WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-07T23:11:10Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 23:11, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatsko zagorje'''-->~~{{redirect\|Zagorje}}		{{redirect\|Zagorje}}
	[[Datoteka:H._Zagorje_-_pogled_s_Velikog_Tabora.jpg\|mini\|desno\|260px\|Tipičan krajolik Hrvatskog Zagorja]]		[[Datoteka:H._Zagorje_-_pogled_s_Velikog_Tabora.jpg\|mini\|desno\|260px\|Tipičan krajolik Hrvatskog Zagorja]]
	[[Datoteka:Zagorje_Prigorje.png\|mini\|desno\|260px\| tamnozelenom bojom je označeno Zagorje]]		[[Datoteka:Zagorje_Prigorje.png\|mini\|desno\|260px\| tamnozelenom bojom je označeno Zagorje]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T00:09:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Zagorje}}
[[Datoteka:H._Zagorje_-_pogled_s_Velikog_Tabora.jpg|mini|desno|260px|Tipičan krajolik Hrvatskog Zagorja]]
[[Datoteka:Zagorje_Prigorje.png|mini|desno|260px| tamnozelenom bojom je označeno Zagorje]]

'''Hrvatsko zagorje''' je kulturno-povijesna [[Hrvatska|hrvatska]] regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Od Zagreba je odvojeno [[Medvednica|Medvednicom]], odakle mu i naziv – „za gorom“. To je pretežno brežuljkast kraj između [[Medvednica|Medvednice]], [[Kalnik|Kalnika]], rijeke [[Drava|Drave]], [[Sutla|Sutle]] i [[Sava|Save]] čijim se središnjim dijelom, u smjeru zapad-istok, pruža gorski niz Maceljska gora - [[Strahinjščica]] - [[Ivanščica]] - [[Varaždinsko topličko gorje]] koji dijeli Zagorje na dva dijela – sjeverno i južno. Sjeverni dio Zagorja obuhvaća [[Varaždinska županija|Varaždinsku županiju]], a južni [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorsku županiju]]. Sa zapadne strane se na Zagorje preko rijeke Sutle nadovezuje Slovenska Štajerska, odnosno područja Obsotelja i Kozjanskega, dok je Maceljsko gorje odnosno Macelj hrvatsko-slovenska gora.

Slovenske Haloze se nastavljaju preko državne granice u Hrvatsku te se kod Vinice spuštaju pod dravske nanose. Rijeka Drava predstavlja granicu između Hrvatskog zagorja i [[Međimurska županija|Međimurja]]. [[Kalnik]] predstavlja granicu prema [[Podravina|Podravini]], a djelomično i [[Prigorje|Prigorju]]. Stanovnici Zagorja govore kajkavskim narječjem, odnosno [[Kajkavski književni jezik|kajkavskim jezikom]], a njemu najsrodnije je [[Prleško narječje|Prleško narječje]] slovenskog jezika.<ref>Rigler, Jakob. 1986. ''Razprave o slovenskem jeziku''. Ljubljana: Slovenska matica, str. 117.</ref> Zbog višestoljetnog prisutstva njemačkog, austrijskog i mađarskog plemstva u Zagorju te zemljopisne blizine Austrije i Mađarske, Zagorci i danas često koriste tuđice iz spomenutih jezika u svakodnevnom govoru. Tradicijska izrada zagorskih drvenih igračaka, lepoglavska čipka te medičarski i licitarski proizvodi, zbog svojih su posebnosti i vrijednosti uvršteni na listu nematerijalnih dobara UNESCO-a.

