WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-06T23:41:27Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 23:41, 6. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hanza'''-->~~[[Datoteka:Haupthandelsroute Hanse.png\|mini\|300px\|Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza]]		[[Datoteka:Haupthandelsroute Hanse.png\|mini\|300px\|Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza]]
	'''Hanza (Hanzeatski savez)''' (stari donjonjemački ''Hansa'' = skupina, grupa, sljedba) je naziv udruženja trgovačkih [[gilda\|gildi]] koja su postojala od polovine [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] do polovine [[17. stoljeće\|17. stoljeća]] a cilj im je bio zastupanje zajedničkih gospodarskih interesa naročito prema inozemstvu. Ovakav savez trgovačkih cehova razvio se do sredine [[14. stoljeće\|14. stoljeća]] u savez gradova, odnosno, u Hanzu ili Hanzeatski savez. Do njegove pojave trgovina [[Baltičko more\|Baltikom]] bila je zanemariva, da bi se u idućih stotinjak godina značajno razvila, a kontrolu te trgovine u cijelosti preuzela Hanza. Čvorište te trgovine postao je [[Lübeck]].		'''Hanza (Hanzeatski savez)''' (stari donjonjemački ''Hansa'' = skupina, grupa, sljedba) je naziv udruženja trgovačkih [[gilda\|gildi]] koja su postojala od polovine [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] do polovine [[17. stoljeće\|17. stoljeća]] a cilj im je bio zastupanje zajedničkih gospodarskih interesa naročito prema inozemstvu. Ovakav savez trgovačkih cehova razvio se do sredine [[14. stoljeće\|14. stoljeća]] u savez gradova, odnosno, u Hanzu ili Hanzeatski savez. Do njegove pojave trgovina [[Baltičko more\|Baltikom]] bila je zanemariva, da bi se u idućih stotinjak godina značajno razvila, a kontrolu te trgovine u cijelosti preuzela Hanza. Čvorište te trgovine postao je [[Lübeck]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T01:05:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 01:05, 19. studenoga 2021.
Redak 32:		Redak 32:
	Zadnji formalni sastanak Hanze bio je [[1669.]] u [[Lübeck]]u. Lübeck, [[Bremen]] i [[Hamburg]] smatrali su se članovima Hanze do [[1862.]], a brojni gradovi u sjevernoj Njemačkoj i danas nose u službenom nazivu riječ ''Hansestadt'' (hanzeatski grad).		Zadnji formalni sastanak Hanze bio je [[1669.]] u [[Lübeck]]u. Lübeck, [[Bremen]] i [[Hamburg]] smatrali su se članovima Hanze do [[1862.]], a brojni gradovi u sjevernoj Njemačkoj i danas nose u službenom nazivu riječ ''Hansestadt'' (hanzeatski grad).

	~~{{Commonscat\|Hanseatic League}}~~


	[[Kategorija:Hanza\| ]]		[[Kategorija:Hanza\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T22:02:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Haupthandelsroute Hanse.png|mini|300px|Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza]]
'''Hanza (Hanzeatski savez)''' (stari donjonjemački ''Hansa'' = skupina, grupa, sljedba) je naziv udruženja trgovačkih [[gilda|gildi]] koja su postojala od polovine [[12. stoljeće|12. stoljeća]] do polovine [[17. stoljeće|17. stoljeća]] a cilj im je bio zastupanje zajedničkih gospodarskih interesa naročito prema inozemstvu. Ovakav savez trgovačkih cehova razvio se do sredine [[14. stoljeće|14. stoljeća]] u savez gradova, odnosno, u Hanzu ili Hanzeatski savez. Do njegove pojave trgovina [[Baltičko more|Baltikom]] bila je zanemariva, da bi se u idućih stotinjak godina značajno razvila, a kontrolu te trgovine u cijelosti preuzela Hanza. Čvorište te trgovine postao je [[Lübeck]].

Boje Hanze (bijela i crvena) nalaze se i danas na grbovima velikog broja nekadašnjih Hanzeatskih gradova, niz gradova i danas službeno uz ime koristi dodatak imenu ''Hanzeatski grad''. U sjevernoj Europi, Hanza je bila vrlo važan čimbenik, ne samo na gospodarskom, nego i na [[politika|političkom]] i [[kultura|kulturnom]] području.

==Povijest==
Vrijeme nastanka Hanze nije nedvosmisleno utvrđeno. Nastajala je i rasla, a da niti suvremenici nisu imali sasvim jasnu predodžbu o tome, koji bi se događaj mogao smatrati trenutkom njenog nastanka. No čini se, da je [[1157.]] već postojao njen začetak, jer za tu godinu u [[London]]u postoji dokument o kupnji zemljišta za gradnju stovarišta više udruženih gildi njemačkih trgovaca.

Kako su se udruživale gilde trgovaca, s vremenom se stvarao i Hanzeatski savez gradova. Nastaju prvo regionalni savezi gradova ([[1241.]] [[Lübeck]] i [[Hamburg]] svoju već 11 godina dugu blisku suradnju uređuju i ugovorom), da bi im se vremenom pridruživao sve veći broj gradova ([[1241.]] im se pridružuje [[Köln]]), i savez se širio, a Lübeck preuzeo vodeću ulogu u to vrijeme vrlo zanimljivim trgovanjem Baltikom (kupovina [[vosak|voska]], [[Koža|kože]], [[smola|smole]], [[drvo|drva]], [[pšenica|pšenice]] i [[raž]]i, a prodaja prije svega [[sol]]i).

[[1356.]] pod vodstvom Lübecka sklopljen je labavi savez gradova. Njemačka Hanza i nakon tog službenog organiziranja bila je vrlo slobodna organizacija koja nije imala svoj "ustav" niti popis članica, nikakve određene stalne izvore financiranja, niti službenike.

Srž je činilo oko 70 gradova, dok je još oko 130 bilo u labavoj asocijaciji sa Savezom. Time se područje utjecaja Hanzeatskog saveza proširilo od [[Flandrija|Flandrije]] do Revala (danas [[Tallinn]]a) i pri tome obuhvatilo cijelo područje Baltika, sve do [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]]. Najvažniji član koji nije bio grad, bio je [[Teutonski red]]. Od 1356. odluke Saveza donošene su na ''Hanzinim danima'' jednostavnom većinom, i protokolirane.

Članom Hanze grad je mogao postati na tri načina. Do sredine 14. stoljeća grad je "urastao" u zajednicu Hanze sudjelovanjem gildi svojih [[trgovina|trgovaca]] u Hanzinoj trgovini. Nakon toga, gradovi su postavljali zahtjeve za prijem ili za ponovni prijem. Treći način ulaska u Hanzeatski savez je bio, da manji gradovi budu preuzeti bez posebnih formalnosti od strane većih. [[Datoteka:Hanseatic league.jpg|mini|Hanza, stari prikaz]]
Status Hanzeatskog grada gubio se nekorištenjem privilegija, svojevoljnim izlaskom iz zajednice ili formaliziranim isključivanjem.

==Vrhunac==
Trgovci osnivaju niz trgovačkih sjedišta, ali i četiri [[kontor]]a, ispostave, u [[Brügge]]u, [[Bergen]]u, [[Novgorod]]u i [[London]]u, koja je nastala od ranijeg jednostavnog trgovačkog predstavništva više gradskih [[gilada|gildi]]. I bez vlastite [[suverenost]]i, Hanzeatski savez, prvobitno sklopljen isključivo zbog gospodarskih razloga, radi zaštite stečenih prava s vremenom postaje i prvorazredna politička sila.

Tako dosegnuti položaj Hanze na [[Sjeverno more|Sjevernom]] i [[Baltičko more|Baltičkom moru]] izazivao je otpor prije svega [[Danska|Danske]], tako da [[1361.]] dolazi do prvog rata Hanze s danskim kraljem [[Valdemar IV.|Valdemarom]] koji je htio ograničiti prava članica Saveza. Iako su njeni članovi uvijek bili podložni različitim svjetovnim i crkvenim vladarima, Hanza je usprkos tomu bila u stanju voditi čak i pobjedonosne ratove. Nakon poraza u tom ratu s Danskom, članice sklapaju Kölnsku konfederaciju radi vojnog saveza sa [[Švedska|Švedskom]] i [[Norveška|Norveškom]] protiv Danske. Uspješno završen drugi rat Hanze s Danskom i sklopljeni mir donosi Hanzi neobično moćni položaj, stiče pravo [[veto|veta]] na izbor kralja Danske (ovo pravo Hanza nije nikada iskoristila).

Hanza se također dokazala i u borbi s [[pirat]]ima na Baltiku.

U razdoblju najveće moći, Hanza je na Baltiku na trgovački pogodnim mjestima osnivala svoje ispostave oko kojih su nastali novi gradovi, a u postojećima, ispostave su bile građene i organizirane kao zasebne jedinice, u kojima su vladali zakoni Hanze. Tako njemački [[kolonizacija|kolonisti]] pod nadzorom Hanze na Baltiku osnivaju [[Tallinn]] i [[Riga|Rigu]], ali i niz manjih gradova.

==Kriza i pad (od oko 1400. do 1669.)==
Gubitak moći Hanze počinje s jačanjem teritorijalnih sila na području Baltika. Gradovi kojima je do tada upravljala Hanza, moraju priznati vlast mjesnih vladara. Kasnije, kad je otkrivena [[Amerika]], težište trgovine izmješta se sa Baltika. Pri tome, obujam trgovine Hanze opada, a nastaju i snažni konkurenti koji umanjuju značaj Hanze za pojedine gradove - odnosno trgovce. Način trgovanja uz plaćanje [[srebro|srebrnim]] novcem, uobičajen u Hanzi se mijenja, pojavljuju se [[Nizozemska|nizozemski]] trgovci i razbijaju Hanzin trgovački monopol na Baltiku, a pojedini gradovi u tim uvjetima gube interes za članstvo u Savezu, i slijede svoje interese. Uz to, raste i politički autoritet njemačkih knezova koji ograničavaju Hanzu u njenim aktivnostima. Pokušaj [[Španjolska|Španjolske]] da pridobije suradnju s Hanzom u organiziranju trgovine s njenim kolonijama propada zbog unutrašnjih neslaganja u Hanzi između [[katoličanstvo|katoličkih]] i [[protestantizam|protestantskih]] struja unutar nje.

Pokušaji Hanze da se reorganizira preseljenjem kontora iz [[Brügge]]a u [[Antwerpen]] nije uspio, a konačna propast Hanze počinje [[1494.]] zatvaranjem [[kontor]]a u Novgorodu, kad ga osvaja moskovski veliki knez [[Ivan III., moskovski veliki knez|Ivan III.]].

Zadnji formalni sastanak Hanze bio je [[1669.]] u [[Lübeck]]u. Lübeck, [[Bremen]] i [[Hamburg]] smatrali su se članovima Hanze do [[1862.]], a brojni gradovi u sjevernoj Njemačkoj i danas nose u službenom nazivu riječ ''Hansestadt'' (hanzeatski grad).

{{Commonscat|Hanseatic League}}

[[Kategorija:Hanza| ]]

Hanza - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica