<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Gvatemala</id>
	<title>Gvatemala - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Gvatemala"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Gvatemala&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-09T08:47:36Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Gvatemala&amp;diff=398989&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Gvatemala&amp;diff=398989&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-16T10:32:18Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Gvatemala'''--&amp;gt;{{Infookvir zemlja svijeta&lt;br /&gt;
|ime                        = Republika Gvatemala&lt;br /&gt;
|izvorno_ime                = República de Guatemala&lt;br /&gt;
|ime_genitiv                = Gvatemale&lt;br /&gt;
|eng_ime                    = Guatemala&lt;br /&gt;
|zastava                    = Flag of Guatemala.svg&lt;br /&gt;
|grb                        = Coat_of_arms_of_Guatemala.svg&lt;br /&gt;
|moto                       = ''&amp;quot;El País de la Eterna Primavera&amp;quot;''&amp;lt;br /&amp;gt;(&amp;quot;Zemlja vječnog proljeća&amp;quot;)&lt;br /&gt;
|himna                      = ''¡Guatemala feliz...!''&amp;lt;br /&amp;gt;(službeno: ''Himno Nacional de Guatemala'')&lt;br /&gt;
|lokacija                   = LocationGuatemala.svg&lt;br /&gt;
|lokacija_opis              = Položaj Gvatemale u Srednjoj Americi&lt;br /&gt;
|lokacija2                  = GTM orthographic.svg&lt;br /&gt;
|lokacija2_opis             = Ortografska karta Gvatemale&lt;br /&gt;
|glavni_grad                = [[Guatemala]]&lt;br /&gt;
|širina-stupnjevi           = 14&lt;br /&gt;
|širina-minute              = 38&lt;br /&gt;
|širina-oznaka              = N&lt;br /&gt;
|dužina-stupnjevi           = 90&lt;br /&gt;
|dužina-minute              = 30&lt;br /&gt;
|dužina-oznaka              = W&lt;br /&gt;
|najveći_grad               = Guatemala&lt;br /&gt;
|najveće_naselje_vrsta      = &lt;br /&gt;
|najveće_naselje            = &lt;br /&gt;
|službeni_jezik             = [[Španjolski jezik|španjolski]]&lt;br /&gt;
|vrsta_vlasti               = [[republika]] s [[Predsjednički sustav|pred­sjed­nič­kom vla­dom]]&lt;br /&gt;
|predstavnik_države_množina = Predsjednici&lt;br /&gt;
|predstavnik_države         = Predsjednik&lt;br /&gt;
|predstavnik_države_osoba   = [[Alejandro Giammattei]]&lt;br /&gt;
|predsjednik_vlade_osoba    = &lt;br /&gt;
|predstavnik_države1        = &lt;br /&gt;
|predstavnik_države_osoba1  = &lt;br /&gt;
|predstavnik_države2        = &lt;br /&gt;
|predstavnik_države_osoba2  = &lt;br /&gt;
|predstavnik_države3        = &lt;br /&gt;
|predstavnik_države_osoba3  = &lt;br /&gt;
|predstavnik_države4        = &lt;br /&gt;
|predstavnik_države_osoba4  = &lt;br /&gt;
|predstavnik_države5        = &lt;br /&gt;
|predstavnik_države_osoba5  = &lt;br /&gt;
|neovisnost                 = od [[Španjolska|Španjolske]],&amp;lt;br&amp;gt; [[15. rujna]] [[1821.]]&lt;br /&gt;
|utemeljenje_ime            = &lt;br /&gt;
|utemeljenje_datum          = &lt;br /&gt;
|utemeljenje1_ime           = &lt;br /&gt;
|utemeljenje1_datum         = &lt;br /&gt;
|utemeljenje2_ime           = &lt;br /&gt;
|utemeljenje2_datum         = &lt;br /&gt;
|utemeljenje3_ime           = &lt;br /&gt;
|utemeljenje3_datum         = &lt;br /&gt;
|površina_poredak           = 107&lt;br /&gt;
|površina                   = 108.889&lt;br /&gt;
|vode                       = 0,4&lt;br /&gt;
|stanovništvo_poredak       = 69&lt;br /&gt;
|stanovništvo               = 12.728.111&lt;br /&gt;
|godina_popisa              = 2007.&lt;br /&gt;
|gustoća_stanovništva       = 129&lt;br /&gt;
|BDP_PKM_godina             = 2012.&lt;br /&gt;
|BDP_PKM                    = 74,844 milijardi [[USD]]&lt;br /&gt;
|BDP_PKM_rang               = 78.&lt;br /&gt;
|BDP_PKM_per_capita         = 5.079 [[USD]]&lt;br /&gt;
|BDP_PKM_per_capita_rang    = 118.&lt;br /&gt;
|valuta                     = [[Gvatemalski kvecal|kvecal]] (GTQ)&lt;br /&gt;
|stoti_dio_valute           = 100 centavosa&lt;br /&gt;
|vremenska_zona             = [[UTC-6|-6]]&lt;br /&gt;
|internetski_nastavak       = [[.gt]]&lt;br /&gt;
|pozivni_broj               = +502&lt;br /&gt;
|komentar                   = &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Republika Gvatemala''' [[država]] je u [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]], koja izlazi na [[Tihi ocean]] i [[Karipsko more]]. Na kopnu graniči sa četiri države: [[Meksiko]]m, [[Belize]]om, [[Honduras]]om i [[Salvador]]om. Neovisna je od [[1821.]] godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Gvatemale ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Tikal.jpg|mini|lijevo|Ruševina Maja u [[Tikal]]u, hram II]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Pretkolumbovsko razdoblje===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi dokazi o ljudskim naseljenicima u Gvatemali sežu barem do 12.000 pr.kr. Postoje neki dokazi da je bilo života još 18 000 godina  prije Krista, kao što su glave od opsidijana pronađene u različitim dijelovima zemlje. Postoje arheološki dokazi da su rani doseljenici Gvatemale sakupljači i lovci, ali uzorci peluda iz [[Petén]]a i s Pacifika ukazuju na to da se uzgoj kukuruza razvio 3500 g. prije Krista.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Arheolozi su podijelili pretkolumbovsku povijest [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] na 3 razdoblja: pretklasično od 2000 g. prije Krista do 250 nakon Krista, klasično 250 - 900 nakon Krista i kalističko 900-1500 nakon Krista. Donedavno se smatralo da su u pretklasičnom razdoblju, živjeli poljoprivrednici u malim selima. Nedavno je otkrivena spomenička arhitektura tog razdoblja, kao što je i žrtvenik u [[La Blanca|La Blanci]], [[San Marcos]]. [[El Mirador]] je bio najveći naseljeni grad u pretkolumbijskoj Americi. [[Mirador]] je bila prva politički organiziranje države u Americi, nazvana Kan Kraljevstvo u antičkim tekstovima. Bilo je 26 gradova, a svi su bili povezani umjetnim brdima koji su nekoliko kilometara dugački, do 40 metara širine, i dva do četiri metra iznad tla, betonirani sa žbukom, koja se jasno izdvaja od zraka. &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Nakbe str.JPG|mini|[[Nakbé]], ostaci palače u [[Mirador Basin]]u, [[Petén]].]]&lt;br /&gt;
Klasično razdoblje odgovara civilizaciji Maya. Predstavljeno je brojnim lokacijama diljem Gvatemale, iako je najveća koncentracija je u [[Petén]]u. Ovo razdoblje karakterizira razvoj neovisnih gradova-država i kontakt s drugim kulturama Srednje Amerike. Trajalo je oko 900 godina, nakon čega su propale klasične civilizacije Maya. Pripadnici Maya su ubijeni ili su umrli od gladi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dne [[1. veljače]] [[2018.]] godine u gvatemalskim prašumama arheolozi su otkrili preko 60 000 majanskih građevina.&amp;lt;ref&amp;gt;[https://news.nationalgeographic.com/2018/02/maya-laser-lidar-guatemala-pacunam/ news.nationalgeographic.com], &amp;quot;Exclusive: Laser Scans Reveal Maya &amp;quot;Megalopolis&amp;quot; Below Guatemalan Jungle&amp;quot;, objavljeno 1. veljače 2018., pristupljeno 8. ožujka 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.bbc.com/news/world-latin-america-42916261 www.bbc.com], &amp;quot;Sprawling Maya network discovered under Guatemala jungle&amp;quot;, objavljeno 2. veljače 2018., pristupljeno 8. ožujka 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/ispod-dzungle-u-gvatemali-otkriveno-60-000-majanskih-gradjevina/1023657.aspx www.index.hr], &amp;quot;U Gvatemali pronađeno 60 000 majanskih struktura: &amp;quot;Ovo je najveće otkriće u 150 godina&amp;quot;&amp;quot;, objavljeno 3. veljače 2018., pristupljeno 8. ožujka 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt; Znanstvenici raspravljaju o uzrocima propasti Maya.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Španjolska kolonizacija===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Capuchinas.jpg|mini|lijevo|Kapucinski konvent u Gvatemali]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po dolasku u ono što se zove [[Novi svijet]], [[Španjolska]] je početkom 1519. poslala nekoliko ekspedicija na Gvatemalu. [[Hernán Cortés]], koji je vodio španjolska osvajanja u [[Meksiko|Meksiku]], dodijelio je dozvolu kapetanu [[Gonzalo de Alvarado|Gonzalu de Alvarado]] i njegovom bratu [[Pedro de Alvarado|Pedru de Alvaradu]] da osvoje ovu zemlju. Tijekom kolonijalnog razdoblja, Gvatemala je bila generalna kapetanija (''Capitanía General de Guatemala'') kao dio [[Potkraljevstvo Meksiko|Potkraljevstva Meksiko]] unutar Španjolske. Ova regija nije bila bogata mineralima (zlato i srebro) kao [[Meksiko]] i [[Peru]] te ju se nije smatralo važnom. Glavni proizvodi su šećerna trska, kakao, plava boja [[añil]] i crvena boja [[cochineal]] koja se dobiva od kukaca. Prvi glavni grad je dobio ime [[Tecpan Guatemala]], osnovan [[25. srpnja]] [[1524.]] s imenom ''Villa de Santiago de Guatemala'' i bio je smješten u neposrednoj blizini [[Iximché]].  [[11. rujna]] [[1541.]] grad je potopljen kada se laguna u grotlu od [[Agua vulkan]]a srušila zbog jakih kiša i potresa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Neovisnost i 19. stoljeće===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Independence Day Guatemala.jpg|mini|]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dana [[15. rujna]] [[1821.]] Gvatamela je proglasila svoju nezavisnost od Španjolske, ali je uklopljena u meksičko Carstvo, koje je dvije godine kasnije raspušteno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Politika Gvatemale ==&lt;br /&gt;
Gvatemala je predsjednička republika, pri čemu je predsjednik Gvatemale istodobno predsjednik države i predsjednik vlade. Izvršnu vlast vrši predsjednik i vlada koju imenuje. Zakonodavnu vlast vrši Kongres Republike. Sudstvo je neovisno. [[Alvaro Colom]] je predsjednik Gvatemale od [[14. siječnja]] [[2008.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Departmani Gvatemale ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:GuatemalaProvs.PNG|mini|350px]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;table&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;&amp;lt;ol&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Alta Verapaz]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Baja Verapaz (departman)|Baja Verapaz]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Chimaltenango (departman)|Chimaltenango]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Chiquimula (departman)|Chiquimula]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Petén (departman)|Petén]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[El Progreso (departman)|El Progreso]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Quiché (departman)|El Quiché]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Escuintla (departman)|Escuintla]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Guatemala (departman)|Guatemala]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Huehuetenango (departman)|Huehuetenango]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Izabal (departman)|Izabal]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;/ol&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;&amp;lt;ol start=12&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Jalapa (departman)|Jalapa]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Jutiapa (departman)|Jutiapa]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Quetzaltenango (departman)|Quetzaltenango]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Retalhuleu (departman)|Retalhuleu]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Sacatepéquez (departman)|Sacatepéquez]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[San Marcos (departman)|San Marcos]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Santa Rosa departmam (Guatemala)|Santa Rosa]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Sololá (departman)|Sololá]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Suchitepéquez (departman)|Suchitepéquez]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Totonicapán (departman)|Totonicapán]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;li&amp;gt;[[Zacapa (departman)|Zacapa]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;/ol&amp;gt;&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Gospodarstvo Gvatemale ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Guatemala market.jpg|mini|upright|Tržnica u Gvatemali]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema CIA World Factbook prihod Gvatemale je 5000 USD, međutim, ta zemlja se u razvoju i dalje suočava s mnogim socijalnim problemima i među je 10 najsiromašnijih zemalja u Latinskoj Americi. Distribucija dohotka ostaje vrlo neravnomjerna. Dio stanovništva živi ispod granice siromaštva. Nezaposlenih preko 400,000 (3.2%).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U posljednjih nekoliko godina u sektoru izvoznika netradicionalnih proizvoda brzo raste i ima više od 53 posto izvoza. Neki od glavnih proizvoda za izvoz su kava, voće, povrće, cvijeće, rukotvorine, odjeća i ostalo. Poljodjelstvo je glavni izvor gvatemalskog bogatstva. Glavni su proizvodi kava, banane, pamuk, šećer i začin kardamon. Kava ''zlatna kultura'', istisnula je banane kao glavni izvozni artikl. Ona pokriva 40% državnog izvoza.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Stanovništvo Gvatemale ==&lt;br /&gt;
Više od polovice stanovnika Gvatemale potomci su [[Mayan|Maja]] i mješanci [[mestici]], poznatih pod lokalnim nazivom ''Ladinos'' (potomci [[Španjolci|Španjolaca]] i raznih [[Maje|majanskih]] plemena). [[Stanovništvo]] je poglavito ruralno, rimokatoličko, manjim dijelom protestantsko i islamsko(1.200)  te pripadnici tradicionalnih majanskih religija. Prema popisu iz [[2002.]] Gvatemala ima 13.314.079  stanovnika. Etnički sastav je šarolik. Bijelaca ima oko 12% i njima je španjolski materinji jezik. 3 186 429 gvatemalskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (42.8% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji je k'iche' majanski (1 000 000).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ruralno stanovništvo pripada domorodačkim indijanskim zajednicama, poglavito [[Maya-Quiché]], to su: [[Achí]], oko 58.000 (1995) oko Rabinala u [[Baja Verapaz]]u; [[Rabinal]]; [[Tzutuhil]] kod jezera [[Atitlán]]; [[Kekchí]] ili po ortografiji Maja  '' Q'eqchi '' u departmanima [[Alta Verapaz]], [[Petén]], [[Quiché]] i [[Izabal]]; [[Mame]]; [[Pokomam]] kod grada Guatemala i u departmanu [[Jalapa]]; [[Ixil]] u departmanu Quiche; [[Quiché]]; [[Aguacatec]] u departmanu [[Huehuetenango]]; [[Cakchiquel]] u departmanu [[Chimaltenango]]; [[Chicomuceltec]], tek manja zajednica, pretežno žive u [[Chiapas]]u; [[Chortí]], blizu granice sa [[Honduras]]om; [[Chuje]], u Huehuetenangu; [[Garifuna]] ili ''Crni Karibi'' žive u Gvatemali tek u selima [[Livingston]] i [[Puerto Barrios]] na obali Gvatemale; [[Itzá]], uz jezero [[Petén Itzá]]; [[Jacaltec]] u Huehuetenangu; [[Kanjobal]] i Zapadni Kanjobal ili [[Akatek]] u Huehuetenangu; [[Mopán]], departman Petén; [[Pokonchi]] u departmanu Baja Verapaz i oko [[San Cristobal]]a; [[Sakapultek]] u departmanu Quiché  i [[Sipakapense]] u departmanu [[San Marcos]], ogranci su Quichea; [[Tacaneco]] iz San Marcosa i [[Tektiteko|Tektiteco]] Mame iz [[Tectitán]]a; [[Uspantec]] iz departmana Quiché; [[Xinca]]; [[Chalchiteco]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Zemljopis Gvatemale ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Guatamala Highlands 2006 08.JPG|lijevo|200px|mini|lijevo]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Usumacinta.jpg|lijevo|200px|mini]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Guatemala-CIA WFB Map.png|thumb]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gvatemala je u srednjem dijelu brdovita, nizine postoje u južnom priobalju i u sjevernom Peténu. Dva planinska lanca djele zemlju na tri glavne regije: na gorje (planine); Pacifičku obalu (južno od brda) i regiju Petén (sjeverno od planina). Svi veći gradovi su smješteni u gorju i na Pacifiku. Te tri regije se razlikuju u klimi, nadmorskoj visini, i krajoliku, pružaju dramatični kontrast između tople i vlažne tropske nizine i hladnijih brdskih vrhova. [[Vulkan Tajumulco]] na 4220 metara je najviša točka u srednjoj Americi. Rijeke su kratke i plitke u Pacifičkom porječju, a veće i dublje u porječju Karipskog mora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kultura Gvatemale ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U gradu [[Guatemala]] ima mnogo knjižnica i muzeja, uključujući i Državni arhiv, Narodnu knjižnicu i muzej Arheologije i Etnologije koji ima veliku zbirku artefakata Maya. Postoje privatni muzeji, kao što je [[Ixchel]], koji se fokusira na tekstil, te [[Popol Vuh]], koji se fokusira na arheologiju Maya. Oba muzeja su smještena unutar kampusa sveučilčišta Universidad Francisco Marroquín. Gotovo svaka od 329 općina u zemlji ima mali muzej.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Glazba===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glazba Gvatemale obuhvaća niz stilova i izraza. Maje su imale intenzivnu glazbenu praksu, kao što je dokumentirano spomenicima. Gvatemala je bila jedna od prvih regija u Novom svijetu koja je uvela europsku glazbu 1524. Mnogi skladatelji iz renesanse, baroka, klasičnih, romantičnih i suvremenih glazbenih stilova su pridonijeli radovima svih žanrova. Marimba je nacionalni instrument koji je razvio veliki repertoar za vrlo atraktivne komade koji su popularni više od jednog stoljeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Razno ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*komunikacije u Gvatemali&lt;br /&gt;
*prijevoz u Gvatemali&lt;br /&gt;
*oružane snage Gvatemale&lt;br /&gt;
*vanjski poslovi Gvatemale&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poznati Gvatemalci hrvatskog podrijetla ==&lt;br /&gt;
*[[Franz Galich Mazariegos]], književnik&lt;br /&gt;
*[[Manuel Galich]] (1913.-1984.), književnik,&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.literaturaguatemalteca.org/galich.html Literatura guamalteca]&amp;lt;/ref&amp;gt; dobitnik nagrade Casas de las Americas 1961., nagrade Ollantay de Bogota 1977.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.corporaciongalich.com.gt/manuelgalich.html |accessdate=9. svibnja 2012. |title=Corporación Galich |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130708085559/http://www.corporaciongalich.com.gt/manuelgalich.html |archivedate=8. srpnja 2013. }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;!-- pokopan na Kubi???? --&amp;gt;, jedan od najvećih latinskoameričkih dramatika &amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.piedrasanta.com/descargas/catalogo_lit_infantil_juvenil_espanol_ingles.pdf Literatura infantil y juvenil]&amp;lt;/ref&amp;gt;, ministar javnog obrazovanja &amp;lt;ref&amp;gt;[http://hcentroamerica.fcs.ucr.ac.cr/Contenidos/hca/cong/mesas/cong6/docs/HistPol/grguez.doc Sitio de Historia Centroamérica] Guadalupe Rodríguez de Ita: Los partidos políticos durante la Revolución guatemalteca (1944-1954)&amp;lt;/ref&amp;gt;, borac protiv diktature [[Jorge Ubico|Jorgea Ubica]]&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.latinamericanstudies.org/guatemala/colom.htm Latin American Studies] Guatemalan President Admires Cuba’s Achievements&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
*[[Luis Galich]], glazbenik, pionir guatemalskog rocka (sastav Santa Fé), poznati pjevač&amp;lt;!-- en.wiki ga spominje u dvama člancima  http://sushuko.com/blog/?p=231  http://sushuko.com/blog/?p=41   --&amp;gt;&amp;lt;!-- es:Shery   De regreso en su país continúa estudiando con maestros como Luis Galich de Guatemala, Angélica Rosa de Puerto Rico, José Luis Pacheco de Cuba y los guatemaltecos Ranferí Aguilar y Oscar Conde, ex-integrantes de la banda de rock Alux Nahual --&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
*[https://web.archive.org/web/20100116234724/http://www.inab.gob.gt/espanol/inab/productos/mapas/Dinamica/mapas_jpg/miniaturas-.htm Karte departmana (1: 250,000]&lt;br /&gt;
*[https://web.archive.org/web/20060108124810/http://www.mayaspirit.com.gt/ Maya Spirit]&lt;br /&gt;
*[http://www.literaturaguatemalteca.org Literature]&lt;br /&gt;
*[http://www.literaturaguatemalteca.org/popol.html Popol Vuh]&lt;br /&gt;
*[http://www.guatemalatravel.com/ Guatemala Travel]&lt;br /&gt;
*[http://www.guate.cjb.net Guatemala Website Directory]&lt;br /&gt;
*[http://www.odci.gov/cia/publications/factbook/geos/gt.html World Factbook entry for Guatemala]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Sjeverna Amerika}}&lt;br /&gt;
{{Latinska unija}}&lt;br /&gt;
{{Organizacija američkih država}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Gvatemala| ]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>