== Geografski pregled ==
Hrvatsko Zagorje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, gdje zauzima površinu oko 2.340 km<sup>2</sup> . To je pretežito brežuljkasto područje uokvireno [[Medvednica|Medvednicom]] i [[Sava|Savom]] na jugu, rijekom [[Sutla|Sutlom]] na zapadu, rijekom [[Drava|Dravom]] na sjeveru i [[Kalnik|Kalnikom]] na istoku. U krajoliku Hrvatskog zagorja prevladavaju blagi brježuljci čija nadmorska visina varira između 300 i 400 m. Najistaknutije nizove čine vrlo strme gore čija nadmorske visine variraju od 500 do 1061 m, dok se niži nizovi, samo po sastavu stijena i po strmim padinama, razlikuju od ostalih zagorskih gora. Važno je naglasiti da se sve toplice nalaze u [[Hrvatsko Zagorje|Hrvatskom Zagorju]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Krapina - Hruskovo 01.jpg|mini|desno|260px|Krapinski pračovjek na Hušnjakovu]]

=== Pretpovijest ===
Temeljem arheoloških nalaza moguće je zaključiti da je na području Hrvatskog zagorja, postojao organizirani život još tijekom brončanog doba odnosno za vrijeme trajanja tzv. [[kultura polja sa žarama|kulture polja sa žarama]]. Populacija brončanog doba naseljavala je pred 3000 godina kameniti brijeg na kojem će se u srednjem vijeku stvoriti jezgra gradova i trgovišta. Najstariji tragovi naseljenosti u Zagorju potječu još iz [[Paleolitik]]a. Kod Krapine su [[1897.]] Pronađeni ostaci tzv. "[[krapinski pračovjek|krapinskog pračovjeka]]" iz starijeg [[kameno doba|kamenog doba]]. Mnoštvo keramičkih ulomaka, kameni kalup za lijevanje, brončane sjekire te tragovi nastambe ukazuju jasno da su postojali trajni oblici života na užem području grada Krapine u dalekoj prapovijesti. Nalazište pračovjeka u Krapini jedno je od najvećih europskih nalazišta.Na Hušnjakovu brdu kraj Krapine pronađeni su ostatci špiljskog čovjeka koji je poznavao vatru i živio od lova. Pripadao je poznatoj prethistorijskoj kulturi (Premousterien), za što postoje dokazi od oko 1200 komada kamenog oruđa. Na brijegu Podoštinje iznad Radoboja u 1850. godini pronađeno je 11 prethistorijskih humaka. Na njima je pored ostalog nađeno crijepovlje, komadi željeza te više posuda i žara. U potoku u blizini Radoboja pronađena je i kamena sjekira. Stvaranje tisućljetnog Rimskog Carstva, također nije mimoišlo ove krajeve. Dokaze o njihovom boravku na ovim prostorima nalazimo na više mjesta. U Mihaljekovom Jarku s južne strane Krapine pronađeni su 1895. godine žrtvenici boga [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]]. Njih su dali podići Titus Accius Severus i Marcus Ulpius Placidinius viši časnici iz doba cara Komada ([[180.]] – [[192.]] godine). Na tom mjestu bila je vjerojatno oružnička postaja i raskrižje cesta od Bednje preko Radoboja i Lepoglave sa cestom na Krapinčici. Neka od ostalih špiljskih arheoloških nalazišta su: špilja Vindija, Osinec jama, Votla peć, Škedenj, Bračkova pećina, Šincekova špilja i Velika pećina. Ostaci neandertalaca su zasad otkriveni još u špilji Vindiji, iako su u nekim drugim spomenutim špiljama dosad otkrivene kamene rukotvorine koje se pripisuju neandertalcima. Diljem Zagorja poznati su slučajni nalazi glačanih kamenih sjekira, a za koje se pretpostavlja da potječu iz mlađeg kamenog doba (neolitika) ili iz bakrenog doba (eneolitika). Jedno od prapovijesnih naselja iz spomenutog razdoblja prapovijesti je i Strugača I kod Bedekovčine. Ipak, najveći broj arheoloških nalazišta iz razdoblja prapovijesti potječe iz vremena brončanog i starijeg željeznog doba, odn. između 2500. i 500. g. pr. Kr., a karakteriziraju ga uglavnom visinska naselja (Lobor, Bojačno, Risvica, Krapinske Toplice, Stubičke Toplice, Brezovica, Krapina, Donja Stubica, Želimor, Kuča-gora, Gradinovec, Kameni vrh itd.). Danas se najveći broj arheoloških nalaza iz razdoblja prapovijesti s područja Zagorja čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a zatim u Gradskom muzeju u Varaždinu te u ostalim muzejima poput Muzeja Hrvatskog zagoja itd. Neki nalazi iz Zagorja, poput npr. ostave brončanih predmeta iz Kamene gorice, nalaze se u Naturhistorisches Museumu u Beču.

=== Antika ===
Na naseljenost u kasnijim razdobljima, poput antike upućuju razmjerno brojna arheološka nalazišta (npr. Rimske [[Aquae Iasae]], današnje [[Varaždinske Toplice]]), Plemenščina kod Pregrade, Mihaljekov jarek kod Krapine. Kao i ostali hrvatski krajevi i područje današnjeg Hrvatskog zagorja ulazi u ono povijesno razdoblje kada su rimljani zaokruživali svoje sjeverne posjede i utvrđivali granice Imperije na Dunavu. Krak ceste od Ptuja (Poetovio) prema Savi, čini se da je prolazio tjesnacem kod Krapine, pa se ovdje zadržalo nekoliko značajnijih arheoloških nalaza, koji govore o postojanju rimskog naselja s vojničkim u putnim servisom, kakav je bio uobičajen u cestovnom sustavu starog vijeka u krajevima koje su kontrolirali predstavnici rimskog carstva. Osim uz ceste većih prometnih vrijednosti na tragove Rimljana može se naići i uz termalne izvore i rudnike. O nazočnosti Rimljana na području Zagorja govori nam i spomenik iskopan u Loboru [[1857.]] godine koji je smješten u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Za njega se pretpostavlja da datira od početka 3. stoljeća poslije Krista, te da je na mjestu današnjeg Lobora bila rimska naseobina.

=== Srednji vijek ===
Srednji vijek, na svoj način, ugradio je novi kamen u oblikovanje života u današnjim općinskim središtima i gradovima Županije.Prema dostupnim podacima, pisana povijest današnjeg područja Hrvatskoga zagorja započinje krajem 12. stoljeća. [[Kontinuirana naseljenost]] započela je od kraja XII. stoljeća podizanjem utvrđenih gradova ([[Krapina]], [[Oštrc]], [[Belecgrad]], [[Loborgrad]] itd.) U sačuvanim pisanim dokumentima Krapina se spominje prvi puta 1193. godine. Ona se spominje već 1222. godine u povelji Herceg Bele gdje se imenuje i Petar Knez iz Krapine kao glava Hrvatske plemenske župe. Nadalje Hrvatsko – ugarski kralj Sigismund je 1399. godine uz posjed gradu Krapini (Castrum Carpone) dodijelio je poglavaru grada i titulu Velikog župana zagorskog. Tijekom 13. stoljeća pa do polovice 14. stoljeća trajao je proces oblikovanja strukture naselja, koja danas čine gradove i općinska središta regije. Drugim riječima, u tom razdoblju stvorene su jezgre od kojih je na ovim prostorima krenuo povijesni, gospodarski, upravni i kulturni razvoj administrativnog područja koje se danas, 800 godina kasnije,naziva Zagorjem. Nicanje srednjovjekovnih burgova u 13. i 14. stoljeću te njihova pregradnja, inicira u vrijeme borbi s Turcima nije povukla sa sobom i jače grupiranje naseobina tj. Današnjih općinskih središta i gradova. Naime, stanovništvo je i dalje ostajalo u svojim, mahom drvenim kućama, a napuštalo ih je tek u trenucima krajnje opasnosti, dakle u vrijeme turskih navala, sklanjajući se i braneći istovremeno. Zbog toga, između ostalog, nije bilo uvjeta za formiranje većih naseobina odnosno gradskih središta. Isto tako za ostvarivanje tog procesa nedostajale su intenzivne prometne veze, trgovina i specijalizirani obrti, što su sve temeljni uvjeti za stvaranje gradskih središta. Ovisnost seljaka u odnosu na plemstvo, u pravnom smislu – oni su bili vezani za svoje prebivalište, također je onemogućavalo da se broj stanovnika u pojedinim naseobinama povećava imigracijom. To su i osnovni razlozi, što su se u to vrijeme samo tri mjesta počela oblikovati kao gradska središta, tj. Krapina, Klanjec i Varaždin. Hrvatsko zagorje u pisanim se dokumentima spominje od srednjega vijeka, a na zemljovidima je zabilježeno prvi puta u šesnaestom stoljeću. Tada je područje između Medvednice, Sutle, Drave i Kalnika bilo podijeljeno u tri županije; Varaždinsku, Hraščinsku i Zagorsku, no sve je ubrzo spojeno u jednu Varaždinsku županiju.

=== Ratovi s Turcima ===
Zagorje je zbog udaljenosti od ratnih zbivanja i relativne sigurnosti bilo imigracijski prostor u koji je doselilo brojno stanovništvo iz nesigurnih graničnih hrvatskih krajeva prema [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskom Carstvu]], predvođeno plemstvom, koje diljem Zagorja gradi brojne [[dvorac|dvorce]]. Formirala su se brojna mala raštrkana naselja, često sastavljena od zaselaka, dok su uz [[ceste]] i putove osnovana nizna naselja. U vrijeme najtežih turskih navala na Hrvatsku u krapinskoj je utvrdi održano pet Hrvatskih sabora (1598., 1599., 1600., 1605. i 1607. godine). Grad Krapina je često mijenjao svoje vlasnike. Najstariji vlasnici bili su hrvatski i ugarski kraljevi, a pored njih gospodari ovog grada bili su i kneževi [[Celjski]], obitelj [[Keglevići|Keglević]] i [[Drašković]] dok su posljednji gospodari grada bili obitelj Lichtenberg i Ottenfels. U srednjem vijeku Krapina je bila važno razvijeno trgovište. U 1347. godini kralj Ljudevit dodjeljuje joj privilegij slobodnog kraljevskog grada. U to vrijeme ona je bila središte Županije zagorske . U 16. stoljeću pripojena je Varaždinskoj županiji.
[[Datoteka:Pogled na zagorje.JPG|mini|desno|260px|Pogled sa Medvednice]]

== Gospodarstvo ==
Više od 4/5 od ukupnog broja naselja ima manje od 500 stanovnika. No samo u prometno najizoliranijima održala se tradicionalna [[ruralna struktura]], dok se veći dio urbanizirao pod utjecajem lokalnih centara rada, ali i obližnjeg [[Zagreb]]a. [[Poljoprivreda|Poljoprivredu]], koja je sve do početka XX. stoljeća bila najvažnija djelatnost u Zagorju, u poslijednjih sto godina sve više nadopunjuju ili zamjenjuju druge djelatnosti. Zbog velike gustoće stanovništva osnovani su brojni pogoni, prvenstveno radno-intenzivne [[tekstilna industrija|tekstilne]], ali i drugih industrija. Međutim, mnoge su od njih do danas prestale postojati, što je prouzročilo veliku nezaposlenost, a slično se dogodilo i početkom šezdesetih godina XX. stoljeća kada su zatvoreni gotovo svi zagorski [[ugljenokop]]i.

== Gradovi i općine u Hrvatskom Zagorju s više i manje od 6.000 stanovnika ==

{| class="wikitable" style="float: left;"
! Više od 6000 stanovnika (2001.)
|-
|
* [[Ivanec]] (14.434 st.)
* [[Novi Marof]] (13.857 st.)
* [[Krapina]] (12.950 st.)
* [[Zabok]] (8.990 st.)
* [[Lepoglava]] (8.718 st.)
* [[Bedekovčina]] (8.482 st.)
* [[Pregrada]] (7.165 st.)
* [[Varaždinske Toplice]] (6.973 st.)
* [[Trnovec Bartolovečki]] (6.852 st.)
* [[Maruševec]] (6.692 st.)
* [[Sveti Križ Začretje]] (6.619 st.)
* [[Marija Bistrica]] (6.612 st.)
* [[Zlatar]] (6.506 st.)
* [[Oroslavje]] (6.138 st.)
* [[Bistra]] (6.870 st.)
|}

{| class="wikitable" style="float: left;"
! Manje od 6000 stanovnika (2001.)
|-
| {{stupci|3|
* [[Krapinske Toplice]] (5.744 st.)
* [[Gornja Stubica]] (5.726 st.)
* [[Donja Stubica]] (5.680 st.)
* [[Cestica]] (5.678 st.)
* [[Vidovec]] (5.539 st.)
* [[Hum na Sutli]] (5.476 st.)
* [[Gornji Kneginec]] (5.259 st.)
* [[Veliko Trgovišće]] (5.220 st.)
* [[Petrijanec]] (4.994 st.)
* [[Bednja]] (4.765 st.)
* [[Sračinec]] (4.714 st.)
* [[Đurmanec]] (4.481 st.)
* [[Martijanec]] (4.327 st.)
* [[Sveti Đurđ]] (4.174 st.)
* [[Konjščina]] (4.074 st.)
* [[Vinica]] (3.747 st.)
* [[Jalžabet]] (3.615 st.)
* [[Sveti Ilija (Varaždinska županija)|Sveti Ilija]] (3.532 st.)
* [[Radoboj]] (3.513 st.)
* [[Desinić]] (3.478 st.)
* [[Klanjec]] (3.234 st.)
* [[Lobor]] (3.217 st.)
* [[Petrovsko]] (3.022 st.)
* [[Donja Voća]] (2.844 st.)
* [[Zlatar Bistrica]] (2.830 st.)
* [[Budinščina]] (2.793 st.)
* [[Stubičke Toplice]] (2.752 st.)
* [[Mače]] (2.715 st.)
* [[Breznica]] (2.304 st.)
* [[Beretinec]] (2.288 st.)
* [[Klenovnik]] (2.278 st.)
* [[Mihovljan]] (2.234 st.)
* [[Tuhelj]] (2.181 st.)
* [[Ljubešćica]] (1.959 st.)
* [[Kumrovec]] (1.854 st.)
* [[Hrašćina]] (1.826 st.)
* [[Kraljevec na Sutli]] (1.815 st.)
* [[Jesenje]] (1.643 st.)
* [[Breznički Hum]] (1.575 st.)
* [[Bedenica]] (1.522 st.)
* [[Visoko (Varaždinska županija)|Visoko]] (1.518 st.)
* [[Novi Golubovec]] (1.073 st.)
* [[Zagorska Sela]] (996 st.)
}}
|}
{{-}}

== Turizam ==
[[Datoteka:Nosnje Hrvatsko zagorje EMZ 300109.jpg|mini|desno|260px|Narodna nošnja iz Hrvatskog zagorja snimljena u [[Etnografski muzej Zagreb|Etnografskom muzeju u Zagrebu]]]]
Hrvatsko Zagorje ima velike turističke potencijale. Nalazi se na dodiru [[Alpe|Alpa]], unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]] i panonskog prostora pa je stoga tektonski dosta složeno, što utječe na razmjerno živu tektonsku aktivnost. Tuda se pruža nekoliko rasjednih linija duž kojih su nastali brojni topli izvori koji se turistički [[valorizacija|valoriziraju]]. Od većeg broja [[toplice|toplica]], najpoznatije su [[Stubičke toplice|Stubičke]], [[Krapinske toplice|Krapinske]], [[Tuheljske toplice|Tuheljske]]]. Također, bogato je i kulturno-povijesno naslijeđe: burgovi, dvorci, crkve i drugi spomenici. Od velikog broja burgova i dvoraca, najpoznatiji su dvorci [[Trakošćan]] (na brježuljku iznad gornjeg toka Bednje) te [[Veliki Tabor]] (kod Pregrade, nedaleko od rijeke Sutle). [[Marija Bistrica]] je najpoznatije hodočasničko središte u Hrvatskoj, a u središta hodočasničkog turizma pripada i [[Trški Vrh]] kod Krapine te Vinagora kod Pregrade. Turističkoj privlačnosti pridonose nalazište krapinskog pračovjeka i etnoselo u [[Kumrovec|Kumrovcu]], a u neposrednoj blizini Klanjca je [[Zelenjak]], sutjeska rijeke Sutle, gdje se nalazi spomenik [[hrvatska himna|hrvatskoj himni]]. Zagorje svoju konkuretnost gradi na ponudi autohtonog, kvalitetnog i ekološki uzgojenog proizvoda. Institucije, Županija, gradovi i općine, te turističke zajednice županije, gradova i općina, podrška su razvoju i brendiranju Zagorja kao jedinstvene i prepoznatljive turističke destinacije.

== Galerija slika ==
<gallery>
Datoteka:Marija Bistrica bazilika.jpg|Bazilika Majke Božje Bistričke
Datoteka:Trakošćan 2007.JPG|Trakošćan
Datoteka:Veliki Tabor.JPG|Veliki Tabor
Datoteka:Obelisk himna Zelenjak.jpg|Zelenjak - spomenik hrvatskoj himni
Datoteka:Ljudevit Gaj memorial, Krapina.JPG|Krapina - Spomenik Ljudevitu Gaju
Datoteka:Kumrovec Tito.jpg|Kumrovec - Spomen-kuća Titu
Datoteka:Rodna kuća Dr. Franje Tuđmana.jpg|Veliko Trgovišče - Spomen-kuća Dr. Franje Tuđmana
Datoteka:Novi dvori Zaprešić (obnova).jpg|Novi dvori u Zaprešiću za vrijeme obnove
Datoteka:Stadion NK Inter Zaprešić.jpg|Stadion [[NK Inter Zaprešić|Intera]] iz Zaprešića
Datoteka:Krapina centar.jpg|Središte [[Krapina|Krapine]]
Datoteka:Varaždin Stari grad.jpg|Stari grad Varaždin
Datoteka:Trakoscan.jpg|[[Trakošćansko jezero]] i dvorac [[Trakošćan]]
</gallery>

==Šport==
Održavala se trkačka utrka [[100 km po Zagorju]], što je bio prvi hrvatsko - jugoslavenski supermaraton.<ref>https://ak-sloboda.hr/wp-content/uploads/2016/04/ST-ST-rev1.pdf</ref>

== Unutarnje poveznice ==
* [[Drvene igračke Hrvatskog zagorja]]

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Landscapes of Krapina-Zagorje County
|commonscathr = Hrvatsko zagorje
|wikizvor =
|wikicitat =
}}
=== Mrežna mjesta ===
* [[LZMK]] / [[Hrvatska enciklopedija]]: [http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=26529 Hrvatsko zagorje]
* [http://www.geografija.hr/hrvatska/hrvatsko-zagorje/ Geografija.hr – Hrvatsko zagorje]

{{Coord|46.10704709|N|15.92839755|E|region:HR_type:adm2nd_source:CGN|display=title|format=dms}}

==Izvori==
{{izvori}}

{{Hrvatska}}
{{Hrvatske županije}}

[[Kategorija:Hrvatske povijesne regije]]

Hrvatsko zagorje - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica