WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T18:05:50Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 18:05, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvati u Egiptu'''-->~~{{NPOV/popraviti\|autor=Kubura}}		{{NPOV/popraviti\|autor=Kubura}}
	'''Hrvati u Egiptu''' su osobe u [[Egipat\|Egiptu]] s punim, djelomičnim, ili većinskim [[Hrvati\|hrvatskim podrijetlom]], ili u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] rođene osobe sa prebivalištem u Egiptu.		'''Hrvati u Egiptu''' su osobe u [[Egipat\|Egiptu]] s punim, djelomičnim, ili većinskim [[Hrvati\|hrvatskim podrijetlom]], ili u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] rođene osobe sa prebivalištem u Egiptu.

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Prvi poznati Hrvat u [[Egipat\|Egiptu]] je [[Fatimidi\|fatimidski]] državnik i vojskovođa na dvoru u Tunisu [[Džauhar]] ([[Djawhar ben Abd Allah]]) (911.-992.). [[969.]] je u vojnom pohodu osvojio Egipat i ondje dao podići novi grad, [[Kairo]].<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/et01.html Croatian history] </ref><!-- prema jednom drugom internetskom izvoru (nehrvatskom, ne znam je li bio na talijanskom, engleskom ili čak na ruskom!), Džauhar je bio iz arapskog Palerma, iz dijela grada u kojem su živjeli Hrvati, a trag je ostao u toponimu, sliči na "Slaven". --> Neki izvori drže druge osobe za osnivače Kaira.<ref>[http://eg.mvp.hr/?mh=282&mv=1847]</ref>		Prvi poznati Hrvat u [[Egipat\|Egiptu]] je [[Fatimidi\|fatimidski]] državnik i vojskovođa na dvoru u Tunisu [[Džauhar]] ([[Djawhar ben Abd Allah]]) (911.-992.). [[969.]] je u vojnom pohodu osvojio Egipat i ondje dao podići novi grad, [[Kairo]].<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/et01.html Croatian history] </ref> Neki izvori drže druge osobe za osnivače Kaira.<ref>[http://eg.mvp.hr/?mh=282&mv=1847]</ref>

	Kroz srednji vijek ondje su dolazili Hrvati kao trgovci [[Dubrovačka Republika\|Dubrovačke]] i [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]]. Treća skupina Hrvata u Egiptu su islamizirani Hrvati iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] koji su ondje dospjeli vojnim, trgovinskim i dr. kanalima.~~<!-- ima jedan zanimljivi podatak o tim Hrvatima -->~~		Kroz srednji vijek ondje su dolazili Hrvati kao trgovci [[Dubrovačka Republika\|Dubrovačke]] i [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]]. Treća skupina Hrvata u Egiptu su islamizirani Hrvati iz [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] koji su ondje dospjeli vojnim, trgovinskim i dr. kanalima.

	=== Za Austro-Ugarske ===		=== Za Austro-Ugarske ===
Redak 11:		Redak 11:
	Posljednji kamen koji je dijelio Sredozemno od Crvenog mora razbio je Hrvat iz Selaca, Andrija Lončarić Josipov.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17157 Egipat. Hrvatsko iseljeništvo], Hrvatska enciklopedija</ref>		Posljednji kamen koji je dijelio Sredozemno od Crvenog mora razbio je Hrvat iz Selaca, Andrija Lončarić Josipov.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17157 Egipat. Hrvatsko iseljeništvo], Hrvatska enciklopedija</ref>
	Poslije je u Egiptu postojala hrvatska naseobina u kojoj je živjelo nekoliko tisuća stanovnika.		Poslije je u Egiptu postojala hrvatska naseobina u kojoj je živjelo nekoliko tisuća stanovnika.
	Iz tog vremena datira spomenik jednom Hrvatu ~~<!-- mislim da je Tomić -->~~u Kairu. Katolički blagoslov vodio je Hrvat [[Lujo Ćurčija]].<ref name="HE"/~~> <!-- pisalo je i u Slobodnoj Dalmaciji 1990-ih -- ovo nije netko tko je nastanjen, ali je trag djelovanja Hrvata u ovim krajevima --~~>		Iz tog vremena datira spomenik jednom Hrvatu u Kairu. Katolički blagoslov vodio je Hrvat [[Lujo Ćurčija]].<ref name="HE"/>
	Radnici koji su ostali radili su na poslovima u svezi sa Sueskim kanalom. Skupa sa Slovencima osnovali su 1895. godine prosvjetno-potporno društvo Slavjansku slogu, čiji je prvi predsjednik bio Lujo Žaja, a njegovalo je odnose s domovinom. Društvo se nije odnosilo pasivno, nego je i slalo financijsku pomoć u domovinu, kao što je bila pomoć stradalima u protumađarskom pokretu 1903.-1904. godine.<ref name="HE"/>		Radnici koji su ostali radili su na poslovima u svezi sa Sueskim kanalom. Skupa sa Slovencima osnovali su 1895. godine prosvjetno-potporno društvo Slavjansku slogu, čiji je prvi predsjednik bio Lujo Žaja, a njegovalo je odnose s domovinom. Društvo se nije odnosilo pasivno, nego je i slalo financijsku pomoć u domovinu, kao što je bila pomoć stradalima u protumađarskom pokretu 1903.-1904. godine.<ref name="HE"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T11:07:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{NPOV/popraviti|autor=Kubura}}
'''Hrvati u Egiptu''' su osobe u [[Egipat|Egiptu]] s punim, djelomičnim, ili većinskim [[Hrvati|hrvatskim podrijetlom]], ili u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] rođene osobe sa prebivalištem u Egiptu.

== Povijest ==
Prvi poznati Hrvat u [[Egipat|Egiptu]] je [[Fatimidi|fatimidski]] državnik i vojskovođa na dvoru u Tunisu [[Džauhar]] ([[Djawhar ben Abd Allah]]) (911.-992.). [[969.]] je u vojnom pohodu osvojio Egipat i ondje dao podići novi grad, [[Kairo]].<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/et01.html Croatian history] </ref> Neki izvori drže druge osobe za osnivače Kaira.<ref>[http://eg.mvp.hr/?mh=282&mv=1847]</ref>

Kroz srednji vijek ondje su dolazili Hrvati kao trgovci [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke]] i [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]]. Treća skupina Hrvata u Egiptu su islamizirani Hrvati iz [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] koji su ondje dospjeli vojnim, trgovinskim i dr. kanalima.

=== Za Austro-Ugarske ===
Novi veliki val nazočnosti Hrvata u Egiptu bio je kad se je gradio [[Sueski kanal]]. Prve naseobine radnici koji su radili na prokopu kanala osnovali su [[1859.]] godine, a procjenjuje se da ih je bilo od nekoliko stotinjaka do tri tisuće. Dio ih je ostao i nakon otvaranja kanala 1869. godine.
Posljednji kamen koji je dijelio Sredozemno od Crvenog mora razbio je Hrvat iz Selaca, Andrija Lončarić Josipov.<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17157 Egipat. Hrvatsko iseljeništvo], Hrvatska enciklopedija</ref>
Poslije je u Egiptu postojala hrvatska naseobina u kojoj je živjelo nekoliko tisuća stanovnika.
Iz tog vremena datira spomenik jednom Hrvatu u Kairu. Katolički blagoslov vodio je Hrvat [[Lujo Ćurčija]].<ref name="HE"/> 
Radnici koji su ostali radili su na poslovima u svezi sa Sueskim kanalom. Skupa sa Slovencima osnovali su 1895. godine prosvjetno-potporno društvo Slavjansku slogu, čiji je prvi predsjednik bio Lujo Žaja, a njegovalo je odnose s domovinom. Društvo se nije odnosilo pasivno, nego je i slalo financijsku pomoć u domovinu, kao što je bila pomoć stradalima u protumađarskom pokretu 1903.-1904. godine.<ref name="HE"/>

Listopada 1907. otvorena je hrvatska škola u Aleksandriji nastojanjem tamošnjih rodoljuba, za koju je ministarstvo vanjskih poslova 1908. godine zajamčilo stalnu pripomoć.<ref>[https://library.foi.hr/m3/pregled.aspx?z=70&zad=&sql=SD2DD3%28C9D8%28DDDD3-DDD-SSDD46&od=0046&do=0046&B=&vrsta=&grupa=&H=&X= Hrvatska škola u Aleksandriji], Narodna prosvjeta, Pula, 3/1908., str. 46.</ref>

=== Za Kraljevine SHS ===
Hrvatska je zajednica zmeđu dvaju svjetskih ratova narasla na oko četiri tisuće pripadnika. Živjeli su uglavnom u ovim gradovima: [[Aleksandrija|Aleksandriji]], [[Kairo|Kairu]], [[Port Said]]u, [[Ismailija|Ismailiji]] i [[Suez]]u. Gospodarski su bili vezani na poslovno društvo koje je upravljalo Sueskim kanalom. Osim njih, bilo je i onih koji su radili kao trgovci, ribari, mornari i tvornički radnici. Zajednička je osobina svima bila da su pripadali nižem društvenom sloju. Društveni život hrvatske zajednice zamro je. <ref name="HE"/>

=== Drugi svjetski rat ===
Vladajuća ideologijska paradigma do danas (2012.) kaže da se je da bi se izbjeglo moguću osvetu njemačke vojske na hrvatskom stanovništvu iz priobalja i otoka gdje se očekivala saveznička invazija, organiziran je [[zbjeg]] u [[El Shatt]] i [[zbjeg u južnu Italiju]].<ref name="Letica">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/129565/Default.aspx Slobodna Dalmacija] [[Slaven Letica]]: Slaven Letica: Moj brat, koji je umro u El Shattu, pretvoren je u žrtvu Jasenovca, 16. veljače 2011.</ref> Čudne i neobjašnjene okolnosti u svezi s tim zbjegom navele su hrvatskog znanstvenika [[Slaven Letica|Slavena Leticu]] da se možda radi i o britanskom ratnom zločinu <ref name="Letica"/>, s obzirom da je više stotina Hrvata koji su umrli ondje jugokomunistička i velikosrpska propaganda cijelo vrijeme Jugoslavije, pa i poslije vodila kao žrtve ustaškoga sabirnog logora Jasenovca (poznata novinarka [[Smiljana Šunde]] zabilježila je kako su tako napravili u Sinaju s umrlim Podgoranima).<ref name="Letica"/> (tako i do veljače 2011. se imena umrlih Hrvata na Sinaju se na mrežnim stranicama Jasenovac Research Institutea navode kao jasenovačke žrtve, nekima i uz krivotvorene podatke rođenja<ref>[https://cp13.heritagewebdesign.com/~lituchy/victim_search.php?field=lastname&searchtype=contains&data=letica&submit=Go Jasenovac Research Institute] Victim Search - Last Name Contains letica </ref>).<ref name="Letica"/><ref>HRT, Emisija Peti dan, emisija prije 11. veljače 2011. </ref>

Više od 30.000 ljudi provelo je u izbjegličkom logoru ukupno 18 mjeseci. Povratak kućama započeo je početkom 1946. godine, smirivanjem prilika u Jugoslaviji i učvršćenjem Titove vlasti. Indikativno je da je taj povratak kasnio iz neopravdanih razloga: navodni "manjak" brodova i slične stvari;<ref>HTV-ov dokumentarni film [[Pustinjska priča - El Shatt]]</ref> iz podatak iznesenih u dokumentarnom filmu, stječe se dojam kao da se htjelo opstruirati povratak Hrvata u Hrvatsku.

=== Poslije drugog svjetskog rata ===
Broj pripadnika hrvatske zajednice naglo je opao nakon Drugoga svjetskog rata. Ostao je tek koji stotinjak Hrvata. <ref name="HE"/>

== Izvori ==
*[http://www.hic.hr/books/pavlicev/12.htm HIC] [[Dragutin Pavličević]]: Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050426/temedana01.asp Slobodna Dalmacija] Još ćutim pijesak u ustima

{{Hrvati}}
[[Kategorija:Hrvatsko iseljeništvo]]
[[Kategorija:Egipat]]

Hrvati u Egiptu - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica