WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T02:51:48Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 02:51, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Helije'''-->~~[[Datoteka:Clipeus Helios Terme.jpg\|mini\|200px\|Helije<small>, [[Rim]], [[3. stoljeće]]</small>]]		[[Datoteka:Clipeus Helios Terme.jpg\|mini\|200px\|Helije<small>, [[Rim]], [[3. stoljeće]]</small>]]
	'''Helije''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''{{polytonic\|Ἥλιος}}''', ''Hếlios'') u [[grčka mitologija\|grčkoj mitologiji]] bio je izvorni [[bog]] [[Sunce\|Sunca]]; [[Teja\|Tejin]] i [[Hiperion (mitologija)\|Hiperion]]ov sin, [[Selena\|Selenin]] i [[Eja\|Ejin]] brat te muž nimfe [[Roda (mitologija)\|Rode]]. S vremenom je sve više poistovjećivan s [[Apolon]]om. Helijev je pandan u [[rimska mitologija\|rimskoj mitologiji]] [[Sol]].		'''Helije''' ([[grčki jezik\|grč.]] '''{{polytonic\|Ἥλιος}}''', ''Hếlios'') u [[grčka mitologija\|grčkoj mitologiji]] bio je izvorni [[bog]] [[Sunce\|Sunca]]; [[Teja\|Tejin]] i [[Hiperion (mitologija)\|Hiperion]]ov sin, [[Selena\|Selenin]] i [[Eja\|Ejin]] brat te muž nimfe [[Roda (mitologija)\|Rode]]. S vremenom je sve više poistovjećivan s [[Apolon]]om. Helijev je pandan u [[rimska mitologija\|rimskoj mitologiji]] [[Sol]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-19T01:25:15Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 01:25, 19. studenoga 2021.
Redak 74:		Redak 74:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Helios}}~~

	*[http://www.theoi.com/Titan/Helios.html Helije u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}		*[http://www.theoi.com/Titan/Helios.html Helije u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T04:33:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Clipeus Helios Terme.jpg|mini|200px|Helije, [[Rim]], [[3. stoljeće]]]]
'''Helije''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἥλιος}}''', ''Hếlios'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] bio je izvorni [[bog]] [[Sunce|Sunca]]; [[Teja|Tejin]] i [[Hiperion (mitologija)|Hiperion]]ov sin, [[Selena|Selenin]] i [[Eja|Ejin]] brat te muž nimfe [[Roda (mitologija)|Rode]]. S vremenom je sve više poistovjećivan s [[Apolon]]om. Helijev je pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Sol]].

== Etimologija ==
Helijevo [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] znači "sunce", a srodno je s ostalim riječima izvedenim iz [[indoeuropski prajezik|ie.]] korijena ''*seh2wol-'' ([[latinski|lat.]] ''sol, solis'', [[litavski jezik|lit.]] ''saulė'', [[staroslavenski jezik|stsl.]] ''sъlnьce'').

== Karakteristike ==
Helije je prikazivan kao lijep mladić okrunjen sjajnom [[Sunce|Sunčevom]] aureolom, a često je prikazivan i kako vozi svoju kočiju koju vuku krilati [[konj]]i te krstari [[nebo]]m.

=== Helije i Apolon ===
[[Datoteka:Apollo1.JPG|mini|[[Apolon]] kao Helije, [[rim]]ski [[mozaik]]]]
Kod [[Homer]]a [[Apolon]] nije povezan sa [[Sunce]]m, ali navodi njegov epitet '''Feb''' ('''Phoebus'' = "sjajan").

Najstariji prikaz Apolona kao [[bog]]a Sunca jest u fragmentima [[Euripid]]ove tragedije ''[[Faetont (Euripid)|Faetont]]'', u govoru na kraju drame u kojem [[Klimena]], Faetontova majka, jadikuje da je Helije, zvan Apolon, uništio njezino dijete (''Apollon'' = "uništavač").

U [[helenizam|helenistička]] vremena [[Apolon]] je sve više povezivan sa [[Sunce|Suncem]], njegov epitet ''Feb'' pridan je i bogu Sunca. U [[filozofija|filozofskim]] tekstovima ([[Parmenid]], [[Empedoklo]], [[Plutarh]], [[Kratil]]) te u [[Orfej (mitologija)|orfičkim]] tekstovima spominje se Apolon kao bog Sunca.

Grci nisu povezivali Apolona s vožnjom u sunčanoj kočiji - to je bila praksa [[rim]]skih pisaca.

== Mitologija ==
[[Datoteka:M-Nymphenburg-SteinernerSaal03.JPG|mini|250px|[[Johann Baptist Zimmermann]]: Helije u svojoj kočiji, [[freska]], [[München]]]]
=== Helijeva kola ===
Helije je vozio svoju kočiju preko [[nebo|neba]] svakog dana - kretao bi u zoru na [[istok]]u, a završavao s vožnjom navečer na [[zapad]]u. [[Homer]]<ref>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]''; 16./779.</ref> opisuje da su mu kočiju vukli sunčani [[bik]]ovi. [[Pindar]]<ref>[[Pindar]]: ''[[Olimpijska oda]]''; 7./71.</ref> opisuje da su je vukli vatreni [[konj|pastusi]]. Poslije su brzonogim krilatim konjima dana imena: Pirej, Ej, Eton i Flegon<ref>Pyrois, Aeos, Aethon, Phlegon</ref>. Kad bi završio, njegova bi mu sestra [[Selena]] otpjevala uspavanku, a potom bi zaspao u svojoj krilatoj [[zlato|zlatnoj]] barci, [[Hefest]]ovu daru.

Svoju je dužnost Helije besprijekorno obavljao sve dok nije ugledao [[bog]]inju [[Atena (mitologija)|Atenu]] kako se rađa iz [[Zeus]]ove glave. To ga je začudilo te se u svojoj kočiji na trenutak zaustavio, a vrijeme je stalo, no to nije imalo nikakvih posljedica.

Helije je imao svevideće [[oko]]. Dojavio je [[Hefest]]u o tome da ga [[Afrodita]] vara s [[Ares]]om. Također je vidio da [[Had (bog)|Had]] otima [[Perzefona|Perzeonu]].

=== Faetont ===
[[Datoteka:Johann Liss 006.jpg|mini|[[Johann Liss]]: Faetontov pad, početak [[17. stoljeće|17. stoljeća]]]]
Ljubomorni [[Zeus]]ov sin [[Epaf]] nije mogao podnijeti da je [[Faetont]], Helijev sin, blistav i sjajan poput oca te ga je u svađi nazvao potomkom ništavnog [[smrt]]nika. To je Faetonta jako uvrijedilo, ali i natjeralo da posumnja te je otišao Heliju i ispitivao ga je li mu on sigurno otac. Helije ga je uvjeravao, ali Faetont se nije mogao smiriti, stoga se Helije zakleo presvetom rijekom [[Stiks]] da će mu kao dokaz ispuniti bilo koju želju.

[[Faetont]] je poželio da jedan dan vozi očeva kola. Helije se uplašio i počeo razuvjeravati Faetonta da to nije za smrtnike te da je neiskusan u kroćenju vatrenih i blistavih, krilatih [[konj]]a koji vuku kočiju. No, Faetont se nije dao razuvjeriti te je, zbog zakletve, Helije morao ispuniti obećanje. Skinuo je svoju [[zlato|zlatnu]] krunu i ukratko mu objasnio kako upravljati kočijom.

[[Faetont]] je potjerao Helijeva kola, a krilati su [[konj]]i osjetili da ih ne vodi poznata i čvrsta ruka te su skrenuli sa svoje svakodnevne putanje. Isprva su se podigli previsoko te se zemlja smrznula, a potom su se spuštali su se i padali sve niže, a od plamena su uzavrele [[rijeka (vodotok)|rijeke]], [[zemlja]] se sušila i pucala (nastajale su [[pustinja|pustinje]] - [[Sahara]]), a [[šuma|šume]] su gorjele - čak su se i vrata [[Had (podzemni svijet)|Hada]] otvorila. [[Geja (mitologija)|Geja]] je zaprijetila Faetontu i pozvala [[Zeus]]a da spriječi uništenje zemlje. [[Zeus]] je poslao munju na Faetonta koji se srušio u bezdan, u rijeku [[Eridan]], i umro, ali život na zemlji bio je spašen.

Helije je bio neutješan te je toga dana zemlja ostala bez sunca. Faetontove sestre [[Helijade]] pretvorile su se u [[topola|topole]], a od njihovih je suza nastao [[jantar]]. [[Zeus]] je darovao Heliju [[labud]]ove koji će mu vući kočiju umjesto uništenih [[konj]]a.

=== Rod ===
[[Datoteka:Colossus of Rhodes.jpg|mini|[[Martin Heemskerck]]: [[Kolos s otoka Roda]]]]
Nakon [[Titani#Titanomahija|Titanomahije]], [[Zeus]] je sebi uzeo [[nebo]] i [[zemlja|zemlju]], [[Posejdon]]u dao [[more]], a [[Had (bog)|Hadu]] [[Had (podzemni svijet)|podzemlje]], a i ostalim je [[bog]]ovima nešto podijelio, samo je Helije ostao zakinut.

Da bi se ispričao na zaboravnosti, darovao mu je otok [[Rod (otok)|Rod]] koji se pojavio na moru. Također je dao napraviti velik kip [[Kolos s otoka Roda|Kolosa]] njemu posvećen, na ulazu u luku.

=== Odiseja ===
Helije se također jednom naljutio na [[Odisej]]eve drugove koji su ubili njegova [[snijeg|snježnobijela]] [[govedo|goveda]] da bi utažili glad te im je tako uskratio jedan dan života. Bio je to dan kad su trebali zakoraknuti na [[Itaka|Itaku]], svoj dom - tako su osuđeni na vječno lutanje.

O tome govori i [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]<ref>[[Homer]]: ''[[Odiseja]]''; invokacija</ref>

<blockquote>
''O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom'' 
''Koji se mnogo naluto razorivši presvetu Troju'' 
''Gradove ljudi mnogih on vidje i ćud im spozna'' 
''I mnoge na moru jade pretrpje u srcu svojem'' 
''Za dušu svoju se boreć i povratak svojih drugova'' 
'''''Ali ni tako drugova on ne spase, ako i želje''''' 
'''''Jer smrt nađoše sami zbog svojega drskoga grijeha''''' 
'''''Jesti idući stado, ludaci, Hiperiona''''' 
'''''Helija, koji je dan za povratak uzeo njima''''' 
''I nama, Zeusova kćeri, pripovjedi o tome svemu!'' 
</blockquote>

=== Heraklo ===
[[Heraklo]]v deseti zadatak bilo je hvatanje čuvena [[Gerion]]ova stada iz [[Eritija|Eritije]]. Na putu do Eritije, Heraklo je prešao [[Libija|libijsku pustinju]] i bio ljut zbog vrućine te je ispalio strelicu na Helija. Helije ga je molio da prestane, a Heraklo je zahtijevao veliki [[zlato|zlatni]] pehar koji je potom rabio da bi plovio morem. Helije je popustio te je Heraklo otplovio do Eritije gdje je izvršio zadatak.

== Literatura ==
{{izvori}}

* [[Homer]]: ''[[Odiseja]]''
* [[Walter Burkert|Burkert, Walter]]: ''Greek Religion'', Harvard University Press, Cambridge, 1985.
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* [[Károly Kerényi|Kerényi, Károly]]: ''The Gods of the Greeks'', Thames & Hudson, New York/London, 1951.
* [[Konrad Schauenburg|Schauenburg, Konrad]]: ''Helios: Archäologisch-mythologische Studien über den antiken'', 1955.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Helios}}

*[http://www.theoi.com/Titan/Helios.html Helije u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
*[http://www.maicar.com/GML/Helius.html Helije u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

{{Olimp}}

[[Kategorija:Olimpski bogovi]]
[[Kategorija:Titani]]

Helije - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica