Hemoglobin - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T03:20:09Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 03:20, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hemoglobin'''-->~~[[Datoteka:Hemoglobin.jpg\|mini\|230px\|desno\|Trodimenzionalna struktura hemoglobina]]		[[Datoteka:Hemoglobin.jpg\|mini\|230px\|desno\|Trodimenzionalna struktura hemoglobina]]

	'''Hemoglobin''', (''haemoglobin'' ili skraćeno '''Hb''') je krvni pigment, [[proteini\|metaloprotein]] koji u strukturi sadrži [[željezo]] te služi za prijenos [[kisik]]a. Nalazi se u [[eritrociti\|crvenim krvnim stanicama]] [[krv]]i svih [[kralježnjaci\|kralježnjaka]] i ostalih [[sisavci\|sisavaca]]. Kod sisavaca hemoglobin čini oko 97% suhog dijela crvene krvne stanice, i oko 35% ukupnog sadržaja (uključujući [[voda\|vodu]]). Hemoglobin prenosi [[kisik]] iz [[pluća]] ili [[škrge\|škrga]] prema ostatku tijela, kao npr. mišićima, gdje otpušta kisik. Hemoglobin također ima razne druge zadatke prijenosa plinova i prilagodbe učinka, koji variraju od vrste do vrste, a mogu biti prilično raznoliki kod nekralježnjaka. Hemoglobin koji prenosi kisik zove se ''[[oksihemoglobin]]'' i krvi daje svjetlocrvenu boju, dok onaj koji prenosi ugljikov dioksid daje tamnocrvenu boju i zove se ''[[karbaminohemoglobin]]''		'''Hemoglobin''', (''haemoglobin'' ili skraćeno '''Hb''') je krvni pigment, [[proteini\|metaloprotein]] koji u strukturi sadrži [[željezo]] te služi za prijenos [[kisik]]a. Nalazi se u [[eritrociti\|crvenim krvnim stanicama]] [[krv]]i svih [[kralježnjaci\|kralježnjaka]] i ostalih [[sisavci\|sisavaca]]. Kod sisavaca hemoglobin čini oko 97% suhog dijela crvene krvne stanice, i oko 35% ukupnog sadržaja (uključujući [[voda\|vodu]]). Hemoglobin prenosi [[kisik]] iz [[pluća]] ili [[škrge\|škrga]] prema ostatku tijela, kao npr. mišićima, gdje otpušta kisik. Hemoglobin također ima razne druge zadatke prijenosa plinova i prilagodbe učinka, koji variraju od vrste do vrste, a mogu biti prilično raznoliki kod nekralježnjaka. Hemoglobin koji prenosi kisik zove se ''[[oksihemoglobin]]'' i krvi daje svjetlocrvenu boju, dok onaj koji prenosi ugljikov dioksid daje tamnocrvenu boju i zove se ''[[karbaminohemoglobin]]''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T03:08:53Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 03:08, 18. studenoga 2021.
Redak 6:		Redak 6:
	Sintezom [[octena kiselina\|octene kiseline]] i [[glicin]]a nastaje jedan [[pirol\|pirolov]] prsten. Takva 4 pirolova prstena zajedno tvore ''protoporfirinski spoj'' koji potom na sebe veže atom [[željezo\|željeza]] i time nastaje jedna molekula [[hem]]a. Kad se 4 molekule [[hem]]a spoje s jednom molekulom [[globin]]a nastaje ''hemoglobin''.		Sintezom [[octena kiselina\|octene kiseline]] i [[glicin]]a nastaje jedan [[pirol\|pirolov]] prsten. Takva 4 pirolova prstena zajedno tvore ''protoporfirinski spoj'' koji potom na sebe veže atom [[željezo\|željeza]] i time nastaje jedna molekula [[hem]]a. Kad se 4 molekule [[hem]]a spoje s jednom molekulom [[globin]]a nastaje ''hemoglobin''.

	Hemoglobin nastaje u stanicama [[koštana srž\|koštane srži]] koje imaju [[jezgra (stanica)\|jezgru]]. Glavni hemoglobin u odrasle osobe je [[hemoglobin A]] kojemu je podjedinični sastav α<sub>2</sub>β<sub>2</sub>. Hemoglobin odrasla čovjeka (HbA) razlikuje se sastavom od hemoglobina u čovjeka koji je u fazi embrionalnog razvoja. Eritrociti u ploda su embrionalni (ζ<sub>2</sub>ε<sub>2</sub>), potom fetalni (α<sub>2</sub>γ<sub>2</sub>). Nekoliko tjedana pred porođaj sinteza β-podjedinice nadvlada sintezu γ-podjedinice. Ove dvije vrste hemoglobina u plodu (fetalni i embrionalni) većeg su afiniteta za kisik od hemoglobina A, što omogućuje da se prenosi kisika iz krvnoga optoka majke u krvni optok ploda.<ref name="HE-hemoglobin">{{~~cite web~~\|author=\|title=hemoglobin\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24947\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=26. veljače 2015.}}</ref>		Hemoglobin nastaje u stanicama [[koštana srž\|koštane srži]] koje imaju [[jezgra (stanica)\|jezgru]]. Glavni hemoglobin u odrasle osobe je [[hemoglobin A]] kojemu je podjedinični sastav α<sub>2</sub>β<sub>2</sub>. Hemoglobin odrasla čovjeka (HbA) razlikuje se sastavom od hemoglobina u čovjeka koji je u fazi embrionalnog razvoja. Eritrociti u ploda su embrionalni (ζ<sub>2</sub>ε<sub>2</sub>), potom fetalni (α<sub>2</sub>γ<sub>2</sub>). Nekoliko tjedana pred porođaj sinteza β-podjedinice nadvlada sintezu γ-podjedinice. Ove dvije vrste hemoglobina u plodu (fetalni i embrionalni) većeg su afiniteta za kisik od hemoglobina A, što omogućuje da se prenosi kisika iz krvnoga optoka majke u krvni optok ploda.<ref name="HE-hemoglobin">{{Citiranje weba\|author=\|title=hemoglobin\|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24947\|work=Hrvatska enciklopedija\|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža\|accessdate=26. veljače 2015.}}</ref>

	Hemoglobin sadrži 4 atoma željeza i može na sebe vezati 8 atoma kisika, Hb<sub>4</sub>O<sub>8</sub>.		Hemoglobin sadrži 4 atoma željeza i može na sebe vezati 8 atoma kisika, Hb<sub>4</sub>O<sub>8</sub>.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T03:06:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Hemoglobin.jpg|mini|230px|desno|Trodimenzionalna struktura hemoglobina]]

'''Hemoglobin''', (''haemoglobin'' ili skraćeno '''Hb''') je krvni pigment, [[proteini|metaloprotein]] koji u strukturi sadrži [[željezo]] te služi za prijenos [[kisik]]a. Nalazi se u [[eritrociti|crvenim krvnim stanicama]] [[krv]]i svih [[kralježnjaci|kralježnjaka]] i ostalih [[sisavci|sisavaca]]. Kod sisavaca hemoglobin čini oko 97% suhog dijela crvene krvne stanice, i oko 35% ukupnog sadržaja (uključujući [[voda|vodu]]). Hemoglobin prenosi [[kisik]] iz [[pluća]] ili [[škrge|škrga]] prema ostatku tijela, kao npr. mišićima, gdje otpušta kisik. Hemoglobin također ima razne druge zadatke prijenosa plinova i prilagodbe učinka, koji variraju od vrste do vrste, a mogu biti prilično raznoliki kod nekralježnjaka. Hemoglobin koji prenosi kisik zove se ''[[oksihemoglobin]]'' i krvi daje svjetlocrvenu boju, dok onaj koji prenosi ugljikov dioksid daje tamnocrvenu boju i zove se ''[[karbaminohemoglobin]]''

== Nastajanje hemoglobina ==
Sintezom [[octena kiselina|octene kiseline]] i [[glicin]]a nastaje jedan [[pirol|pirolov]] prsten. Takva 4 pirolova prstena zajedno tvore ''protoporfirinski spoj'' koji potom na sebe veže atom [[željezo|željeza]] i time nastaje jedna molekula [[hem]]a. Kad se 4 molekule [[hem]]a spoje s jednom molekulom [[globin]]a nastaje ''hemoglobin''.

Hemoglobin nastaje u stanicama [[koštana srž|koštane srži]] koje imaju [[jezgra (stanica)|jezgru]]. Glavni hemoglobin u odrasle osobe je [[hemoglobin A]] kojemu je podjedinični sastav α2β2. Hemoglobin odrasla čovjeka (HbA) razlikuje se sastavom od hemoglobina u čovjeka koji je u fazi embrionalnog razvoja. Eritrociti u ploda su embrionalni (ζ2ε2), potom fetalni (α2γ2). Nekoliko tjedana pred porođaj sinteza β-podjedinice nadvlada sintezu γ-podjedinice. Ove dvije vrste hemoglobina u plodu (fetalni i embrionalni) većeg su afiniteta za kisik od hemoglobina A, što omogućuje da se prenosi kisika iz krvnoga optoka majke u krvni optok ploda.<ref name="HE-hemoglobin">{{cite web|author=|title=hemoglobin|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24947|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=26. veljače 2015.}}</ref>

Hemoglobin sadrži 4 atoma željeza i može na sebe vezati 8 atoma kisika, Hb4O8.

== Razgradnja ==
Raspadom hemoglobina u [[slezena|slezeni]] nastaje [[bilirubin]] - žuti pigment. Bilirubin se izlučuje iz krvi i jetre preko žuči u crijevo i tamo se pretvara u [[urobilin]] i [[sterkobilin]], tvari koje daju boju urinu i stolici.

== Dijagnostika ==
Određivanje koncentracije hemoglobina u krvi dio je standardnih laboratorijskih pretraga koje se koriste u dijagnostici bolesti.
Referentne vrijednosti ovise o životnoj dobi, a za odrasle osobe su:
* za muškarce: 138 do 175 g/L
* za žene: 119 do 157 g/L
Povišene vrijednosti mogu biti u bolestima kao što su npr. [[policitemija]], [[hemokoncentracija]], opstruktivna bolest pluća, dok snižene vrijednosti mogu se nalaziti u stanjima kao što su npr. [[anemija]], [[krvarenje]], [[zloćudne bolesti]], [[hemoliza]], [[hemoglobinopatija]].

Mjerenjem koncentracije Hb A1c, može se dobiti podatak o razini [[glukoza|glukoze]] u krvi kod oboljelih od [[diabetes mellitus|diabetes mellitusa]] u razdoblju od 50-55 dana.

== Vidi još ==
* [[MCH]]

[[Kategorija:Sastav krvi]]
[[Kategorija:Bjelančevine]]