WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T23:31:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Nesamostalni teritorij
|ime = Guam
|izvorno_ime = Guåhan
|ime_genitiv =
|eng_ime = Guam
|zastava = Flag of Guam.svg
|grb = Seal of Guam.svg
|moto = "Where America's Day Begins"
|himna = ''[[Stand Ye Guamanians|Fanohge Chamoru]]''
|službeni_jezik = [[Engleski]] i [[Chamorro]]
|glavni_grad = [[Hagåtña]]
|vrsta vladavine =
|imena upravitelja = [[Donald Trump]] <br> Eddie Baza Calvo ([[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]])
|naslovi upravitelja = [[Predsjednik]] <br> [[Guverner]]
|površina_poredak = 192
|površina = 541.30
|vode = nepoznato
|stanovništvo_poredak = 179
|stanovništvo = 170,000
|godina_popisa = 2006
|gustoća_stanovništva = 307
|pripadnost =
|status =
|valuta = [[Američki dolar]]
|stoti_dio_valute = cent
|vremenska_zona = +10
|internetski_nastavak = [[.gu]]
|pozivni_broj = 1 671
|komentar =
}}
'''Teritorij Guam''' (na [[chamorro jezik|chamorru]]: ''Guåhan'') je otok na zapadnom [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. [[Organizirani teritorij|Organizirani]] je i [[neutjelovljeni teritorij]] [[SAD]]-a.

Domorodačko stanovništvo su [[Chamorro]], koji su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Glavni grad Guama je [[Hagatna|Hagåtña]], bivša '''Agana''' (pisano ''Hagåtña''). Guamovo gospodarstvo se uglavnom oslanja na [[vojne baze SAD-a]] i na [[turizam]] (gosti iz [[Japan]]a). Američke vojne baze zauzimaju 1/3 cijele površine otoka. [[Ujedinjeni narodi|UN]]-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na [[UN-ov popis nesamoupravnih teritorija]].

== Povijest ==

Guamova povijest kao [[kolonija|kolonije]] je najduža među tihooceanskim otocima, počevši od [[Magellan]]ove posjete [[1521.]], kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao važna odmorišna postaja na [[kolonijalna Španjolska|španjolskoj]] trgovinskoj ruti između [[Filipini|Filipina]] i [[Meksiko|Meksika]].

Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim [[Sjeverni Marijanski otoci|Sjevernim Marijanskim otocima]], kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim utjecajem španjolske kulture i tradicije.

SAD su preuzele vlast nad otokom [[1898.]] nakon [[Guamska bitka 1898.|bitke kod Guama]] u [[španjolsko-američki rat|španjolsko-američkom ratu]]. Guam je najjužniji otok u [[Marijani]]ma i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i [[Saipan]] i [[Tinian]]). Guam je postao usputna opslužna postaja za američke brodove koji su putovali od i prema Filipinima.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, Guam su napale i [[Bitka za Guam (1941.)|osvojile]] japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski [[protektorat]] još prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojega su zauzeli. SAD su borbom vratile otok ([[Bitka za Guam (1944.)]]) od Japanaca.

Iako su Sjeverni Marijani isto oslobođeni od vlasti japanskih militarista i došle su pod SAD-ovu vlasti i status "commonwealtha", nekakvi kulturološki jaz je ostao između guamskih i sjevernomarijanskih Chamorra. Kad je donesen "[[Organic Act of 1950]]", američko državljanstvo je zajamčeno guamskom stanovništvu, i otok je polako stekao [[Inkorporirani teritorij|poluautonomni status]] kao [[organizirani teritorij]].

Guam je pretrpio katastrofalne štete [[1997.]] nakon [[Veliki tajfun Paka|velikog tajfuna Pake]], koji je udario na otok Guam, imajući pri tome skoro kategoriju 5 po [[Saffir-Simpsonova ljestvica|Saffir-Simpsonovoj ljestvici]].

{{Oceanija}}
{{podjela SAD}}
[[Kategorija:Guam| ]]
[[Kategorija:Američka vanjska područja]]
[[Kategorija:Američki otoci u Tihom oceanu]]
[[Kategorija:Nesamostalni teritoriji]]

Guam - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica