https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=GunjaGunja - Povijest promjena2026-05-24T08:09:38ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Gunja&diff=4746&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-08T12:51:37Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Gunja'''-->{{dz}}<br />
{{Općina |<br />
ime = Gunja|<br />
županija = [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]] |<br />
broj stanovnika2011. =3.732 <ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup16.html Popis stanovništva 2011.]</ref>|<br />
površina = 31,1|<br />
načelnik = Anto Gutić ([[HDZ]])|<br />
poštanski broj = 32260 Gunja|<br />
z. širina = 44.88|<br />
z. dužina = 18.85|<br />
}}<br />
'''Gunja''' je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je administrativni dio [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]]. Smještena je u zapadnom Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2001. imala je 5033 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km<sup>2</sup>.<br />
<br />
== Zemljopis ==<br />
<br />
Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini. <br />
<br />
Nalazi se s lijeve strane rijeke [[Sava|Save]], a mostom je povezana s gradom [[Brčko]] u [[BiH]]. Najveće je od svih sela [[Cvelferija|Cvelferije]].<br />
<br />
== Stanovništvo ==<br />
<br />
Gunja ukupno ima 3732 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60.13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29.69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su [[Katolička Crkva|katolici]], dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj. '''Muslimani''' čine dio stanovništva [[Gunja|Gunje]].<br />
<br />
{| class="wikitable"<br />
|-<br />
! colspan="5" | narodni sastav<br />
! colspan="5" | vjerski sastav<br />
|-<br />
! rowspan="2" | narodnost<br />
! colspan="2" | 2001.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup16.html Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref><br />
! colspan="2" | 2011.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup16.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref><br />
! rowspan="2" | vjeroispovijest<br />
! colspan="2" | 2001.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_04/H01_02_04_zup16.html Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref><br />
! colspan="2" | 2011.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup16.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011.] Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.</ref><br />
|-<br />
! broj<br />
! postotak<br />
! broj<br />
! postotak<br />
! broj<br />
! postotak<br />
! broj<br />
! postotak<br />
|-<br />
| Hrvati<br />
| 3236<br />
| 64.30%<br />
| 2244<br />
| 60.13%<br />
| Rimokatolici<br />
| 3199<br />
| 63.56%<br />
| 2196<br />
| 58.84%<br />
|-<br />
| Bošnjaci<br />
| 693<br />
| 13.77%<br />
| 1108<br />
| 29.69%<br />
| Muslimani<br />
| 1488<br />
| 29.56%<br />
| 1295<br />
| 34.70%<br />
|-<br />
| Srbi<br />
| 188<br />
| 3.74%<br />
| 124<br />
| 3.32%<br />
| Pravoslavci<br />
| 0<br />
| 0%<br />
| 162<br />
| 4.34%<br />
|-<br />
| ostali<br />
| 916<br />
| 18.19%<br />
| 256<br />
| 6.86%<br />
| ostali<br />
| 346<br />
| 6.88%<br />
| 79<br />
| 2.12%<br />
|-<br />
! colspan="1" rowspan="2" | ukupno<br />
|-<br />
| 5033<br />
| 100%<br />
| 3732<br />
| 100%<br />
! colspan="1" rowspan="1" | ukupno<br />
| 5033<br />
| 100%<br />
| 3732<br />
| 100%<br />
|}<br />
<br />
=== Muslimani u Gunji ===<br />
{{Glavni|Muslimani u Gunji}}<br />
[[Datoteka:Gunja Mosque Interior-Džamija u gunji unutrašnjost-Џамија у Гуњи унутрашњост 01.jpg|mini|Unutrašnjost džamije u Gunji.]]<br />
Ne zna se točno tko i kada se od [[Muslimani|muslimana]] prvi doselio u Gunju. Osim kao [[Poljoprivreda|poljoprivrednici]], muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u [[Spačva|spačvanskim]] šumama.<br />
<br />
Prema spomenici Župnog ureda, u Gunji se [[1921.]] godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a [[1933.]] godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom [[NDH]], kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od [[1942.]] do poratne [[1946.]] godine.<br />
<br />
Džamija u Gunji je prva i najstarija [[džamija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sagrađena je i službeno otvorena [[28. rujna]] [[1969.]] godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje - Ismet i Izeta Čandić. Prvi [[imam]] u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od [[1981.]] godine imam je Idriz ef. Bešić.<br />
<br />
H. Mustafa Korajac je obavio [[Hadždž|hadž]] [[1971.]] godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu [[Hadž]] i steklo zvanje hadžija.<br />
<br />
Džamija je do [[1999.]] godine bila pokrivena klasičnim [[Krov|krovom]] na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz [[Zagreb|Zagreba]].<br />
<br />
Osim džamije, u Gunji od [[1960.]] godine postoji i odvojeno muslimansko groblje - mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po [[BIH|Bosni i Hercegovini]] pokopano više stotina [[izbjeglica]], pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".<br />
<br />
U Gunji je u neposrednoj blizini džamije [[1995.]] godine započela izgradnja islamskog centra.<br />
<br />
Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.<br />
<br />
== Povijest ==<br />
<br />
[[Datoteka: Crkva u Gunji.jpg|mini|250px|Kasnobarokna gunjanska crkva sv. Jakova apostola iz 1848.]]<br />
<br />
Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog [[Brončano doba|brončanog doba]] nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o [[Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj|Vatinskoj]] kulturi.<br />
<br />
Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape [[Grgur XI.|Grgura XI]]. Gunja se po prvi put spominje [[1378.]] u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. [[Bartholomaeus Pisanus]] pod imenom [[Alšan]]. U to vrijeme na području Gunje se nalazio [[franjevački samostan]] [[Bosanska vikarija|bosanske vikarije]] koji je pripadao [[mačvanskoj kustodiji]]. <br />
Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822. <br />
<br />
Uz rijeku Savu, bila je granica sa Turskom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”. <br />
<br />
Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena: <br />
: Odavno smo graničari stari<br />
: čuvali smo granicu na Savi<br />
: čuvali je sa stari’ čardaka,<br />
: branili je ‘rabro od Turaka.<br />
: i djedovi naši krv su lili<br />
: da čuvamo naš zavičaj mili...<br />
<br />
U središtu Gunje 1848. izgrađena je crkva [[Jakov Zebedejev (stariji)|Svetoga Jakova apostola]] a od 1982. kraj stare počela se graditi i nova, veća zgrada, zbog potrebe za većim prostorom. Prvi svećenik, Gunjanac, bio je Tomo Bogutovac, a zaređen je u [[Đakovo|Đakovu]]. Gunja je postala župa prije više od 100 godina.<br />
[[Datoteka:Floods in Croatia Gunja 4.jpg|mini|desno|250px|Poplava u Gunji u svibnju 2014. godine]]<br />
<br />
Ukinućem Granice / [[Vojna krajina|Vojne Krajine]] 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Pet godina kasnije, 1886. kroz Gunju je prošla pruga koja ju je povezala s Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište. <br />
<br />
U Gunji se 1953. uvodi obvezatna sedmogodišnja osnovna škola, a nedugo zatim, 1958. godine osmogodišnja Osnovna škola ''Antun i Stjepan Radić''.<br />
<br />
===Poplava 2014. godine===<br />
{{glavni|poplave u istočnoj Hrvatskoj u svibnju 2014.}}<br />
Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod [[Rajevo Selo|Rajevog Sela]] i [[Račinovci|Račinovaca]], savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano a načinjena je i velika materijalna šteta.<br />
<br />
== Gospodarstvo ==<br />
Općina Gunja ima ukupno 3106&nbsp;ha od kojih poljoprivredno zemljište zauzima 1883&nbsp;ha (60,6%) a neplodno zemljište 539&nbsp;ha (17,4%) u ukupnim površinama. U strukturi gospodarstva Općine zastupljene su različite djelatnosti. Značajno mjesto zauzima proizvodnja namještaja s oko 120 zaposlenih i manja poljoprivredna gospodarstva. Ipak najbrojnije su uslužne djelatnosti, najvećim dijelom u obliku ugostiteljskog, trgovačkog, knjigovodstvenog i dr. obrta.<br />
<br />
== Poznate osobe ==<br />
* [[Marijan Varešanin]] (1847. - 1917.) [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] general i guverner Bosne i Hercegovine<br />
* [[Stjepan Bogutovac]] (1942.), hrv. športski novinar<br />
* [[Krešimir Stipa Bogutovac]], hrv. glazbenik i tekstopisac ([[Najbolji hrvatski tamburaši|Zlatni dukati]])<br />
* [[Krešimir Mićanović]] (1968.), hrv. jezikoslovac, sveučilišni profesor<br />
* [[Miroslav Mićanović]] (1960.), hrv. književnik, pjesnik<br />
* [[Zdenko Kustura]], hrv. nogometni sudac<br />
<br />
== Obrazovanje ==<br />
* OŠ Antun i Stjepan Radić<br />
*D.O.I. Zvjezdice<br />
<br />
== Kultura ==<br />
* [[KUD Graničari]]<br />
* Bošnjački KUD Behar<br />
* MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)<br />
<br />
== Šport ==<br />
Od športskih klubova djeluje [[NK Jadran Gunja| NK Jadran]] osnovan [[1928.]] godine. Nakon nekoliko sezona odigranih u Međužupanijskoj ligi Osijek - Vinkovci, u sezoni 2018./2019. ispadaju iz lige te 2019./2020. nastupaju u 1. ŽNL VSŽ (5. rang natjecanja u Hrvatskoj). Trenutno u klubu nastupaju i tri igrača iz Brazila. <br />
16.09.2011. godine igrali su 1/16 kupa Hrvatske protiv splitskog Hajduka, poraženi su sa 1:5. <br />
Od [[1883.]] godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran".<br />
U Gunji aktivno djeluje i stolnoteniski klub.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://www.gunja.hr Službena stranica Općine Gunja]<br />
<br />
== Izvor ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{Mrva-općina}} <br />
{{Gunja}}<br />
{{GiO VSŽ}}<br />
{{Naselja Cvelferije}}<br />
<br />
[[Kategorija:Općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]<br />
[[Kategorija:Cvelferija]]</div>WikiSysop