WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T21:31:51Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 21:31, 6. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hadramaut'''-->~~[[datoteka:Map_of_Aksum_and_South_Arabia_ca._230_AD.jpg\|desno\|350px\|mini\|Karta s prikazom Kraljevstva Hadramaut 3. st.(ljubičasto)]]		[[datoteka:Map_of_Aksum_and_South_Arabia_ca._230_AD.jpg\|desno\|350px\|mini\|Karta s prikazom Kraljevstva Hadramaut 3. st.(ljubičasto)]]

	'''Hadramaut''', ili '''Ḥadramut''' ([[Arapski jezik\|arapski]]: حضرموت ) je ime za povijesnu regiju na jugu [[Arapski poluotok\|Arapskog poluotoka]] duž [[Adenski zaljev\|Adenskog zaljeva]] u [[Indijski ocean\|Indijskom oceanu]], koja ide prema istoku sve do [[oman]]skog Dhofara.<ref>Richard N. Schofield, Gerald Henry Blake: ''Arabian Boundaries: Primary Documents, 1853-1957 Volume 22'', Archive Editions, 1988, {{ISBN\|1-85207-130-3}}, str. 220</ref>		'''Hadramaut''', ili '''Ḥadramut''' ([[Arapski jezik\|arapski]]: حضرموت ) je ime za povijesnu regiju na jugu [[Arapski poluotok\|Arapskog poluotoka]] duž [[Adenski zaljev\|Adenskog zaljeva]] u [[Indijski ocean\|Indijskom oceanu]], koja ide prema istoku sve do [[oman]]skog Dhofara.<ref>Richard N. Schofield, Gerald Henry Blake: ''Arabian Boundaries: Primary Documents, 1853-1957 Volume 22'', Archive Editions, 1988, {{ISBN\|1-85207-130-3}}, str. 220</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T22:47:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Map_of_Aksum_and_South_Arabia_ca._230_AD.jpg|desno|350px|mini|Karta s prikazom Kraljevstva Hadramaut 3. st.(ljubičasto)]]

'''Hadramaut''', ili '''Ḥadramut''' ([[Arapski jezik|arapski]]: حضرموت ) je ime za povijesnu regiju na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] duž [[Adenski zaljev|Adenskog zaljeva]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]], koja ide prema istoku sve do [[oman]]skog Dhofara.<ref>Richard N. Schofield, Gerald Henry Blake: ''Arabian Boundaries: Primary Documents, 1853-1957 Volume 22'', Archive Editions, 1988, {{ISBN|1-85207-130-3}}, str. 220</ref>

== Etimologija ==

Postoji više teorija o porijeklu imena Hadramaut, najvjerojatnije zvuči ona koja kaže da ime ''Hadramaut'' potječe od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''hydreumata'' a to je značilo utvrđena ''vodena postaja (utvrđeni grad s izvorom vode)'' duž suhog korita vadija. To su bila odmorišta karavana na ''[[Put tamjana|Putu Tamjana]]''.

== Povijest ==

Već od [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeća prije Krista]] Hadramaut je postao važno središte [[Arapi|južnoarapske]] civilizacije. Preko Hadramauta se odvijala trgovina egzotičnim robama ([[zlato]], [[slonova kost]], [[Robovlasništvo|robovi]], [[tamjan]]) iz [[Afrika|Afrike]] i [[Indija|Indije]] za [[Antika|antička]] kraljevstva u [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Iz Hadramauta su kretali [[Karavana|karavani]] na [[Put tamjana]] preko [[Ma'rib|Mariba]] i Hedžaza do [[Palestina|Palestine]].

U davnoj povijesti slavu imena Hadramaut pronijelo je [[Antika|antičko]] kraljevstvo iz predislamskog doba [[Kraljevstvo Hadramaut|Hadramaut]], po kojem je i današnja [[Jemenske muhafaze|jemenska muhafaza]] [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] dobila ime. Stanovnici Hadramauta zovu se [[Hadrami|Hadramiji (Hadramiti, Hadramisi)]], antički pisci zvali su ih; Katramotiti, Katramiti ili Adramiti.<ref>Heinrich Kiepert: Lehrbuch der Alten Geographie. Berlin 1878. S. 188</ref>

Na teritoriju Hadramauta od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] prostirao se plemenski sultanat [[Katirska Država Sajun i Hadramaut|Kathiri]], a od kraja [[19. stoljeće|19. st.]] i sultanat [[Qu'aiti Država Hadhramauta|Qu'aiti]], oba dva postali su dio [[Protektorat Aden|Adenskog protektorata]]. Hadramaut je ostao pod britanskom zaštitom kao dio [[Južnoarapski Protektorat|Južnoarapskog Protektorata]] sve do [[1967.]] godine. Nakon toga osnovana je [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. svibnja]] [[1990.]] u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]].

