WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T11:37:22Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 11:37, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Homer'''-->~~
	{{dz\|[[Homer (Lokve)]]\|naselje u općini [[Lokve]]}}		{{dz\|[[Homer (Lokve)]]\|naselje u općini [[Lokve]]}}
	[[Datoteka:Homere.jpg\|mini\|desno\|<big>'''{{polytonic\|Ὅμηρος}} (Homer)'''</big>]]		[[Datoteka:Homere.jpg\|mini\|desno\|<big>'''{{polytonic\|Ὅμηρος}} (Homer)'''</big>]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T07:14:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 07:14, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Homer'''-->~~{{izdvojeni članak\|veljača 2016.}}~~		<!--'''Homer'''-->
	{{dz\|[[Homer (Lokve)]]\|naselje u općini [[Lokve]]}}		{{dz\|[[Homer (Lokve)]]\|naselje u općini [[Lokve]]}}
	[[Datoteka:Homere.jpg\|mini\|desno\|<big>'''{{polytonic\|Ὅμηρος}} (Homer)'''</big>]]		[[Datoteka:Homere.jpg\|mini\|desno\|<big>'''{{polytonic\|Ὅμηρος}} (Homer)'''</big>]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T04:39:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|veljača 2016.}}
{{dz|[[Homer (Lokve)]]|naselje u općini [[Lokve]]}}
[[Datoteka:Homere.jpg|mini|desno|<big>'''{{polytonic|Ὅμηρος}} (Homer)'''</big>]]

'''Homer''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ὅμηρος}}''' / '''Hómēros''') je bio legendarni [[Grčka|grčki]] [[pjesnik]], za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7. i 8. st. pr. Kr., jer su tada dovršeni njegovi [[ep|epovi]] ''[[Ilijada]]'' i ''[[Odiseja]]''. Ime mu se pučkom etimologijom povezivalo sa sljepoćom – grč. {{polytonic|ὁ μὴ ὁρῶν}}, ''ho mè horōn'' znači "onaj koji ne vidi". Kao što poznati [[epigram]] tvrdi, mnogi se gradovi natječu da bi ih se priznalo kao mjesto njegova rođenja: [[Izmir|Smirna]], [[Rodos (grad)|Rodos]], [[Kolofon]], [[Salamina (grad)|Salamina]], [[Hij]], [[Arg (grad)|Arg]] i [[Atena (grad)|Atena]].

Zamišljalo ga se kao starog, siromašnog i slijepog pjesnika koji je putovao i živio od recitiranja svojih pjesama. No uzevši u obzir Homerovo živopisno opisivanje, malo je vjerojatno da je doista bio slijep. Također, često se u antičkim djelima govorilo o "Slijepcu s Hija". Na tom je [[otok]]u postojao svojevrstan kult, takozvana obitelj Homerida koja je širila Homerova djela.

Izvjesni su istraživači sumnjali u [[Homersko pitanje|Homerovo postojanje]].

== Jezik i stil ==
[[Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 061.jpg|mini|Rembrandt: Homer]]

Homerov je jezik umjetan jezik koji se nije nikada govorio u [[narod]]u. To je stari [[jonsko narječje|jonski dijalekt]] u kojem ima i novojonskih oblika i [[eolsko narječje|eolskih]] elemenata, ali i [[atičko narječje|atičkih dijalektizama]]. Problem kod proučavanja Homerova jezika jest taj što se ne zna mnogo o eolskome i jonskome dijalektu u doba nastanka epova te se moramo pouzdati u ono što znamo o njihovim kasnijim oblicima.
Svi su epski pjesnici poslije Homera pjevali istim jezikom.

Ti epovi obiluju formulaičnim načinom izražavanja. Uz stalne epitete (brzonogi [[Ahilej]], volooka [[Hera]], egidonoša [[Zeus]], sjajnošljemac [[Hektor]], sjajnooka [[Atena (mitologija)|Atena]], daljnometni [[Apolon]], silni [[Agamemnon]], ljepoobrazna Briseida...), vrlo su česte poredbe koje opisuju događaje, produbljuju ih i rasvjetljavaju mnoštvo pojedinosti. Također se i brojni stihovi ponavljaju i u nekoliko pjevanja. U Homerovu jeziku postoji desetak glagola koji znače "gledati" te brojni atributi za opisivanje mora i bitke, a također su česti motivi gozbe, žrtve, pokopi i naoružavanja. Pjesnik retardacijama postiže usporavanje radnje unutar epova te brojnim epizodama priprema nove događaje - bitke i borbe.

Sam je njegov stil, kako kaže [[Platon]] u svojem djelu ''Država'' na pola puta između pripovjedne književnosti i [[drama|drame]]. Ti su epovi naslijedili od starog usmenog epa veliku ulogu govora, a također je i česta prstenasta kompozicija u kojoj se govor na posljetku vraća na temu kojom je i počeo.

Godine [[1354.]] [[Francesco Petrarca]] bješe dobio rukopis Homerovih djela i na svoj je trošak potaknuo prijevod Homerovih djela na [[latinski jezik]]. To je učinio Leoncije Pilat (Leontius Pilatus) u [[Giovanni Boccaccio|Boccacciovom]] domu u [[Firenca|Firenci]]. Djela je preveo doslovno, u obliku latinskoga proznog teksta. Homerova je djela na grčkome jeziku u [[Venecija|Veneciji]] prvi tiskao [[Aldo Manuzio]] te ga tako učinio dostupnim talijanskom narodu.
Na [[hrvatski jezik]] Homerova je dva najznačajnija epa prvi preveo [[Tomo Maretić]].

== Homerski epovi ==

<table><tr><td valign="top">
[[Datoteka:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - Homer and his Guide (1874).jpg|mini|lijevo|Homer s vodičem, slika W. Bouguereaua]]
[[Datoteka:Homer.jpg|mini|lijevo|Homer]]
[[Datoteka:Homer by Philippe-Laurent Roland (Louvre 2004 134 cor).jpg|mini|lijevo|Homer, djelo P. L. Rolanda]]
</td>

<td>
* '''Boj žaba i miševa''' ({{polytonic|Βατραχομυομαχία}})
''Batrahomiomahia'' govori o ratu [[žabe|žaba]] i [[miševi|miševa]] što je svojevrsna parodija „Ilijade”. Jednog je dana žaba nosila miša na leđima preko bare, ali je tada naišla vodena [[zmije]] te je žaba instinktivno zaronila, a miš poginuo. To je vidio jedan od miševa te oni odlučuju poći u rat protiv žaba. Baš kao i u „Ilijadi”, [[Grčka mitologija|bogovi]] se upleću u rat. [[Zeus]] je rekao [[Atena (mitologija)|Ateni]] da pomogne miševima, no ona je to odbila jer su joj miševi grizli haljine i darove u hramovima. Bogovi odlučuju samo gledati i ne umiješati se, ali na posljetku Zeus pomaže žabama da pobijede tako što je poslao vojsku [[rakovi|rakova]] na miševe. Premda su miševi bili nadomak pobjedi, žabe pobjeđuju uz Zeusovu pomoć te jednodnevni rat završava.

* '''Homerske himne''' ({{polytonic|Ομηρικοί Ύμνοι}})
Poznata je i zbirka [[himna|himni]] (33) koje su služile kao uvodi, odnosno, proemiji (grč. προοίμιον) u recitiranja epova. Prozvane su „Homerskim himnama”, premda je malo vjerojatno da je autor sam Homer. Sadrže himne grčkim božanstvima, a najpoznatije i najduže jesu himne [[Apolon]]u, [[Afrodita|Afroditi]], [[Demetra|Demetri]] i [[Hermes]]u.

* '''Mala Ilijada''' ({{polytonic|Ἰλιὰς μικρά}})
Ep u četiri pjevanja. Govori se o natjecanju između [[Odisej]]a i [[Ajant]]a, Ajantovom porazu, [[Paris]]ovoj smrti i [[Atena (mitologija)|Ateninoj]] ideji o gradnji drvenog konja. Ep se danas često pripisuje autorima Leshu ili Kinetonu.

* '''Razorenje Troje''' ({{polytonic|Ἰλίου πέρσις}})
Govori se o rušenju [[Troja|Troje]] u 2 pjevanja. Ep se danas često pripisuje Arktinu.

* '''Kiprije''' ({{polytonic|Κύπρια}})
U 11 se pjevanja opisuju događaji koji prethode „Ilijadi”, svadba Peleja i [[Tetida (mitologija)|Tetide]], o [[Paris]]ovu sudu, otmici [[Helena (mitologija)|Helene]] i pozadini rata.

* '''Natjecanje Homera i Hezioda''' ({{polytonic|Ἀγών}})
U ovom se djelu govori o pjesničkome natjecanju u kojem Homer gubi nakon recitiranja ratnih stihova iz „Ilijade”, jer pobjednik mora pjevati o miru, a ne o ratu. Zato je u tom natjecanju ovjenčan [[Heziod]] kao pobjednik.

* '''Telegonija''' ({{polytonic|Τηλεγόνεια}}, {{polytonic|Θεσπρωτίς}})
Ovo je nastavak „Odiseje”, [[Odisej]]ev i [[Kirka|Kirkin]] sin Telegon dolazi na otok Itaku tražiti oca te u jednom pljačkaškom pohodu ubije Odiseja ne znajući da mu je on otac.

* '''Etiopida''' ({{polytonic|Αἰθιοπίς}})
Djelo govori o [[Ahilej]]evu životu nakon onog opisanog u „Ilijadi”, opisuje Ahilejevu borbu s Amazonkom Pentizelejom i etiopskim kraljem Memnonom te njegovu smrt pod vratima Troje nakon što pogiba od [[Paris]]ove i [[Apolon]]ove ruke.

* '''Margit''' (grč. {{polytonic|μάργος}}, ''margos'' = lud)
Ep o poluludome čovjeku, svojevrsna komedija.

* '''Osvajanje Ehalije''' (''Oechalias Halosis'')
Djelo govori o [[Heraklo]]vu osvajanju Ehalije i odvođenju Jole. Ovaj je ep utjecao na [[Sofoklo|Sofokla]] koji piše „Trahinjanke”.

* '''Povratci''' ili '''Nostoi''' ({{polytonic|Νόστοι}})
Djelo govori o cijelome [[Trojanski rat|Trojanskome ratu]].

</td></tr></table>

=== Tebanski epovi ===

<br>
Sačuvani su i neki dijelovi takozvanog epskog ''kyklosa'' koji je obuhvaćao razdoblja oko [[Trojanski rat|Trojanskoga rata]].<br>
<br>
Poznati su nam ovi dijelovi tebanskog epskog ciklusa:

:* '''Edipoida'''
:U 6600 stihova govori se o [[Edip]]u i rješavanju [[Sfinga|Sfingine]] zagonetke, o njegovu incestuoznom braku s majkom [[Jokasta|Jokastom]] te njegovoj smrti.

:* '''Tebaida'''
:U 7000 stihova (saznajemo iz „Natjecanja Homera i Hezioda”) govori se o [[Antička Teba (Grčka)|Tebi]], odnosno, o ratu između braće Eteokla i Polinika.

:* '''Epigoni'''
:U 7000 stihova govori se posljednjoj bitki u kojoj sudjeluju epigoni, djeca heroja koji su se prije borili za Tebu. [[Sofoklo]] obrađuje istu priču u svojoj tragediji „Epigoni”.

:* '''Alkmenoida'''
:Malo se zna o ovome djelu. Radnja se odvija oko Alkmenova ubojstva svoje majke koja je bila ubila svoga muža. O tom se ubojstvu propovijeda i u „Tebaidi”.

== Djela ==
[[Datoteka:Beginning Iliad.svg|mini|Prvih 7 stihova '''Ilijade''']]
Homerova su, dakle, najvjerojatnije, ova djela:

* ''[[Ilijada]]''
* ''[[Odiseja]]''
* ''[[Tebaida]]''

Današnja kritika (oslanjajući se na [[Herodot|Herodota]]) osim „Ilijade” i „Odiseje” kaže da je samo još „Tebaida” Homerovo djelo. Počinje slično kao i „Ilijada” i „Odiseja”, invokacijom [[Muza|Muze]]:

:„Tebaida” - ''Arg mi, boginjo, pjevaj ožednjeli odakle vođe...''
:„Ilijada”    - ''Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja Peleju sina...''
:„Odiseja” - ''O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom...''

== Homersko pitanje ==

[[Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 013.jpg|mini|300px|desno|Aristotel pred Homerovom bistom, djelo [[Rembrandt]]a]]

Trojanski je ciklus (epski ''kyklos'') sadržavao i „Etiopidu” koja je opisivala [[Ahilej]]ev život nakon rušenja Troje i njegovu smrt. [[Grčka mitologija]] u njegovim djelima dobila je cijeli niz junaka i heroja, od [[Ahilej|Ahileja]] do [[Odisej|Odiseja]]. Poznata je izreka kako je Homer dao bogove [[Stara Grčka|Grcima]].

[[Aristotel]] je hvalio Homerovu „Ilijadu” u svojoj „Poetici”, govoreći kako Homer ne pripovijeda čitavu povijest rata, nego izdvaja jedno parcijalno zbivanje i oživljava ga brojnim epizodama. „Ilijada” je "jednostavna i puna trpnja". Za „Odiseju” pak govori kako je kompleksna i "prepletena".

Od rimskih književnika, [[Ciceron]] pripisuje [[Pizistrat]]u cjelokupnu redakciju Homerovih epova te govori da je Pizistrat uredio oni što je bilo pomiješano (''primus Homeri libros confusos antea sic disposuisse dicitur, ut nunc habemus''). [[Horacije]] hvali Homerovu ''in medias res'' tehniku te ga naziva učiteljem vrline.

[[Aleksandrija|Aleksandrijski]] su filolozi uz djela objavljivali i ''sholije'', odnosno bilješke uz grčke i latinske tekstove. Najpoznatiji rukopis „Ilijade” - ''Codex Venetus A'' koji se čuva u Markovoj biblioteci u [[Venecija|Veneciji]] - govori o Ksenonu i Helaniku iz [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća pr. Kr.]] koji su bili postavili hipotezu koja se protivila mišljenju tadašnjeg najznačajnijeg filologa - [[Aristarh sa Samotrake|Aristarha]]. Prozvali su ih separatistima jer su Homeru priznavali samo autorstvo „Ilijade”, ali ne i „Odiseje”.

U kasnijim je razdobljima, prije buktanja novih rasprava o homerskome pitanju, Homer bio prilično potisnut. Osim nekih obožavatelja ([[Jean Racine]], [[John Dryden]]), uglavnom su Homerova djela doživljavana primitivnim i grubim naspram savršenstvu [[Vergilije]]ve „Eneide”.

Homersko je pitanje postalo sinonim za rasprave o autorstvu Homerovih djela i njihovoj vjerodostojnosti. Od aleksandrijskih stručnjaka preko '''d'Aubignaca''' („''Conjectures académiques ou dissertation sur l'Iliade d'Homère''” iz [[1664.]]) pa sve do modernih vremena i djela '''F. A. Wolfa''' „''Prolegomena ad Homerum''” iz [[1795.]] Wolf obnavlja d'Aubignacovu tezu o tome da se Homerovi epovi sastoje od više pjesama, ali ipak tvrdi da je veći dio „Ilijade” vjerojatno ispjevao samo jedan pjesnik. Bio je uvjeren kako Homer nije znao pisati te da su rapsodi prenosili stihove usmenim putem, s koljena na koljeno. Zaključuje kako „Ilijada” i „Odiseja” nisu mogli dobiti konačan oblik, a da nisu zapisane. Zbog toga tvrdi kako je morao postojati niz pjesama i rapsodija koje nisu bile povezane sljedećih petstotinjak godina. Također izlaže i teoriju o spomenutoj Pizistratovoj redakciji. Tek su se nakon Wolfove smrti još više razbuktale sumnje.

Danas postoji mnogo teorija o homerskome pitanju. Neki tvrde da su to sabrana djela brojnih pjesnika, neki tvrde da je samo „Ilijada” Homerova, a neki pak tvrde da je Homer samo razradio postojeće manje epove. Primjerice, Sir John Myres rekao je da je svijet homerskog pjesništva besmrtan upravo zato što nije nikada i nigdje postojao osim u pjesnikovoj mašti.

Glavne su teorije:

:* '''Unitaristička teorija'''
:Pobornici ove teorije smatraju da je „Ilijada” od početaka jedinstveno djelo s općim jedinstvom radnje u samome epu. Razlike u stilu između pojedinih dijelova Ilijade i Odiseje objašnjavaju time da je „Ilijada” nastala u pjesnikovim mlađim, a „Odiseja” u starijim godinama.

:* '''Analitička teorija (pluralisti)'''
:Pobornici ove teorije smatraju kako su „Ilijada” i „Odiseja” djela više autora, a ne samo Homera.

:* '''Neounitaristi'''
:Pobornici ove teorije smatraju kako je „Ilijada” Homerova, a „Odiseja” nije.

Od ostalih podteorija izdvajaju se:

:* '''Teorija proširenja'''
:Pobornici ove teorije smatraju da je Homer razradio svojevrsnu „Prailijadu” manjega opsega. To je djelo s vremenom naraslo do današnjega opsega.<br>
:Zastupnik: Johann Gottfried Jakob Hermann ([[1772.]] – [[1848.]])

:* '''Teorija o pjesmama'''
:Pobornici ove teorije rastavili su „Ilijadu” na šesnaestak pojedinačnih pjesama htjevši dokazati kako je komponirana od narodnih pjesama koje su, na posljetku, stvorile „Ilijadu” kakvu danas poznajemo. Kasnije je teorija osporavana jer se naglasila razlika između pjesama i epskih epizoda koje su pobornici ove teorije smatrali pjesmama.<br>
:Zastupnik: Karl Konrad Friedrich Wilhelm Lachmann ([[1793.]] – [[1851.]])

:* '''Teorija kompilacije'''
:Pobornici ove teorije smatraju kako se „Ilijada” sastoji od više manjih epova. Isprva je ta teorija vrijedila za „Odiseju”, a kasnije je primijenjena i na „Ilijadu”. Ima dodirne točke s teorijom o proširenju.<br>
:Zastupnik: Johann Wilhelm Adolf Kirchhoff ([[1826.]] – [[1908.]])

Godine [[1897.]] Samuel Butler šokirao je javnost djelom „Homer - Tko je ona bila?” („''Homer - Who was she?''”) tvrdeći da je „Ilijadu” napisala žena. Tu su ideju kasnije razradili Robert Graves sa svojim romanom „Homerova kći” („Homer's daughter”) te Andrew Dalby u svom novom djelu „Ponovno otkrivanje Homera” („''[[:en:Rediscovering Homer|Rediscovering Homer]]''”) razrađuje tu teoriju govoreći kako je i „Ilijadu” i „Odiseju” napisala žena.

Danas postoje brojne analize Homerovih djela i brojne disertacije o podrijetlu dvaju najvažnijh [[ep|epova]]. Mnogi najbližu istini ipak smatraju teoriju o jedinstvenoj pjesničkoj obradi, bez obzira na sve sumnje.<br>
Homersko pitanje uvijek će ostati samo [[nagađanje]].

== Citati ==

[[Datoteka:Jean_Auguste_Dominique_Ingres,_Apotheosis_of_Homer,_1827.jpg|mini|300px|desno|Homerova apoteoza, djelo J. Ingresa]]

* ''Jednako umiru oni koji mnogo rade kao i oni koji ne rade ništa.''
* ''Svim je ljudima prije ili kasnije Bog potreban.''
* ''Zaslužuje prijezir onaj koji jedno govori, a drugo skriva u srcu.''
* ''Nakon mnogo vremena čak se i u vlastitoj kazni može uživati.''
* ''Kada riječ prijeđe preko usana, dio čovjekove duše pobjegne zauvijek i nitko je ne može navesti da se vrati natrag.''
* ''Čak i spavanje i ljubav dosade ako ih je previše.''
* ''U rat se mnogo ulaže, a malo dobiva.''
* ''Jednako je uvredljivo otjerati gosta koji želi ostati i zadržati onoga koji želi ići.''
* ''Sudbina je ista za čovjeka i ako se povlači i ako se snažno bori. Čovjek umire koji nije napravio ništa, kao i onaj koji je napravio puno.''

== Ostali o Homeru ==

* ''Naše je doba odista zlatno: po zlatu dolazi i najviša čast, zlatom se stječe ljubav. Da i ti sam, Homere, dođeš - svim muzama praćen - a ne doneseš ništa, ići ćeš i ti, Homere, van.'' --[[Ovidije]]
* ''Homer je taj koji je naučio druge pjesnike umjetnosti vještog govorenja laži.'' --[[Aristotel]]
* ''Homer i [[Heziod]] pripisali su bogovima sve stvari koje su sramotne među smrtnicima, krađu i preljub te prijevaru.'' --[[Ksenofan]]
* ''[[Shakespeare]], [[Balzac]] i Homer pisali su o istim svarima. Da su poživjeli koje tisućljeće više, izdavači ne bi trebali nikoga drugog.'' --[[William Faulkner]]
* ''
* ''Postoji začuđujuća mašta, čak i u matematici. Više je bilo maštovitosti u glavi Arhimeda nego u Homerovoj.'' --[[Voltaire]]

* [http://plato-dialogues.org/tools/char/homerqot.htm Homer u [[Platon]]ovim djelima]
* [http://www.leeds.ac.uk/classics/resources/poetics/poet-hom.htm Homer u [[Aristotel]]ovoj „Poetici”]

== Literatura ==
* '''Povijest grčke književnosti''', Albin Lesky (''Geschichte der griechischen Literatur''), [[Zagreb]], [[2001.]]
* '''Rasprave o helenskoj književnosti''', Milivoj Sironić, ''Matica hrvatska'', Zagreb, [[1995.]]
* '''Homersko pitanje''', Zdeslav Dukat, ''Globus'', Zagreb, [[1987.]]

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Homer
|commonscathr = Homer
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat = Homer
}}
=== Homerova djela ===
* [https://web.archive.org/web/20060903162515/http://darkwing.uoregon.edu/~joelja/iliad.html „Ilijada”] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20060903162507/http://darkwing.uoregon.edu/~joelja/odyssey.html „Odiseja”] {{eng oznaka}}
* [http://homer.thefreelibrary.com/Collection-Of-Hesiod-Homer-and-Homerica/63-1 Fragmenti „Tebaide”] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20081025121210/http://omacl.org/Hesiod/hymns.html „Homerske himne”] {{eng oznaka}}
* [http://el.wikisource.org/wiki/%CE%99%CE%9B%CE%99%CE%91%CE%A3 „Ilijada”] {{el icon}}
* [http://el.wikisource.org/wiki/%CE%9F%CE%94%CE%A5%CE%A3%CE%A3%CE%95%CE%99%CE%91 „Odiseja”] {{el icon}}
* [http://el.wikisource.org/wiki/%CE%9F%CE%BC%CE%B7%CF%81%CE%B9%CE%BA%CE%BF%CE%AF_%CE%8E%CE%BC%CE%BD%CE%BF%CE%B9 „Homerske himne”] {{el icon}}
* [https://web.archive.org/web/20060304022428/http://www.gpc.edu/~shale/humanities/literature/world_literature/homer.html Homer - djela, recenzije, kritike, rasprave] {{eng oznaka}}
=== Mrežna mjesta ===
*[http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=26009 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Homer]
*[http://proleksis.lzmk.hr/26888/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Homer]
*[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1592 LZMK / Krležijana: Homer]

{{Rimski i grčki antički književnici}}

[[Kategorija:Starogrčki književnici]]
[[Kategorija:Starogrčki pjesnici]]
[[Kategorija:Svjetska književnost]]

Homer - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica