Hebron - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T01:53:04Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 01:53, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hebron'''-->~~{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime =Hebron<br /><small>الخليل (al-Ḫalīl)<br />חֶבְרוֹן</small>		\| ime =Hebron<br /><small>الخليل (al-Ḫalīl)<br />חֶבְרוֹן</small>
	\| ime_genitiv =Hebrona		\| ime_genitiv =Hebrona

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T02:51:23Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 02:51, 18. studenoga 2021.
Redak 203:		Redak 203:
	Najvažnija povijesna znamenitost u Hebronu je [[Špilja patrijarha]] ili Špilja Machpelah (hebrejski: מערת המכפלה, ili ''Me'arat ha-Machpelah''; arapski: الحرم الإبراهيمي, ili ''al-Haram al-Ibrahimi'', tj. "Utočište Abrahamovo"). Mjesto je sveto za sve tri [[abrahamske religije]]: [[judaizam]], [[kršćanstvo]] i [[islam]]. Prema ''[[Knjiga Postanka\|Knjizi Postanka]]'' [[Abraham]] je kupio špilju i okolno polje kako bi u njemu sahranio suprugu [[Sara\|Saru]]. [[Židovi]] vjeruju da su [[Abraham]], [[Sara]], [[Izak]], [[Rebeka]], [[Jakov]] i [[Lea]] zakopani u špilji (preostali matrijarh, [[Rahela]] je sahranjena odmah izvan [[Betlehem]]a). Zbog toga Židovi grad nazivaju "Gradom Patrijarha," te ga drže za jedan od najsvetijih judaističkih gradova (zajedno s [[Jeruzalem]]om, [[Tiberija\|Tiberijom]] i [[Tzfat]]om). Sama špilja je druga po svetosti u judaizmu, a [[crkva\|crkve]], [[sinagoga\|sinagoge]] i [[džamija\|džamije]] su nicale tijekom povijesti. Izakova dvorana je danas Džamija Ibrahimi, dok Abrahamova i Jakovljeva dvorana služe kao židovske sinagoge.		Najvažnija povijesna znamenitost u Hebronu je [[Špilja patrijarha]] ili Špilja Machpelah (hebrejski: מערת המכפלה, ili ''Me'arat ha-Machpelah''; arapski: الحرم الإبراهيمي, ili ''al-Haram al-Ibrahimi'', tj. "Utočište Abrahamovo"). Mjesto je sveto za sve tri [[abrahamske religije]]: [[judaizam]], [[kršćanstvo]] i [[islam]]. Prema ''[[Knjiga Postanka\|Knjizi Postanka]]'' [[Abraham]] je kupio špilju i okolno polje kako bi u njemu sahranio suprugu [[Sara\|Saru]]. [[Židovi]] vjeruju da su [[Abraham]], [[Sara]], [[Izak]], [[Rebeka]], [[Jakov]] i [[Lea]] zakopani u špilji (preostali matrijarh, [[Rahela]] je sahranjena odmah izvan [[Betlehem]]a). Zbog toga Židovi grad nazivaju "Gradom Patrijarha," te ga drže za jedan od najsvetijih judaističkih gradova (zajedno s [[Jeruzalem]]om, [[Tiberija\|Tiberijom]] i [[Tzfat]]om). Sama špilja je druga po svetosti u judaizmu, a [[crkva\|crkve]], [[sinagoga\|sinagoge]] i [[džamija\|džamije]] su nicale tijekom povijesti. Izakova dvorana je danas Džamija Ibrahimi, dok Abrahamova i Jakovljeva dvorana služe kao židovske sinagoge.

	Hebron svoj izgled duguje uporabi lokalnog vapnenca tijekom mamelučkog razdoblja između 1250. i 1517. god. Iako je naknadno osmansko razdoblje (1517.-1917.) označilo proširenje grada u okolna područja i donjelo brojne arhitektonske dodatke, osobito podizanje razine krovova kuća kako bi se osiguralo više katova, ukupna mamelučka morfologija grada je očuvana u hijerarhiji područja, četvrti koje se temelje na etničkim, vjerskim ili profesionalnim skupinama, i kuća sa sobama koje su organizirane prema sustavu oblika stabla. Zbog toga je stari grad Hebron/Al-Halil 2017. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] kao [[svjetska baština]] Palestine, na što je [[Izrael]] odmah najavio nove rezove u financiranju [[UN]]-a<ref>[http://www.priznajem.hr/novosti/svijet/unesco-proglasio-hebron-palestinskom-bastinom-izrael-reze-financiranje-un-a/ UNESCO proglasio Hebron palestinskom baštinom, Izrael reže financiranje UN-a], priznajem.hr 7. srpnja 2017.; Pristupljeno 12. srpnja 2017.</ref>. Hebron je odmah upisan i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog otvorenih sukoba o svojatanju loklaiteta između Židova i Arapa.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://abcnews.go.com/International/wireStory/unesco-puts-city-hebron-heritage-danger-list-48495103\|title=Israelis outraged by UNESCO decision on Hebron holy site\|publisher=abc News\|accessdate=9. srpnja 2017.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170707222506/http://abcnews.go.com/International/wireStory/unesco-puts-city-hebron-heritage-danger-list-48495103\|archivedate=7. srpnja 2017.}}</ref>		Hebron svoj izgled duguje uporabi lokalnog vapnenca tijekom mamelučkog razdoblja između 1250. i 1517. god. Iako je naknadno osmansko razdoblje (1517.-1917.) označilo proširenje grada u okolna područja i donjelo brojne arhitektonske dodatke, osobito podizanje razine krovova kuća kako bi se osiguralo više katova, ukupna mamelučka morfologija grada je očuvana u hijerarhiji područja, četvrti koje se temelje na etničkim, vjerskim ili profesionalnim skupinama, i kuća sa sobama koje su organizirane prema sustavu oblika stabla. Zbog toga je stari grad Hebron/Al-Halil 2017. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] kao [[svjetska baština]] Palestine, na što je [[Izrael]] odmah najavio nove rezove u financiranju [[UN]]-a<ref>[http://www.priznajem.hr/novosti/svijet/unesco-proglasio-hebron-palestinskom-bastinom-izrael-reze-financiranje-un-a/ UNESCO proglasio Hebron palestinskom baštinom, Izrael reže financiranje UN-a], priznajem.hr 7. srpnja 2017.; Pristupljeno 12. srpnja 2017.</ref>. Hebron je odmah upisan i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog otvorenih sukoba o svojatanju loklaiteta između Židova i Arapa.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://abcnews.go.com/International/wireStory/unesco-puts-city-hebron-heritage-danger-list-48495103\|title=Israelis outraged by UNESCO decision on Hebron holy site\|publisher=abc News\|accessdate=9. srpnja 2017.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170707222506/http://abcnews.go.com/International/wireStory/unesco-puts-city-hebron-heritage-danger-list-48495103\|archivedate=7. srpnja 2017.}}</ref>

	==Obrazovanje==		==Obrazovanje==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T23:43:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 23:43, 8. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Hebron'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Hebron'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime =Hebron<br /><small>الخليل (al-Ḫalīl)<br />חֶבְרוֹן</small>		\| ime =Hebron<br /><small>الخليل (al-Ḫalīl)<br />חֶבְרוֹן</small>
	\| ime_genitiv =Hebrona		\| ime_genitiv =Hebrona

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T23:51:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime =Hebron الخليل (al-Ḫalīl) חֶבְרוֹן
| ime_genitiv =Hebrona
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama = Hebron172.JPG
| veličina_slike =280px
| opis_slike = Središte Hebrona

| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat = Seal of Hebron.tif
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| slika_karta =We-map.png
| veličina_karte =200px
| opis_karte =Zemljovid Hebrona i Zapadne obale
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =31
| širina-minute =32
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =35
| dužina-minute =5
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Područje]]
| lokacija_info ={{ZD|P|PAL}} [[Zapadna obala]]
| lokacija1_ime =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Općinski načelnik]]
| ime_vođe = Daoud Zaatari
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 74,102 km²
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =930 m
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =2016.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =215.452<ref>[https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:z9f98LGZAzgJ:www.hebron-city.ps/pdfs/achievements%2Bbook2009.pdf+Hebron+population+site:hebron-city.ps/&hl=ar&gl=sa&pid=bl&srcid=ADGEESiGg1Z_tKDWG8k47e2GDqzDl7gUqB3uwKHIowKkWCEufgt7LJknFYkvKe-6kenBAqQ8T5Dwog7EQ-E3hCWQXrT2we1IxrGJtW1lHsW2ooKuXXF71_gia9drQY-DVa0ZeyQkq7g7&sig=AHIEtbQdWBXl_Yl7FSbJFGQBxPMHYW6dew Palestinian Central Bureau of Statistics]</ref>
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[Izraelsko standardno vrijeme]]
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =[[Izraelsko standardno vrijeme|Izraelsko ljetno vrijeme]]
| utc_pomak_DST =+3
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [www.hebron-city.ps]

| bilješke =

}}
'''Hebron''' ([[Arapski jezik|arapski]]:''' الخليل, al-Ḫalīl''', [[Hebrejski jezik|hebrejski]]: '''חֶבְרוֹן''') najveći je grad na [[Zapadna obala|Zapadnoj obali]] sa 166 tisuća [[Palestina]]ca<ref>[http://www.pcbs.gov.ps/Portals/_pcbs/populati/pop11.aspx Projected Mid -Year Population for Hebron Governorate by Locality 2004- 2006] Palestinian Central Bureau of Statistics. {{eng oznaka}}</ref> i preko 500 [[Izrael]]aca.<ref>[http://www.haaretz.com/hasen/spages/1031215.html Palestinian security forces deploy in Hebron 25/10/2008] gives about 500 as of October 2008 {{eng oznaka}}</ref> Nalazi se 30 kilometara južno od [[Jeruzalem]]a, na 930 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]].

Smješten je na teritoriju Palestine i u [[Biblija|biblijskoj]] regiji [[Judeja|Judeji]]. Drugi je sveti grad u [[Židovi|Židova]] poslije Jeruzalema. Stari grad Hebron karakterističan je po uskim zavojitim ulicama, kamenim katnicama i starim tržnicama. Najpoznatije povijesno nalazište je [[Makpela|špilja Patrijarha]].

Grad Hebron je u posljednjih osamdesetak godina bio pozornica brojnih krvavih sukoba Židova i [[Arapi|Arapa]].<ref>[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/a-rough-guide-to-hebron-the-worlds-strangest-guided-tour-highlights-the-abuse-of-palestinians-773018.html Independent] 26 January 2008 ''A rough guide to Hebron: The world's strangest guided tour highlights the abuse of Palestinians'' {{eng oznaka}}</ref>

==Povijest==
[[Datoteka:Patriarch tomb.JPG|mini|lijevo|<center>Špilja patrijarha u Hebronu]]
Stari naziv Hebrona je Kirijat Arba.<ref>Jš 15,54</ref> Hebron je bio grad - država na uzvisini, 30 kilometara južno od Jeruzalema , kojeg su naselili [[Kalebovci]].<ref>Suci 1,20; Jš 11,21</ref> Bio je [[Kralj David|Davidova]] prijestolnica prije zauzimanja Jeruzalema.<ref>2 Sam 5,5</ref> Tu se [[Abšalom]] dao izabrati za kralja. Zbog njegova istaknuta položaja, Jeroboam je utvrdio Hebron (932.-917. pr. Kr.), a [[Juda Makabejac]] ga je razorio oko 164 pr. Kr.

[[Špilja patrijarha]], najznamenitiji spomenik u gradu, dijelom je iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], a dijelom iz [[Herod Veliki|Herodovog]] vremena.
[[Datoteka:Hebron_-_Roberts_1839.jpg|mini|lijevo|<center>Hebron 1839., slika Davida Robertsa.]]
[[Etimologija|Etimološki]] gledano, ime "Hebron" potječe iz dvije riječi zapadno-[[Semiti|semitskog]] govornog područja. Jedno od značenja riječi "Hebron" može biti savez, dok u arapskom jeziku ''al-Ḫalīl'' znači "[[Abraham]] prijatelj", što ukazuje da [[Bog Otac|Bog]] odabire Abrahama za svog prijatelja.

Iako je mjesto sveto Židovima i [[Kršćanstvo|kršćanima]], [[muslimani]] ga također drže svetim zbog biblijskih referenci na Abrahama. Prema [[Knjiga Postanka|knjizi Postanka]], Abraham je kupio špilju od Efrona [[Hetiti|Hetita]] te polje koje je okružuje, kako bi pokopao svoju ženu [[Sara|Saru]]. Poslije su Abraham, [[Izak]], [[Rebeka]], [[Jakov (praotac)|Jakov]] i Lea također pokopani u toj špilji. Zbog tog razloga Hebron se naziva i "grad Patrijarha" u [[Judaizam|judaizmu]] i jedan je od četiri sveta grada. Kroz povijest su u i oko špilje bile izgrađene [[Crkva|crkve]], [[Sinagoga|sinagoge]] i [[Džamija|džamije]]. U srednjovjekovnoj kršćanskoj tradiciji Hebron je bio jedan od triju gradova za koje se smatralo da je dom [[Sveta Marija|Marijine]] rođakinje [[Sveta Elizabeta|Elizabete]], majke [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]] i žene [[Zaharija|Zaharijine]], a time i mjesto rođenja Ivana Krstitelja. [[Herod Veliki]] sagradio je zid koji i dan danas okružuje špilju Patrijarha.
[[Datoteka:Hebron circa 1910.jpg|mini|lijevo|<center>Hebron oko 1910. god.]]
Prije nego što je postao jedan od centara [[Juda (pleme)|Judinog plemena]] i jedan od šest tradicionalnih gradova utočišta, Hebron je u početku bio [[kanaan]]ski kraljevski grad. Biblija navodi razne kontradiktorne podatke o vlasnicima grada prije dolaska Izraelaca. Jedno je vrijeme Hebron pripadao Hetitima, a drugdje [[Kanaanci]]ma. [[Arheologija|Arheološka]] iskapanja otkrila su tragove snažnih utvrda iz ranog [[Brončano doba|brončanog doba]]. Grad je bio uništen u velikom požaru i ponovno naseljen pri kraju srednjeg brončanog doba. Kralj David vladao je iz Hebrona više od sedam godina, u početku kao [[vazal]] [[Filistejci|Filistejaca]] i pomazan od Judejaca, dok postupno nije proširio vlast na šire područje osvajanjem Jeruzalema i ostataka [[Kralj Šaul|Šaulovog]] kraljevstva. Nakon razaranja Prvog [[Jeruzalemski hram|Hrama]] 587. pr. Kr., većina Židova je bila protjerana iz Hebrona, a njihovo mjesto zauzimaju [[Edomci]], iako su neki Židovi živjeli u Hebronu nakon [[Babilonsko sužanjstvo|babilonskog sužanjstva]].

Poslije vladavine [[Herod Veliki|Heroda Velikog]] Hebron postaje dio [[Judeja (rimska provincija)|rimske provincije Judeje]], kasnije preimenovan u [[Palestina|Palestinu]].
[[Datoteka:Hebron_redeployment_1997.jpg|mini|lijevo|<center>Politička podijela Hebrona prema Hebronskom protokolu iz 1995. god.]]
[[Bizant]]inci pretvaraju „Špilju patrijarha” u crkvu. God. 614. grad je okupirala perzijska vojska [[Hozroje II. Parviz|Hozroja II.]], no ubrzo se vratio Bizantu. God. 638. osvojili su ga [[Arapi]] [[musliman]]i, a od 1100.-1187. godine njime vladaju [[križari]]. Od tada, sve do 1517., Hebron je bio u rukama [[Mameluci|Mameluka]], kada ga osvajaju [[Osmanlije]].

Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] pripada Palestini pod [[UK|britanskoj]] upravi. Tijekom 1929. muslimanski ekstremisti izvršili su masakr lokalnog židovskog stanovništva. U masakru je stradalo 67 civila, a preostalo židovsko stanovništvo izbjeglo je iz grada<ref>Tom Segev, ''[http://books.google.com/books?id=lu_nXv6BCwkC One Palestine, Complete: Jews and Arabs Under the British Mandate]'', Henry Holt and Company, 2000., str. 316. {{ISBN|978-0-8050-4848-3}}</ref>. Od 1948. do 1967. godine, Hebron je okupirao [[Jordan]], a nakon [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] 1967., i [[izrael]]skog zauzimanja Hebrona, židovsko prisustvo u gradu je obnovljeno.

Početkom 1997. godine, u skladu s Hebronskom protokolu iz Osla (1995.) grad je podijeljen na dva sektora: H1 i H2. H1 sektor, što je oko 80% grada, ima populaciju od 120 tisuća Palestinaca i pod palestinskom je upravom<ref>Joel Beinin, ''[https://web.archive.org/web/20000816222849/http://www.merip.org/pins/pin1.html The demise of the Oslo process]'', MERIP, 26. ožujka 1999. godine {{eng oznaka}} Pristupljeno 12. srpnja 2017.</ref>. H2 sektor, u kojemu obitava 30 tisuća Palestinaca, ostaje pod kontrolom izraelske vojske koja štiti stanovnike židovske četvrti<ref>Meron Rapoport, ''[http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=646948 Ghost town]'', Haaretz (17. studeni 2005.) {{eng oznaka}} Pristupljeno 12. srpnja 2017.</ref>. Prijelaz iz sektora u sektor moguć je samo kroz jedan od 16 izraelskih kontrolnih točaka. U Hebronu često dolazi do oružanih sukoba između izraelske vojske, židovskih doseljenika i Arapa.

==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta =Stari grad Hebron/Al-Halil
|slika = مسجد الحرم الإبراهيمي - مدينة الخليل.JPG
|godina = [[2017.]] (41. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1565]
|država = {{ZD+X/P|PAL}}
}}
Najvažnija povijesna znamenitost u Hebronu je [[Špilja patrijarha]] ili Špilja Machpelah (hebrejski: מערת המכפלה, ili ''Me'arat ha-Machpelah''; arapski: الحرم الإبراهيمي, ili ''al-Haram al-Ibrahimi'', tj. "Utočište Abrahamovo"). Mjesto je sveto za sve tri [[abrahamske religije]]: [[judaizam]], [[kršćanstvo]] i [[islam]]. Prema ''[[Knjiga Postanka|Knjizi Postanka]]'' [[Abraham]] je kupio špilju i okolno polje kako bi u njemu sahranio suprugu [[Sara|Saru]]. [[Židovi]] vjeruju da su [[Abraham]], [[Sara]], [[Izak]], [[Rebeka]], [[Jakov]] i [[Lea]] zakopani u špilji (preostali matrijarh, [[Rahela]] je sahranjena odmah izvan [[Betlehem]]a). Zbog toga Židovi grad nazivaju "Gradom Patrijarha," te ga drže za jedan od najsvetijih judaističkih gradova (zajedno s [[Jeruzalem]]om, [[Tiberija|Tiberijom]] i [[Tzfat]]om). Sama špilja je druga po svetosti u judaizmu, a [[crkva|crkve]], [[sinagoga|sinagoge]] i [[džamija|džamije]] su nicale tijekom povijesti. Izakova dvorana je danas Džamija Ibrahimi, dok Abrahamova i Jakovljeva dvorana služe kao židovske sinagoge.

Hebron svoj izgled duguje uporabi lokalnog vapnenca tijekom mamelučkog razdoblja između 1250. i 1517. god. Iako je naknadno osmansko razdoblje (1517.-1917.) označilo proširenje grada u okolna područja i donjelo brojne arhitektonske dodatke, osobito podizanje razine krovova kuća kako bi se osiguralo više katova, ukupna mamelučka morfologija grada je očuvana u hijerarhiji područja, četvrti koje se temelje na etničkim, vjerskim ili profesionalnim skupinama, i kuća sa sobama koje su organizirane prema sustavu oblika stabla. Zbog toga je stari grad Hebron/Al-Halil 2017. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] kao [[svjetska baština]] Palestine, na što je [[Izrael]] odmah najavio nove rezove u financiranju [[UN]]-a<ref>[http://www.priznajem.hr/novosti/svijet/unesco-proglasio-hebron-palestinskom-bastinom-izrael-reze-financiranje-un-a/ UNESCO proglasio Hebron palestinskom baštinom, Izrael reže financiranje UN-a], priznajem.hr 7. srpnja 2017.; Pristupljeno 12. srpnja 2017.</ref>. Hebron je odmah upisan i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog otvorenih sukoba o svojatanju loklaiteta između Židova i Arapa.<ref>{{cite web|url=http://abcnews.go.com/International/wireStory/unesco-puts-city-hebron-heritage-danger-list-48495103|title=Israelis outraged by UNESCO decision on Hebron holy site|publisher=abc News|accessdate=9. srpnja 2017.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170707222506/http://abcnews.go.com/International/wireStory/unesco-puts-city-hebron-heritage-danger-list-48495103|archivedate=7. srpnja 2017.}}</ref>

==Obrazovanje==
U Hebronu se nalaze Sveučilište u Hebronu i Politehničko Sveučilište Palestine.

==Literatura==
* Biblijski leksikon, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1972., str. 107.

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Portal Kršćanstvo}}
* [https://web.archive.org/web/20060901044340/http://www.hebron.com/english/ Židovska zajednica Hebrona] {{eng oznaka}}

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Hebron
|commonscathr = Hebron
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Palestinska samouprava]]
[[Kategorija:Gradovi u Palestini]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Aziji]]