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Hadramaut.JPG|mini|200px|Kraj oko grada [[Sajun]]a u [[Vadi Hadramaut|Wadi Hadramautu]]]]
Regija Hadramaut je zapravo porječje [[Vadi Hadramaut|Wadi Hadramauta]] plus uski obalni pojas duž obale [[Arapsko more|Arapskog mora]] koji se proteže na istok sve do [[oman]]skog Dhofara. Obala je bezvodna, a odmah nakon nje uzdiže se pojas strme široke visoravni (''al-Jol''), koji je prosječno visok 1.370 m. Ova visoravan je izbrazdana oskudnom mrežom dubokih kanjona - [[Vadi|wadija]] (sezonskih vodotokova). Sa sjevera Hadramaut postupno prelazi u veliku pustinju [[Rub' al Khali]] ili kako [[Hadrami]]ji kažu - ''Prazni prostor''.

Današnji Hadramaut je upravno podijeljen imeđu [[Jemenske muhafaze|jemenskih muhafaza]] [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramauta]], [[Al-Mahra (muhafaza)|al-Mahre]] i [[Šabva (muhafaza)|Šabve]].

Žitelji ove regije [[Hadrami|Hadramiti, Hadramiji]] danas kao i u davnoj prošlosti žive u svojim karakterističnim pustinjskim manhatanima (vrlo gusto naseljenim naseljima i gradovima) smještenima uglavnom duž [[Vadi Hadramaut|Wadi Hadhramauta]], uglavnom tamo gdje postoji neki izvor vode ili bunari. No bave se zapravo zemljoradnjom, uz uske pojase obradive zemlje oko svojih gradova. Sade [[Pšenica|pšenicu]], [[proso]], uzgajaju [[Datulja|datule]], [[kokos]], [[duhan]] i [[Kava|kavu]]. Po pustinjskoj visoravni lutaju malobrojni beduini sa svojim stadima ovaca i koza. Hadramitski društveni odnosi su još uvijek prožeti plemenskim običajima, plemenski vođe upravljaju životima svojih suplemenika. Uz njih veliku ulogu ima i stara [[Islam|sejidska]] vjerska [[aristokracija]], koja za sebe tvrdi da vuče porijeklo od samog proroka [[Muhamed]]a. Vrlo konzervativno školovana, strogo se drži [[islam]]a (onako kako ga ona interpretira) i ima visok društveni ugled.

Od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]], i uspostava veza sa širim svjetskim okruženjem preko britanske [[Kolonijalizam|kolonijalne]] politike, otpočeo je proces [[Iseljeništvo|emigracije]] [[Hadrami]]ta u tadašnje britanske kolonije po [[Britanska Indija|Indiji]] ([[Hyderabad (Indija)|Hyderabad]], [[Karnataka|Bhatkal]], Malabar) te zemlje [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], poglavito na [[Java (otok)|Javu]], [[Sumatra|Sumatru]], [[Borneo|Malaku]], [[Timor]] i [[Singapur]]. Mnogi [[Hadrami]]ji su se uspeli u svojim novim sredinama na vrlo visoke položaje, tako je na primjer nekoliko [[Indonezija|indonezijskih]] ministara, uključujući i bivšeg ministra vanjskih poslova ''Ali Alatasa'' i bivšeg ministra financija ''Mari' Muhammeda'', bilo [[hadrami]]jskog podrijetla. Najviše se ipak uspeo bivši [[premijer]] [[Istočni Timor|Istočnog Timora]] ''Mari Alkatiri''. [[Hadrami]]ji su se naselili i duž obala [[Istočna Afrika|Istočne Afrike]] (dva [[Kenija|kenijska]] ministara; ''Shariff Naser'' i ''Najib Balala'', su Hadhramiji).

Danas je vjerojatno najpoznatiji [[Hadrami]] - [[Osama bin Laden]] čija obitelj vuče porijeklo iz Hadhramauta.

Najveći grad u Hadhramautu i upravno sjedište [[Hadramaut (muhafaza)|muhafaze]] je lučki grad [[Al-Mukalla]] sa 174,700 stanovnika (2003.), drugi veći gradovi su; [[Sajun]] (75, 700), [[Ash Shihr]] (69,400), [[Tarim, Jemen|Tarim]] (48,079).

Prvi [[Europa|europljanin]] koji je u moderna vremena (prva polovica [[19. stoljeće|19. st.]]) prokrstario Hadramaut i izvjestio tadašnju europsku javnost o prilikama u tom zabačenom dijelu svijeta iz [[1001 noć]]i bio je [[Nijemci|njemački]] arabist Adolph ''Gustav von Wrede''.

== Poveznice ==
* [[Put tamjana]]
* [[Vadi Hadramaut]]
* [[Kraljevstvo Hadramaut]]
* [[Katirska Država Sajun i Hadramaut|Sultanat Kathiri]]
* [[Qu'aiti Država Hadhramauta|Sultanat Qu'aiti]]
* [[Hadramaut (muhafaza)]]
* [[Hadrami]]ti
* [[Hadrami arapski]]

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.hadhramout.org Hadhramout.org - Sve o Hadramautu - Društvo Hadramaut]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commonscat = Hadhramaut
|commonscathr = Hadramaut
}}

[[Kategorija:Povijest Jemena]]
[[Kategorija:Zemljopis Jemena]]
[[Kategorija:Povijesne regije]]

Hadramaut - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica