WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T01:37:54Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 01:37, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hazor'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Biblijske ruševine [[Megido]], Hazor i [[Tel Ber Ševa]]		\|ime mjesta = Biblijske ruševine [[Megido]], Hazor i [[Tel Ber Ševa]]
	\|slika = Tel hatzor.JPG		\|slika = Tel hatzor.JPG

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T00:17:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Biblijske ruševine [[Megido]], Hazor i [[Tel Ber Ševa]]
|slika = Tel hatzor.JPG
|godina = [[2005.]] (29. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1108
|država = {{ZD+X/I|IZR}}
 
{{Lokacijska karta|Izrael|width=150|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Hazor|position=left
|lat_deg=33|lat_min=01|lat_sec=82|lat_dir=N
|lon_deg=35|lon_min=56|lon_sec=90|lon_dir=E
}}Lokacija Hazora u Izraelu
}}
'''Hazor''' ([[hebrejski_jezik|heb.]] חצור [''hacor''] = "ograđeni prostor"; [[grčki_jezik|grč.]] Ασωρ [''asōr''], Ασωρα [''asōra'']) je stari utvrđeni grad na sjeveru [[Galileja|Galileje]], uz sjeverozapadni rub doline [[Hule]], oko 14 km sjeverno od [[Galilejsko_more|Galilejskog jezera]].
Njegov mu je strateški položaj donio naslov "vrata zemlje", jer se nalazio na stjecištu glavnih trgovačkih puteva od [[Sidon]]a prema [[Bet Šean]]u i od [[Damask]]a prema [[Megido|Megidu]].

God. 2005., Hazor je, zajedno s gradovima [[Megido]] i [[Tel Beer Ševa]], upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]].
[[Datoteka:Hatzor-IsraeliteBastion.jpg|mini|lijevo|<center>Ostaci bastiona iz vremena Ahaba]]
== Biblijski izvještaji o Hazoru ==

[[Datoteka:Hazor_zidine_i_kula.jpg|mini|lijevo|<center>Zidine i kula (9.-8. st. pr. Kr.)]]
U [[Biblija|Bibliji]] se Hazor spominje u kontekstu izraelskog osvajanja zemlje u doba [[Jošua|Jošue]] (vidi [[Povijest_Izraela_i_Palestine#.C5.BDeljezno_doba_I|Povijest Izraela i Palestine]]), što bi se moglo smjestiti u 11. st. pr. Kr. Ondje se govori o koaliciji sjevernih gradova pod vodstvom Jabina, hazorskoga kralja, a protiv Izraelaca. Jošua je razorio Hazor, koji se potom pojavljuje na popisu osvojenih gradova te je dodijeljen izraelskom plemenu Naftali.

Grad se ponovno spominje u vezi s izraelskim [[suci]]ma Deborom i Barakom. I ondje se kao kralj Hazora spominje Jabin i vjerojatno je da je ovdje riječ o točnom podatku, dok je u izvještaju o osvajanju zemlje njegovo ime umetnuto.

Kasnije, u 10.-11. st. pr. Kr., Hazor je utvrdio [[kralj Salomon]]. Na koncu ga je, oko 733. pr. Kr., osvojio asirski kralj [[Tiglat Pileser III.]]

Spominje se još jednom u doba [[Makabejci|Makabejaca]], a u kontekstu bitke židovskoga vođe Jonatana protiv [[Demetrije II. Nikator|Demetrija II. Nikatora]] iz helenističke dinastije Seleukovića.

== Arheološki ostaci ==

[[Datoteka:Hazor_gradska_vrata.jpg|mini|<center>Ostaci gradskih vrata iz vremena kralja Salomona (10. st. pr. Kr.)]]
1928. počelo se s istraživanjem ostataka Hazora na brežuljku koji se [[arapski_jezik|arapski]] zove Tel el-Qedah, a arheološki su radovi, s prekidima, nastavljeni sve do današnjeg dana.

Među ruševinama nađeni su ostaci iz srednjeg i mlađeg [[Brončano_doba|brončanog doba]], kao i iz [[željezno_doba|željeznog doba]]. Među njima je nađeno svetište s uzdignutim kamenom koji predstavlja božanstvo, iz 11.-10. st. pr. Kr. Osim toga, tu su i ostaci tipične seoske kuće s četiri prostorije iz istoga razdoblja. Nađena su i gradska vrata iz 10. ili 9. st. pr. Kr., te grad iz 9. i 8. st. pr. Kr., to jest, iz doba kraljeva [[Ahab]]a i Jeroboama II. u sjevernom izraelskom kraljevstvu, kada je ono bilo na svome vrhuncu.

Posebna je zanimljivost velika cisterna za vodu s pristupnim stepenicama, što je omogućavalo gradu da izdrži i osobito dugotrajne opsade.

Točno datiranje pojedinih nalaza i njihovo dovođenje u vezu s pojedinim biblijskim likovima do danas je predmetom žive rasprave među znanstvenicima.

== Pisani izvori ==

Brojni su izvanbiblijski izvori koji govore o Hazoru. Među njima tu su: egipatska prokletstva (tzv. eksekracijski tekstovi; 20. st. pr. Kr.), arhiv iz [[Mari (Sirija)|Mari]]ja (19. st. pr. Kr.), popis gradova [[Tutmozes III.|Tutmozesa III.]] (15. st. pr. Kr.), [[pisma iz Amarne]], te popisi [[Aminofis II.|Aminofisa II.]] i [[Seti I.|Setija I.]] (14. st. pr. Kr.). Takvo bogatstvo pisanih izvora govori o velikom zanimanju što ga je položaj i značenje Hazora izazivao među okolnim narodima kroz čitavo 2. tis. pr. Kr.

Arheolozi se nadaju da će jednom naći i hazorski arhiv u koji je mogao biti pohranjen dio dopisivanja s okolnim vladarima.

== Literatura ==
{{Commons|Hatzor}}
*Y. Yadin, "Excavations at Hazor", u: ''BA'' 19-22 (1956.-1959.)
*A. Malamat, "Hazor 'The Head of All Those Kingdoms'", u: ''JBL'' 79 (1960) 12-19.
*Y. Aharoni, "New Aspects of the Israelite Occupation in the North", u: J. A. Sanders (ur.), ''Near Eastern Archaeology in the Twentieth Century'', Garden City 1970, str. 254-267.
*''The Anchor Bible Dictionary'', vol. 3. H-J, New York - London 1992.

{{coord|33.018236|N|35.569053|E|region:IL|display=title}}
{{Svjetska baština u Izraelu}}

[[Kategorija:Povijest Izraela]]
[[Kategorija:Građevine u Izraelu]]
[[Kategorija:Drevni gradovi u Izraelu]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Izraelu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Izraelu]]

Hazor - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica