[Grupa Glockner grupa|Grupe Glockner]]. Sam vrh leži na [[brazda Glockner|brazdi Glockner]], a [[Pasterze]], najveći [[ledenjak]] u Austriji, leži u podnožju Grossglocknera.

Karakterističan vrh oblika [[piramida|piramide]] se zapravo sastoji od dva vrha, Grossglockner i [[Kleinglockner]] (3770 [[Metara iznad Jadrana|m. i. J.]]), koji su razdvojeni formacijom poput sedla koja je poznata kao Glocknerscharte.

== Etimologija ==

Ime Glocknerer prvi je put zabilježeno na karti iz 1561. godine koju je izradio bečki kartograf Wolfgang Lazius. Oznaka Glogger spominje se u opisu tirolskog okruga Kals iz 1583. godine, a odnosi se na čitav greben južno od alpskog glavnog lanca. U 1760-ima Atlas Tyrolensis navodi Glockner Berg, prefiks Gross- ("velik") ne spominje se prije prve ekspedicije 1799. godine. Prema znanstveniku [[Belsazar Hacquet|Belsazaru Hacquetu]] (1735–1815), Glockner je vjerojatno izveden iz njemačkog: Glocke („[[zvono]]“), prema karakterističnom obliku planine. To je također možda [[Germanizacija|germanizirana]] inačica alpsko-slavenske riječi "klek" ("planina"), kako se održava u [[Slovenski jezik|slovenskom]] imenu Veliki Klek.

== Geografija ==

=== Lokacija ===
[[File:Großglockner (Umgebungskarte).png|thumb|left|Grossglockner i okolno područje]]
Grossglockner leži na granici između austrijskih država [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruške]] i [[Tirol (austrijska savezna država)|Tirola]] ([[Istočni Tirol]]). Vrh je dio grebena Glocknerkamm u skupini Glockner koji se odvaja od glavnog lanca Alpa na Mt. Eiskögele, usmjeren u jugoistočnom smjeru i tvoreći granicu između istočnotirolske općine [[Kals am Großglockner]], oko 8 km na jugozapadu na 1324 m, i koruške [[Heiligenblut]], oko 12 km na sjeveroistoku na 1.291 m. Ova je ujedno i granica granica ujedno i sliv između doline Kals i njezinih bočnih dolina Teischnitz i Ködnitz na tirolskoj strani i doline rijeke [[Möll]] s ledenjakom [[Pasterze]] na koruškoj strani.<ref>Alpenvereinsführer, p. 37</ref><ref name="Grenzberg 25">{{citation|editor-surname1=Tiroler Landesarchiv|periodical=Lebendige Geschichte|title=Der Tiroler Grenzberg Großglockner in alten Karten und Geschichtsquellen : Zum 175-jährigen Jubiläum der Erstbesteigung des Großglockners am 28. Juli 1800|issue=12|pages=25|date= 1978|language=German}}</ref>

Regija oko planine čini dio posebnog zaštićenog područja Grossglockner-Pasterze u [[Nacionalni park Visoke Ture|Nacionalnom parku Visoke Ture]] od 1986.<ref name="Sonderschutzgebiet">{{cite web|author=A. Tschugguel|publisher=Österreichischer Alpenverein|url=http://www.alpenverein.at/naturschutz/Nationalpark_Hohe_Tauern/downloads/Expertise-Sonderschutzgebiet_Pasterze.pdf|title=Das Sonderschutzgebiet "Großglockner-Pasterze"|access-date=9 March 2009|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110927130831/http://www.alpenverein.at/naturschutz/Nationalpark_Hohe_Tauern/downloads/Expertise-Sonderschutzgebiet_Pasterze.pdf|archivedate=27 September 2011}}</ref>

Glockner je najviša planina u Alpama istočno od lanca [[Ortler]], udaljenog oko 175 km, a nakon Mont Blanca ima drugu najveću topografsku izolaciju od svih planina u Alpama. Čak je i njegova topografska istaknutost, na 2.424 m, druga po visini nakon Mont Blanca u cijelim Alpama. To ga čini jednim od najneovisnijih vrhova u Alpama.<ref>{{cite web |url= http://www.peakbagger.com/list.aspx?lid=433 |publisher=peakbagger.com |title=Core Europe Ultras - Peaks with 1500 meters of Prominence |access-date=15 March 2009}}</ref> Pogled s vrha Grossglockner pruža jedan od najudaljenijih obzora u istočnim Alpama. Vidokrug se prostire na 220 km ili, uzimajući u obzir [[Atmosferska refrakcija|atmosferski lom svjetlosti]], gotovo 240 km. Njegov pogled na više od 150 000 km2 zemljine površine seže sve do Gornje švapske visoravni na sjeverozapadu, do [[Regensburg|Regensburga]] i vrhova [[Bohemijska šuma|Bohemijske šume]] na sjeveru, do [[Mt. Ortler]] na zapadu, do doline rijeke [[Pad]] na jugu i do planine [[Triglav (vrh)|Triglav]] i lanca [[Totes Gebirge]] na istoku.<ref name="AV 262">Alpenvereinsführer, p. 262. [http://www.rother.de/pdf/_3763312668_joker.pdf Großglockner, 3798 m], accessed on 2 March 2009</ref><ref name="kuhlken53">Kühlken: ''Das Glocknerbuch'', p. 53</ref>

=== Topografija ===
[[File:GroßglocknerSüdwest Beschreibungen.jpg|thumb|Grossglockner sa jugozapada: 1. Glocknerwand, 2. Untere Glocknerscharte, 3. Teufelshorn (lijevo) i Glocknerhorn (desno), 4. Teischnitzkees, 5. Grossglockner, 6. Kleinglockner, 7. Stüdlgrat, 8. Ködnitzkees, 9. Adlersruhe]]
[[File:Großglockner Northeast.jpg|thumb|Grossglockner a sjeveroistoka: 1. Adlersruhe, 2. Hofmannskees, 3. Kleinglocknerkees, 4. Glocknerleitl, 5. Pallavicinirinne, 6. Kleinglockner, 7. Grossglockner, 8. Glocknerkees, 9. Berglerrinne, 10. Glocknerhorn (lijevo) i Teufelshorn (desno), 11. Untere Glocknerscharte, 12. Glocknerwand]]
Vrh stijena Grossglockner, koja je jako zaleđena, često se uspoređuje s planinama zapadnih Alpa. Zajedno s Kleinglocknerom na jugoistoku čini osebujni dvostruki vrh. U literaturi postoje različita gledišta o tome je li Kleinglockner podvrh ili zasebni glavni vrh. Zbog svoje male topografske istaknutosti i izoliranosti, kao i zbog uskih veza u povijesti penjanja, u povijesnim je publikacijama ubrajan u dio Grossglocknera; međutim, s obzirom na odvojene staze za penjanje, on se u planinarskoj literaturi računa kao neovisan vrh.

''Obere Glocknerscharte'' između dva vrha, na 3.766 m, najviši je prolaz između planina u Austriji, s kojeg se koridor do 55° u nagibu i 600 m nadmorske visine spušta do ledenjaka Glocknerkees, tzv. Pallavicinirinne po austrijskom planinaru Alfredu von Pallaviciniju (1848–1886). Ide prema sjeveroistoku i graniči se sa sjeveroistočnim i sjevernim licem Grossglocknera. Potonja lica omeđena su Sjeverozapadnim grebenom, dijelom glavnog grebena Glocknera, koji prolazi preko Grögerschneida, 3.660 m, i grebenima uzvišenja Glocknerhorn (3.680 m), i Teufelshorn (3.677 m), do Untere Glocknerscharte (3.598 m), koji se povezuje s 3.721 m visokim Glocknerwandom.

Istaknuti greben, Stüdlgrat, nazvan po praškom alpinistu [[Johann Stüdl|Johannu Stüdlu]] (1839. - 1925.), proteže se od Grossglocknera na jugozapadu. Zajedno sa svojim produžetkom, Luisengrat, odvaja zapadno lice i ledenjak Teischnitzkees u njegovom podnožju od Južne strane i ledenjaka Ködnitzkees. Koridor poznat kao Pillwaxrinne prolazi Južnom stranom ispod Obere Glocknerscharte; veći dio Južne stene leži istočno od ovog žlijeba ispod Kleinglocknera. Istočna strana Kleinglocknera, Glocknerleitl, zaleđena je do ispod vrha, a nastavljaju je Kleinglocknerkees i Hofmannskees prije nego što dosegnu Pasterze.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Großglockner}}
* [http://www.summitpost.org/page/150224 ''Grossglockner''] {{en icon}}
* [http://www.grossglockner.at/en/ ''Grossglockner High Alpine Road''] {{en icon}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Planinski vrhovi u Austriji]]
[[Kategorija:Alpe]]
[[Kategorija:Austrijske turističke atrakcije]]