WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T22:14:46Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 22:14, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatski sabor 1848.'''-->~~[[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg\|thumb\|250px\|Dragutin Weingärtner, ''Hrvatski sabor 1848.'']]		[[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg\|thumb\|250px\|Dragutin Weingärtner, ''Hrvatski sabor 1848.'']]
	'''Hrvatski sabor''' sazvan [[1848.]] godine bio je prvi [[Hrvatski sabor\|sabor]] u hrvatskoj povijesti u koji su njegovi zastupnici birani putem [[izbori\|izbora]]. Hrvatski staleški sabor preobražen je u jednodomno predstavničko tijelo, čime je udaren temelj razvoja modernog hrvatskog [[parlament]]a.<ref name="Saborski izborni red">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1745&sec=442 ''Saborski izborni red iz 1848. godine'', www.sabor.hr]</ref> Posljednji staleški sabor održao se u listopadu 1847.<ref name="Heđbeli">[http://www.daz.hr/arhol/hedjbeli_3g.htm Živana Heđbeli, ''Uredsko poslovanje i registraturni sustavi središnjih tijela Banske Hrvatske od 1848. do 1868. godine'']</ref> Raniji staleški Sabor nije se mogao uklopiti u novo doba čija su načela slobode i jednakopravnosti rušila stare institucije umirućeg [[feudalizam\|feudalnog društva]] u nestajanju.<ref name="Prvi nestaleški sabor">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1747&sec=442 ''Prvi nestaleški Sabor'', www.sabor.hr]</ref> [[Bansko vijeće]] je 18. svibnja 1848. izdalo ''Naredbu o pozivanju i zastupanju Sabora Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije koji se ima održati i 5. i sljedećih dana mjeseca lipnja 1848. godine''.<ref name="Engelsfeld">Neda Engelsfeld: ''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća'', Pravni fakultet, Zagreb, 2002. {{ISBN\|953-6714-41-8}}</ref>		'''Hrvatski sabor''' sazvan [[1848.]] godine bio je prvi [[Hrvatski sabor\|sabor]] u hrvatskoj povijesti u koji su njegovi zastupnici birani putem [[izbori\|izbora]]. Hrvatski staleški sabor preobražen je u jednodomno predstavničko tijelo, čime je udaren temelj razvoja modernog hrvatskog [[parlament]]a.<ref name="Saborski izborni red">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1745&sec=442 ''Saborski izborni red iz 1848. godine'', www.sabor.hr]</ref> Posljednji staleški sabor održao se u listopadu 1847.<ref name="Heđbeli">[http://www.daz.hr/arhol/hedjbeli_3g.htm Živana Heđbeli, ''Uredsko poslovanje i registraturni sustavi središnjih tijela Banske Hrvatske od 1848. do 1868. godine'']</ref> Raniji staleški Sabor nije se mogao uklopiti u novo doba čija su načela slobode i jednakopravnosti rušila stare institucije umirućeg [[feudalizam\|feudalnog društva]] u nestajanju.<ref name="Prvi nestaleški sabor">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1747&sec=442 ''Prvi nestaleški Sabor'', www.sabor.hr]</ref> [[Bansko vijeće]] je 18. svibnja 1848. izdalo ''Naredbu o pozivanju i zastupanju Sabora Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije koji se ima održati i 5. i sljedećih dana mjeseca lipnja 1848. godine''.<ref name="Engelsfeld">Neda Engelsfeld: ''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća'', Pravni fakultet, Zagreb, 2002. {{ISBN\|953-6714-41-8}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T03:12:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|thumb|250px|Dragutin Weingärtner, ''Hrvatski sabor 1848.'']]
'''Hrvatski sabor''' sazvan [[1848.]] godine bio je prvi [[Hrvatski sabor|sabor]] u hrvatskoj povijesti u koji su njegovi zastupnici birani putem [[izbori|izbora]]. Hrvatski staleški sabor preobražen je u jednodomno predstavničko tijelo, čime je udaren temelj razvoja modernog hrvatskog [[parlament]]a.<ref name="Saborski izborni red">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1745&sec=442 ''Saborski izborni red iz 1848. godine'', www.sabor.hr]</ref> Posljednji staleški sabor održao se u listopadu 1847.<ref name="Heđbeli">[http://www.daz.hr/arhol/hedjbeli_3g.htm Živana Heđbeli, ''Uredsko poslovanje i registraturni sustavi središnjih tijela Banske Hrvatske od 1848. do 1868. godine'']</ref> Raniji staleški Sabor nije se mogao uklopiti u novo doba čija su načela slobode i jednakopravnosti rušila stare institucije umirućeg [[feudalizam|feudalnog društva]] u nestajanju.<ref name="Prvi nestaleški sabor">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1747&sec=442 ''Prvi nestaleški Sabor'', www.sabor.hr]</ref> [[Bansko vijeće]] je 18. svibnja 1848. izdalo ''Naredbu o pozivanju i zastupanju Sabora Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije koji se ima održati i 5. i sljedećih dana mjeseca lipnja 1848. godine''.<ref name="Engelsfeld">Neda Engelsfeld: ''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća'', Pravni fakultet, Zagreb, 2002. {{ISBN|953-6714-41-8}}</ref>

{{Quote box|width=65%|align=center|quote=[[Jelačić]] je odobrio izbore za Hrvatski sabor u cijeloj civilnoj i vojnoj Hrvatskoj (osim u [[rijeka|Rijeci]], koja je od prije bila pod ugarskom upravom, i [[Petrovaradin]]u, u kojem je bilo sjedište [[Hrvatska u Revoluciji 1848.#Ban Josip Jelačić|Hrabovszkoga]]). Od 5. lipnja do 9. srpnja zasjedao je prvi izabrani, ne staleški, [[Hrvatski sabor]], koji je kao zakonodavno tijelo trebao obuhvatiti područja [[Hrvatska pod Habsburzima|Banske Hrvatske]], [[Kraljevina Slavonija|Slavonije]], [[Vojna krajina|Vojne krajine]], [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]], Rijeke i Međimurja. Na zasjedanju Sabora 5. lipnja, Jelačić je položio svečanu prisegu, čime je bio dovršen postupak njegova uvođenja u bansku čast, premda bez prisutnosti kraljevog povjerenika. Premda je na mađarski zahtjev kralj potvrdio oduzimanje banske časti Jelačiću 10. lipnja, sabor mu je dana 29. lipnja predao neograničenu vlast ([[diktator]]ske ovlasti u građanskim i vojnim pitanjima). Tada su bile potvrđene i sve Jelačićeve odluke iz ožujka i travnja 1848., a u članku XI. bio je istaknut zahtjev za federativnim preuređenjem Monarhije, sjedinjenjem [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] s [[banska Hrvatska|banskom Hrvatskom]] i politički savez [[vojvodina|srpske Vojvodine]], južne [[štajerska|Štajerske]], [[koruška|Koruške]], [[istra|Istre]] i [[Goriška|Gorice]] s Hrvatskom. Člankom XXVI. bio je izglasovan ''Ustav krajiški'' radi sjedinjenja [[vojna krajina|Vojne krajine]] s banskom Hrvatskom. Opredijelivši se za [[austroslavizam]], saborski zastupnici zatražili su da Hrvatska sa slovenskim zemljama i dijelom južne Ugarske ([[Vojvodina]]) bude jedna od federalnih jedinica [[Austrijsko Carstvo|Monarhije]]. Posljednji saborski akt, donesen 9. srpnja, ''Manifest naroda hrvatsko slavonskoga'', koji je sastavio [[Ivan Mažuranić]], bio je namijenjen europskoj javnosti, a u njemu se zahtijevalo preuređenje Austrije u konfederativnu zajednicu slobodnih i ravnopravnih naroda (objašnjena je politika austroslavizma). Uz zahtjev za neovisnošću Hrvatske od [[Ugarska|Kraljevine Ugarske]] unutar Habsburške Monarhije, iznesen je povijesni pregled mađarsko-hrvatskih odnosa uz isticanje [[hrvatsko državno pravo|hrvatskoga prirodnog i povijesnog prava na samostalnost]].<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52630 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Revolucija 1848.-1849.]</ref>|source=[[Hrvatska u Revoluciji 1848.]]}}

== Odluke Banskog vijeća ==

Zasjedanju sabora iz 1848. godine prethodila je rasprava u [[Bansko vijeće|Banskom vijeću]] o saborskom izbornom redu (izborni sustav) koji je definirao kakav treba biti novi sabor kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. [[Bansko vijeće]] dogovorilo se da novi sabor, u duhu vremena i u tom smislu već izraženog stajališta u [[Zahtijevanja naroda|Zahtijevanjima naroda]], treba biti predstavničko tijelo cijelog naroda [[Hrvatska pod Habsburzima|iz civilne]] i [[vojna krajina|vojne Hrvatske]]. Nakon toga dogovoreno je da u novom saboru bude 191 izabrani zastupnik, a da mjesto dobiju i pojedinci na osnovi svoga [[Virilist|virilnog prava]]. [[Virilist]]i su bili svi punoljetni velikaši: knezovi, grofovi i baruni, svi viši državni dužnosnici: veliki župani, podban, riječki gubernator, potkapetan Kraljevstva, biskupi, vladike, protonotar, predsjednik Sudbenog stola u Zagrebu i drugi.<ref name="Bansko vijeće">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1744&sec=442 ''Odluke Banskog vijeća uoči sabora 1848. godine'', www.sabor.hr]</ref>

Svoju odluku o raspisivanju izbora za sabor i o sazivu sabora [[Josip Jelačić|ban Jelačić]] je potpisao 13. svibnja 1848. godine. Saborski izborni red objavljen je 18. svibnja 1848. pod naslovom ''Naredba o pozivanju i zastupanju sabora kraljevinah Dalmacie, Hervatske i Slavonie imajućem se deržat dana 5. i sliedećih mieseca lipnja t. g. u Zagrebu, napravljena u vieću banskom 8. i sliedećih mieseca dana svibnja 1848''.<ref name="Bansko vijeće" />

== Saborski izborni red ==
[[Datoteka:Saborski izborni red.jpg|mini|''Naredba o pozivanju i zastupanju sabora kraljevinah Dalmacie, Hervatske i Slavonie imajućem se deržat dana 5. i sliedećih mieseca lipnja t. g. u Zagrebu, napravljena u vieću banskom 8. i sliedećih mieseca dana svibnja 1848.'' poznata kao Saborski izborni red iz 1848.]]
Kontinuitet staleških sabora koji je važio do 1847., prekinut je 1848. godine kada se po prvi put saziva sabor u koji su neposredno i posredno birani njegovi zastupnici. Prvi izabrani zastupnici birani su na temelju pisanih izbornih pravila, saborskog izbornog reda, koja je izdao ban [[Josip Jelačić]] 1848. godine. Ban je pak postupio u skladu s odlukama Banskog vijeća iz iste godine kada je odlučeno da se sabor ima ustrojiti na načelima izraženima u ''[[Zahtijevanja naroda|Zahtijevanjima naroda]]''.<ref name="Saborski izborni red" />

Saborski izborni red iz 1848. godine skup je izbornih pravila prvog modernog parlamenta u Hrvatskoj. Sastojao se od 16 paragrafa razvrstanih u pet tematskih dijelova. U prvom dijelu govori se o [[virilist]]ima (punoljetni velikaši i viši državni dužnosnici) i biranim zastupnicima koji će sačinjavati sabor. U drugom dijelu govori se o načinu izbora, u trećem o tome tko može biti saborski zastupnik, u četvrtom o glasovanju na saborskim sjednicama, a u petom dijelu o trajanju mandata u novom saboru i o vremenu trajanja ovoga izbornog reda.<ref name="Saborski izborni red" />

Izborno pravo bilo je ograničeno nizom cenzusa među kojima su imovinski i obrazovni, kao i cenzus po spolu. Pravo glasa imalo je otprilike dva i pol posto ukupnog muškog stanovništva unutar [[Hrvatska pod Habsburzima|granica civilne]] i [[vojna krajina|vojne Hrvatske]]. Zastupnici nisu predstavljali narod neposredno, nego pojedine ustanove: županije, gradove, samostane, regimente i Akademiju znanosti. Svaka takva ustanova imala je pravo na određen broj mandata (županije 58, gradovi 77 itd.) Svaki plemić, svećenik, posjednik, trgovac, obrtnik i činovnik, glasao je neposredno za kandidata ustanove kojoj pripada, a seljaci su glasali posredno, birali su izbornike, a oni zastupnike županije, odnosno regimente. Nisu svi punoljetni seljaci imali biračko pravo, nego samo kućne starješine. Na [[sabor]]sko zasjedanje, koje je započelo 5. lipnja 1848., [[virilist]]i su došli s osobnim banskim pozivnicama, a izabrani zastupnici s vjerodajnicama koje su im izdane u njihovim izbornim jedinicama.<ref name="Saborski izborni red" />

== Zasjedanje Sabora 1848. ==
[[Datoteka:Slava saboru Trojedne kraljevine, 1847.jpg|mini|''Slava saboru trojedne kraljevine!'']]
Tijek [[Hrvatska u Revoluciji 1848.|društveno-političkih zbivanja u Hrvatskoj]] doveo je 1848. godine do uspostavljanja predstavničkog Sabora, modernog hrvatskog parlamenta koji je po prvi put u povijesti izabran putem javnih izbora. Raniji staleški [[Sabor]] nije se mogao uklopiti u novo doba čija su načela slobode i jednakopravnosti rušila stare institucije feudalnog društva u nestajanju.<ref name="Prvi nestaleški sabor" />

Prvi moderni Sabor započeo je zasjedanje 5. lipnja 1848. godine čime je završilo razdoblje dotadašnjeg feudalnog, staleškog Sabora. U novi [[Sabor]] je izabran 191 zastupnik na temelju izbornog reda koji je omogućio reprezentativni parlament, a dokinuo staleški. Izborni red je zadržao mogućnost da svoje mjesto dobiju i pojedinci na osnovi svoga [[Virilist|virilnog prava]] (plemići) kako bi se održao parlamentarni kontinuitet. Na izborima za ''četrdesetosmaški'' Sabor mogao je glasovati "svaki domovine ove sin, bez razlike roda i staleža, samo ako je pismen i ako je navršio 24 godine".<ref name="Prvi nestaleški sabor" />

Na svibanjskim izborima u Sabor su izabrani prvaci hrvatskog narodnog pokreta: [[Ljudevit Gaj]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], [[Ljudevit Vukotinović]], [[Ivan Mažuranić]] i drugi čije će političko, kulturno i prosvjetiteljsko djelovanje dati snažan doprinos oblikovanju moderne Hrvatske. Tijekom lipnja i srpnja 1848. godine revolucionarni Sabor donio je niz dalekosežnih odluka poput one o ukidanju kmetstva, zatražio ujedinjenje [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] i [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s [[Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskom]], predložio poštivanje građanskih sloboda, tražio ustavno ograničenje vlasti habsburškog monarha, potvrdio odluku bana Jelačića o prekidu odnosa s [[ugarska|Ugarskom]].<ref name="Prvi nestaleški sabor" />

===Odluke===
[[Datoteka:Zapisnik Sabora.jpg|mini|''Zapisnik sabora trojedne kraljevine Dalmatinske, Hěrvatske i Slavonske...'']]
U razdoblju od 5. lipnja do 9. srpnja 1848. godine Sabor je donio 35 zaključaka, od čega su 25 zakonski članci a ostalo su bili prijedlozi ili predstavke vladaru ili drugi manje važni saborski akti. Među najvažnijim saborskim zaključcima koje je donio je onaj o ukidanju kmetstva, zatim o uređenju odnosa Hrvatske s [[Ugarska|Ugarskom]] i [[Austrija|Austrijom]] kojim se ne priznaje ugarska vlada, o davanju [[ban]]u diktatorskih ovlaštenja, o ustavu krajiškom i povlasticama krajišnika.<ref name="Engelsfeld" />

===Raspuštanje===
Sabor je [[9. srpnja]] [[1848.]] godine odgodio svoj rad "do sretnijih vremena" i nije se sastajao do [[1861.]] godine. Formalno je raspušten kraljevim rješenjem od [[7. travnja]] [[1850.]] godine.<ref name="Prvi nestaleški sabor" /> Na sljedeće zasjedanje Sabor je čekao trinaest godina radi revolucionarnih zbivanja u Europi. No duh građanske i ''svoje'' Hrvatske snažno izražen u parlamentu 1848. [[Hrvatski sabor 1861.|prenio se i u 1861. godinu]]. ''Četrdesetosmaški'' Sabor prvi je Sabor koji je svoj rad otvorio široj javnosti i službeno, prvi put, zasjedao na hrvatskom jeziku.<ref>[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=16788 ''160 godina uvođenja hrvatskog jezika u javnu uporabu (listopad 2007.)'', www.sabor.hr]</ref> Izvjestitelj iz Sabora u srpnju 1848. je zapisao: {{citat|Svrši se sad sabor, najznamenitiji od svih dotadanjih.}}

== Saborske novine ==

Zasjedanja Hrvatskog sabora do 1848. godine i do preustroja iz staleške u predstavničku parlamentarnu instituciju rijetko su bila praćena tiskanom riječi, a nije objavljen ni jedan tiskani zapisnik. O dotadašnjem radu Sabora objavljeno je tek nekoliko informacija u tadašnjim zagrebačkim listovima „Agramer politische Zeitung“ i „Ilirske narodne novine“.<ref name="Saborske novine">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1752&sec=442 ''Prve hrvatske saborske novine iz 1848. godine'', www.sabor.hr]</ref>

No, 1848. godine u novim političkim okolnostima i napetim hrvatsko-mađarskim odnosima, poraslo je zanimanje javnosti za rad novoustrojenog Hrvatskog državnog sabora, a nakon sjednice tiskan je i objavljen prvi Zapisnik Sabora. Uz postojeće novine, sjednicu toga Sabora pratile su, za tu namjenu pokrenute ''Saborske novine'', koje je izdavao Lavoslav Župan, a uređivao Eduard Vrbančić. Prvi broj ''Saborskih novina'' izašao je 6. lipnja 1848. godine u malom formatu na samo 4 stranice. Pretplata je iznosila 2 forinte, ali ne postoje podaci o nakladi lista. Osnovna namjera tih dnevnih novina bilo je promicanje hrvatskih nacionalnih interesa u državnim odnosima s Mađarima prenoseći istupe [[narodna stranka|narodnjaka]] u [[Sabor]]u. Iako je izdavač novina očekivao velik interes javnosti, ali i same institucije parlamenta za Saborske novine, tada popularne ''[[Novine Horvatzke|Novine dalmatinsko-hervatsko-slavenske]]'', koje je izdavao [[Ljudevit Gaj]] redovitije su i bolje informirale o radu Sabora, pa su nakon samo 15 brojeva ''Saborske novine'' prestale izlaziti 29. srpnja 1848. godine.<ref name="Saborske novine" />

== Također pogledajte ==
* [[Hrvatska u Revoluciji 1848.]]
* [[Hrvatski sabor 1861.]]
* [[Hrvatski sabor 1865. – 1867.]]

==Izvori==
*[https://web.archive.org/web/20070927012224/http://www.crohis.com/izvori/1848.pdf Izvori za Hrvatsku u Revoluciji 1848.]
{{izvori}}
{{sabor}}

[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]
[[Kategorija:Hrvatski sabor]]

Hrvatski sabor 1848. - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica