WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T04:52:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime= Stephen Grover Cleveland
|datum rođenja=[[16. ožujka]] [[1837.]]
|mjesto rođenja=[[Caldwell]], [[New Jersey]], [[SAD]]
|datum smrti= [[24. lipnja]] [[1908.]]
|mjesto smrti=[[Princeton]], [[New Jersey]], [[SAD]]
|malaslika=
|opis male slike=
|slika=President Grover Cleveland.jpg
|veličina=
|opis slike=
|podpredsjednik=
|podpremijer=
|zamjenik=
|stranka= [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrat]]
|potpis= GroverCleveland Signature.png
|supruga= [[Frances Folsom Cleveland]]
|položaj=[[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država| 22. predsjednik SAD-a]]
|čin2=[[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država| 24. predsjednik SAD-a]]
|zanimanje=
|fusnote=
|prethodnik= [[Chester A. Arthur]]
|nasljednik= [[Benjamin Harrison]]
|nasljednik2= [[William McKinley]]
|prethodnik2= [[Benjamin Harrison]]
|predsjednik=
|mandat_start=[[4. ožujka]] [[1885.]]
|mandat_kraj=[[4. ožujka]] [[1889.]]
|mandat_start2=[[4. ožujka]] [[1893.]]
|mandat_kraj2=[[4. ožujka]] [[1897.]]
|vjera= [[Prezbiterijanizam|Prezbiterijanac]]
}}

'''Stephen Grover Cleveland''' ([[Cladwell]], [[16. ožujka]] [[1837.]] – [[Princeton]], [[24. lipnja]] [[1908.]]) je bio 22. (1885.-1889.) i 24. (1893.-1897.) [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[SAD]]-a te jedini predsjednik koji je služio dva neuzastopna mandata. Jedini je demokrat koji je izabran u republikanskom dobu između [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] i izbora [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] [[1912.]] 

== Životopis ==

Stephen Grover Cleveland se rodio u porodici [[prezbiter]]ijanskog svećenika vlč. Richarda Cladwella. Obitelj mu se često selila, pa je odrastao u državi [[New York (savezna država)|New York]], gdje je i završio pravo te započeo karijeru kao advokat.

Tamo je stekao veliki ugled, te je godine [[1870.]] izabran za [[šerif]]a [[Okrug Erie|okruga Erie]]. Njegove dužnosti su, između ostaloga, uključivale i vješanje osuđenih kriminalaca. U najmanje dva navrata Cleveland je osobno objesio osuđenike, te poslije objašnjavao kako mu je cilj bio "ne delegirati tu neugodnu dužnost na svoje zamjenike".

Na građane okruga je ostavio prilično dobar dojam, te je godine [[1881.]] kao kandidat [[Demokratska stranka SAD|Demokratske stranke]] i obećavajući reforme, izabran za gradonačelnika [[Buffalo]]a. To je bio početak meteorskog uspona na vrh američke politike. Samo godinu dana kasnije je izabran za [[Guverner New Yorka|guvernera New Yorka]].

Kao relativno mlad i korupcijskim skandalima neopterećen kandidat, Cleveland je na demokratskoj konvenciji [[1884.]] godine izborio predsjedničku nominaciju. Suprotstavio mu se [[Republikanska stranka SAD|republikanac]] [[James G. Blaine]] u izuzetno prljavoj kampanji, tokom koje je otkriveno kako je Cleveland uzdržavao nečije vanbračno dijete. Međutim, prilično tijesnu utrku je odlučila anti-katolička izjava nekoliko [[Protestantizam|protestantskih]] svećenika koji su Blaineu dali podršku. Njome revoltirani [[Irci|irski]] imigranti u državi New Yorku su dali glas Clevelandu, omogućivši da usprkos male prednosti po broju glasova postane prvi demokrat koji će nakon građanskog rata biti izabran za predsjednika.

Cleveland je za vrijeme svog prvog mandata nastojao izbjegavati kontroverzne odluke, ali se zamjerio industrijalcima zbog inzistiranja na niskim carinama, te veteranima građanskog rata zbog stavljanja veta na davanje penzija. Godine [[1887.]] je formirana Komisija za međudržavnu trgovinu - prvo regulatorno tijelo u američkoj ekonomskoj historiji.

Najspektakularniji događaj Clevelandovog mandata se godine [[1886.]] dogodio u Bijeloj kući, kada se predsjednik oženio za [[Frances Folsom]], koja će s 20 godina postati najmlađa Prva dama u američkoj historiji.

Godine [[1888.]] Cleveland je na konvenciji jednoglasno proglašen demokratskim kandidatom za sljedeće predsjedničke izbore. Kao republikanskog protukandidata je imao [[Benjamin Harrison|Benjamina Harrisona]]. Od njega je dobio više glasova, ali je u ključnoj državi New York percepcija o Clevelandu kao simpatizeru [[UK|Velike Britanije]] od njega okrenula irske birače. Tako je Harrison uspio osvojiti većinu u [[Elektorski kolegij|elektorskom kolegiju]].

Tijesno poražen, četiri godine kasnije Cleveland se ponovno kandidirao za predsjednika. Zahvaljujući nezadovoljstvu republikanskom politikom prema radničkom pokretu, Cleveland je glatko 1892. godine porazio Harrisona.

Međutim, njegov drugi mandat je odmah obilježen velikom ekonomskom krizom, dotada nezapamćenom u američkoj historiji. Cleveland je na nju reagirao odbijanjem da napusti [[zlatni standard]], odnosno uvede srebrni standard kao što su zahtijevali siromašni farmeri. Godine [[1894.]] Cleveland je s federalnim trupama razbio veliki željeznički štrajk.

Clevelandova nepopularnost je dovela do odbacivanja od strane Demokratske stranke, koju su na izbornoj konvenciji [[1896.]] godine preuzeli populisti poput [[William Jennings Bryan|Williama Jenningsa Bryana]].

Nakon odlaska iz Bijele kuće, Cleveland, kojemu je za vrijeme mandata bio odstranjen veliki [[tumor]] iz grla, otišao je u Princeton gdje je služio kao član upravnog odbora na tamošnjem univerzitetu. Umro je od srčanog udara u dobi od 71 godine.

{{Predsjednici SAD-a}}
{{GLAVNIRASPORED:Cleveland, Grover}}
[[Kategorija:Američki pravnici]]
[[Kategorija:Američki političari 1865. – 1914.]]
[[Kategorija:Američki predsjednici]]

Grover Cleveland - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica