WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T02:51:18Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 02:51, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Helij'''-->~~{{Kemijski_element		{{Kemijski_element
	\|ime = Helij		\|ime = Helij
	\|simbol = He		\|simbol = He

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:54:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
|ime = Helij
|simbol = He
|redni_broj = 2
|kemijska_skupina = plemeniti plinovi
|grupa = 18
|perioda = 1
|blok = s
|izgled = bezbojni [[plin]],<br/>na fotografiji u visokonaponskom el. polju<br/>[[Datoteka:HeTube.jpg|200px]]
|gustoca = 0,1786
|tvrdoca = -
|atomska_masa = 4,002602(2)u
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 20,786
|taliste = (2,5 MPa) −272,20
|vreliste = −268,93
|toplina_taljenja = 0,0138
|toplina_isparivanja = 0,0829
|EK1 =
|EK2 =
|e_konfiguracija = 1s²
}}

== Povijest ==
Helij (grč. ἥλιος = Sunce), otkrio je Pierre Janssen [[1868.]] godine, kada je tijekom potpune pomrčine [[Sunce|Sunca]] [[spektografija|spektografskim]] isptivanjem [[kromosfera|kromosfere]], gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju. Iste godine Lockyer je u žutom dijelu spektra, između dvije natrijeve, otkrio novu liniju. Smatravši da pripada novom elementu, dao mu je ime helij.

U laboratoriju je dobiven [[1895.]] godine zagrijavanjem [[klevit]]a, minerala koji sadrži [[uranij]].

== Svojstva ==
Helij je na običnoj temperaturi [[plin]] bez boje, [[miris|mirisa]] i okusa, u načelu kemijski gotovo potpuno neutralan, od svih plinova najteže ukapljiv. Poslije [[vodik|vodika]], najlakši je plin. Iako [[atom]] helija ima četiri puta veću masu od atoma vodika, gustoća mu je samo dva puta veća jer se atomi helija, kao i ostalih plemenitih plinova, ne vezuju u [[molekula|molekule]]. Uz iste uvjete, u nekom određenom [[obujam|obujmu]] plemeniti plin ima dva puta manje atoma od drugih plinova.
[[Tekući helij]] ima najniže [[vrelište]] od svih elemenata, a pri standardnom tlaku nema talište, već je, da bi se skrutio, potrebno tlačiti ga.

== Rasprostranjenost ==
Nakon inicijalnih otkrića, pronađen je i u zraku (0,00007%), a prema spektru [[polarna svjetlost|polarne svjetlosti]] pronađeno je da se najviši slojevi Zemljine [[atmosfera|atmosfere]] sastoje uglavnom od [[vodik]]a i helija. Obilniji izvori su mu plinovi iznad [[nafta|naftnih]] slojeva, odakle se i crpi, a ima ga i u mineralnim izvorima.

U svemiru je drugi najrasprostranjeniji element, masenog udjela 23%. Većina helija nastala je netom nakon [[veliki prasak|Velikog praska]] u nukleosintezi. U zvijezdama nastaje [[nuklearna fuzija|nuklearnom fuzijom]] vodika te ciklusom ugljik-dušik-kisik.

Većina helija na Zemlji posljedica je uhvata elektrona od strane alfa-čestice nastale radioaktivnim raspadom. Na taj način godišnje nastane oko 3000 tona helija u cijeloj litosferi. Stalna koncentracija helija u zraku proizlazi iz činjenice da postoji ravnoteža između količine helija koja izlazi iz tla i količine koja struji u svemir. Proračuni su pokazali da bi radioaktivni raspadi trebali dati više helija, no nesrazmjer u proračunu i očitanoj vrijednosti objašnjen je time što se helij iz ekstremnih dubina ne može probiti do površine.

Helija ima u mineralima radioaktivnih elemenata ([[klevit]], [[monacit]], [[torianit]] i drugi), a i u [[beril]]u. Ima ga slabo otopljenog u mineralnim vodama, od kojih ga neke sadrže do 0.1% ([[Island]]ski gejziri).

== Dobivanje ==

Najveći dio dobiva se iz zemnog plina, a puno manji dio ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom tekućeg zraka ili zagrijavanjem minerala koji ga sadrže, iznad 1000°C.
Kada se dobiva iz zemnog plina, prvo se čisti i ispire pomoću [[etanolamin]]a i [[dietilen glikol]]a. Zatim se suši aktivnim [[aluminijev oksid]]om, pri čemu se odstrane voda, [[ugljikov(IV) oksid]] i [[sumporovodik]]. Zemni plin zatim ulazi u izmjenjivač topline, gdje se uklanjaju prvo teži, a zatim sve lakši [[ugljikovodici]]. Rezultat je sirovi helij koji se sastoji od 70% helija, i 30% primjesa ([[dušik]], [[argon]], [[vodik]] i [[neon]]).
Ta smjesa plinova zatim se tlači na 17.3 M[[paskal|Pa]] i [[tekući dušik|tekućim dušikom]] hladi na -196°C. Svi plinovi, osim helija, ukaplje se, nakon čega se helij prevodi preko [[aktivni ugljen|aktivnog ugljena]]. Dobiveni helij čistoće 99.997% ukapljuje se i skladišti u spremnicima.

== Spojevi ==
Helij je, osim u neuobičajenim uvjetima, potpuno inertan kemijski element. Podvrgnut električnom pražnjenju, moguće je dobiti vrlo male količine vrlo nestabilnih molekula s [[volfram]]om, [[fluor]]om, [[sumpor]]om i [[fosfor]]om. Moguće je dobiti i molekulu helija s dva atoma, te molekulu HgHe, koja je izvanredno nestabilna jer se drži na okupu samo zbog polarizacijskih sila.
Teoretski mogući su spojevi s fluorom analogni spojevima fluora i [[argon]]a, no još nisu sintetizirani.

Helij je moguće ubaciti u kaveze [[fuleren]]skih molekula, gdje se ne drže nikakvim silama. Unatoč tome, takvi "spojevi" pokazuju konkretan stehiometrijski sastav.

== Izotopi ==
Helij ima tri stabilna [[izotop|izotopa]]:

* He-3 s jednim [[neutron|neutronom]], [[relativna atomska masa|relativne atomske mase]] 3,01603
* He-4 s dva neutrona, relativne atomske mase 4,0026
* He-5 s tri neutrona, relativne atomske mase 5,0123

== Uporaba ==
Helij se koristi za punjenje zračnih brodova ([[cepelin|cepelina]]) i rjeđe, za punjenje balona za meteoroška promatranja (češće se koristi vodik), jer nije lako zapaljiv kao vodik. Gustoća mu je dva puta veća od vodikove, tako da se baloni punjeni helijem sporije dižu, jer je i potisak takvih balona 7% manji nego kod onih punjenih vodikom. U tom cilju miješa se s 14% vodika. Koristi se svugdje gdje je potrebna inertna atmosfera, npr. kao mješavina u ronilačkim bocama, u specijalnim [[zavarivanje|zavarivanjima]] u [[metalurgija|metalurgiji]] itd. Primjena u ronilačkim bocama je prvenstveno iz medicinskih razloga, tj. helij se lakše oslobađa iz organizma prilikom izranjanja nego recimo [[dušik]], te pokazuje puno manji narkotički učinak.

Tekući se helij koristi za postizanje niske temperature, primjerice za hlađenje supravodljivih magneta u čestičnim ubrzivačima, MRI uređajima, kao i za punjenje plinskih [[termometar|termometara]] za niske temperature.

== Biološka uloga ==
Zbog svoje apsolutne inertnosti u standardnim uvjetima, helij nema biološku ulogu.

{{Wječnik-stavka}}
== Vanjske poveznice ==
[http://www.ktf-split.hr/periodni/he.html Helij - KTF Split]

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Plemeniti plinovi]]

Helij - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica