Humana embriogeneza - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-28T18:21:05Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 18:21, 28. travnja 2022.
Redak 22:		Redak 22:

	=== Blastulacija ===		=== Blastulacija ===
	[[~~File~~:Blastocyst hr.svg\|thumb\|200x200px\|blastocista s [[unutarnja stanična masa\|unutarnjom staničnom masom]] i [[trofoblast]]om.]]		[[Datoteka:Blastocyst hr.svg\|thumb\|200x200px\|blastocista s [[unutarnja stanična masa\|unutarnjom staničnom masom]] i [[trofoblast]]om.]]
	Brazdanje je prvi stadij [[blastulacija\|blastulacije]], procesa u kojem nastaje [[blastocista]]. Stanice se diferenciraju na vanjski sloj stanica (skupno nazvan [[trofoblast]]) i [[unutarnja stanična masa\|unutarnju staničnu masu]]. S daljnjom kompakcijom pojedine vanjske blastomere postaju neprimjetne, te su još uvijek ograđene zonom pellucidom. Kompakcija služi da se napravi vodonepropusna struktura jer će stanice kasnije izlučivati tekućinu. Stanice unutarnje stanične mase se diferenciraju kako bi nastao [[embrioblast]] i polariziraju se na jednom kraju. Približavjau se i stvaraju propusne veze kako bi olakšale staničnu komunikaciju. Polarizacijom nastaje šupljina [[blastocel]], te sada embrij nosi naziv blastocista. (U životinja koje nisu sisavci nosi naziv blastula). Trofoblast izlučuje tekućinu u blastocel. Veličina blastociste raste, te ona izlazi iz zone pellucide.<ref>http://www.vanat.cvm.umn.edu/TFFLectPDFs/LectEarlyEmbryo</ref><ref>{{Citiranje knjige\|chapter=Cleavage and blastula formation\|title=Biological physics of the developing embryo\|publisher=Cambridge University Press\|year=2005\|isbn=978-0-521-78337-8\|page=27\|url=http://books.google.com/books?id=rUyVWQhk7CkC&pg=PA27\|author=Forgács, G. & Newman, Stuart A.}}</ref>		Brazdanje je prvi stadij [[blastulacija\|blastulacije]], procesa u kojem nastaje [[blastocista]]. Stanice se diferenciraju na vanjski sloj stanica (skupno nazvan [[trofoblast]]) i [[unutarnja stanična masa\|unutarnju staničnu masu]]. S daljnjom kompakcijom pojedine vanjske blastomere postaju neprimjetne, te su još uvijek ograđene zonom pellucidom. Kompakcija služi da se napravi vodonepropusna struktura jer će stanice kasnije izlučivati tekućinu. Stanice unutarnje stanične mase se diferenciraju kako bi nastao [[embrioblast]] i polariziraju se na jednom kraju. Približavjau se i stvaraju propusne veze kako bi olakšale staničnu komunikaciju. Polarizacijom nastaje šupljina [[blastocel]], te sada embrij nosi naziv blastocista. (U životinja koje nisu sisavci nosi naziv blastula). Trofoblast izlučuje tekućinu u blastocel. Veličina blastociste raste, te ona izlazi iz zone pellucide.<ref>http://www.vanat.cvm.umn.edu/TFFLectPDFs/LectEarlyEmbryo</ref><ref>{{Citiranje knjige\|chapter=Cleavage and blastula formation\|title=Biological physics of the developing embryo\|publisher=Cambridge University Press\|year=2005\|isbn=978-0-521-78337-8\|page=27\|url=http://books.google.com/books?id=rUyVWQhk7CkC&pg=PA27\|author=Forgács, G. & Newman, Stuart A.}}</ref>

Redak 44:		Redak 44:

	== Gastrulacija ==		== Gastrulacija ==
	[[~~File~~:2910 The Placenta-02 hr.jpg\|thumb\|460x460px\|zametak pričvršćen za posteljicu u amnionskoj šupljini]]		[[Datoteka:2910 The Placenta-02 hr.jpg\|thumb\|460x460px\|zametak pričvršćen za posteljicu u amnionskoj šupljini]]
	Pojavljivanje '''primitivne pruge''', linearne skupine stanica nastalih iz migrirajućeg epiblasta, označava početak procesa '''[[gastrulacija\|gastrulacije]]''', koja se događa otprilike 16 dana (treći tjedan) nakon oplodnje. Ovaj proces reorganizira dvoslojni zametak u troslojni zametak, te se pomoću primitivne pruge uspostavlja [[bilateralna simetrija]]. [[Primitivni čvor]] nastaje na prednjem kraju primitivne pruge. [[Primitivna brazda]] nastaje kao udubljenje u središtu primitivnog čvora koji je povezan s [[notokord]]om. Čvor se izdigao iz epiblasta amnionske šupljine, te on izaziva stvaranje [[neuralna ploča\|neuralne ploče]] koja je osnova nastanka [[živčani sustav\|živčanog sustava]]. Neuralna ploča će nastati suprotno od primitivne pruge iz ektodermalnog tkiva, koje postaje zadebljano i spljošteno. Epiblast tog dijela pomiče se prema donjem dijelu pruge na mjesto primitivne brazde u procesu poznatom pod nazivom [[ingresija]], koji vodi do početka stvaranja [[mezoderma]]. [[Epitel]]ne stanice postaju mezenhimske matične stanice, multipotentne stromalne stanice koje se mogu diferencirati u bilo koje druge stranice. Hipoblast je izguran i sudjeluje u stvaranju [[amnion]]a. Epiblast se nastavlja kretati i stvarati srednji zametni listić, mezoderm. Epiblast je diferencirao u tri zametna listića embrija, te je tako nastala [[gastrula]].		Pojavljivanje '''primitivne pruge''', linearne skupine stanica nastalih iz migrirajućeg epiblasta, označava početak procesa '''[[gastrulacija\|gastrulacije]]''', koja se događa otprilike 16 dana (treći tjedan) nakon oplodnje. Ovaj proces reorganizira dvoslojni zametak u troslojni zametak, te se pomoću primitivne pruge uspostavlja [[bilateralna simetrija]]. [[Primitivni čvor]] nastaje na prednjem kraju primitivne pruge. [[Primitivna brazda]] nastaje kao udubljenje u središtu primitivnog čvora koji je povezan s [[notokord]]om. Čvor se izdigao iz epiblasta amnionske šupljine, te on izaziva stvaranje [[neuralna ploča\|neuralne ploče]] koja je osnova nastanka [[živčani sustav\|živčanog sustava]]. Neuralna ploča će nastati suprotno od primitivne pruge iz ektodermalnog tkiva, koje postaje zadebljano i spljošteno. Epiblast tog dijela pomiče se prema donjem dijelu pruge na mjesto primitivne brazde u procesu poznatom pod nazivom [[ingresija]], koji vodi do početka stvaranja [[mezoderma]]. [[Epitel]]ne stanice postaju mezenhimske matične stanice, multipotentne stromalne stanice koje se mogu diferencirati u bilo koje druge stranice. Hipoblast je izguran i sudjeluje u stvaranju [[amnion]]a. Epiblast se nastavlja kretati i stvarati srednji zametni listić, mezoderm. Epiblast je diferencirao u tri zametna listića embrija, te je tako nastala [[gastrula]].

Redak 52:		Redak 52:

	== Neurulacija ==		== Neurulacija ==
	[[~~File~~:Neural crest.svg\|left\|thumb\|302x302px\|Neuralna ploča\|lang=hr]]		[[Datoteka:Neural crest.svg\|left\|thumb\|302x302px\|Neuralna ploča\|lang=hr]]
	Nakon gastrulacije, iz ektoderma nastaje epitelno i živčano tkivo, a gastrula sada nosi naziv [[neurula]]. [[Neuralna ploča]] nastala iz ektoderma nastavlja se širiti, a savijanjem njezinih krajeva nastaju [[neuralni nabori]]. [[Neurulacija]] se odnosi na ovaj proces savijanja kojim se neuralna ploča preobražava u [[neuralna cijev\|neuralnu cijev]], a to se događa tijekom četvrtog tjedna. Između neuralnih nabora stvara se [[neuralni žlijeb]], koji se postupno udubljuje dok se neuralni nabori uzdižu i naposljetku sjedinjuju u središnju liniju. Stanice koje idu kroz većinu lubanjskog dijela primitivne linije stvaraju [[paraksijalni mezoderm]], iz kojeg će nastati [[somitomere]] koje će se u procesu [[somitogeneza\|somitogeneze]]diferencirati u somite iz kojih nastaje [[sklerotom]],<ref name="pmid12705871">{{cite journal \|author=Brent AE, Schweitzer R, Tabin CJ \|title=A somitic compartment of tendon progenitors \|journal=Cell \|volume=113 \|issue=2 \|pages=235–48 \|date=April 2003 \|pmid=12705871 \|doi= 10.1016/S0092-8674(03)00268-X\|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286740300268X \|accessdate=2014-04-20}}</ref>		Nakon gastrulacije, iz ektoderma nastaje epitelno i živčano tkivo, a gastrula sada nosi naziv [[neurula]]. [[Neuralna ploča]] nastala iz ektoderma nastavlja se širiti, a savijanjem njezinih krajeva nastaju [[neuralni nabori]]. [[Neurulacija]] se odnosi na ovaj proces savijanja kojim se neuralna ploča preobražava u [[neuralna cijev\|neuralnu cijev]], a to se događa tijekom četvrtog tjedna. Između neuralnih nabora stvara se [[neuralni žlijeb]], koji se postupno udubljuje dok se neuralni nabori uzdižu i naposljetku sjedinjuju u središnju liniju. Stanice koje idu kroz većinu lubanjskog dijela primitivne linije stvaraju [[paraksijalni mezoderm]], iz kojeg će nastati [[somitomere]] koje će se u procesu [[somitogeneza\|somitogeneze]]diferencirati u somite iz kojih nastaje [[sklerotom]],<ref name="pmid12705871">{{cite journal \|author=Brent AE, Schweitzer R, Tabin CJ \|title=A somitic compartment of tendon progenitors \|journal=Cell \|volume=113 \|issue=2 \|pages=235–48 \|date=April 2003 \|pmid=12705871 \|doi= 10.1016/S0092-8674(03)00268-X\|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286740300268X \|accessdate=2014-04-20}}</ref>
	[[miotom]] i [[dermatom]] kako bi nastali [[hrskavica]], [[kosti]], [[tetive]], [[dermis]] (koža) i [[mišići]]. Iz intermedijarnog mezoderma nastat će [[mokraćno-spolni sustav]]. Druge stanice migriraju kroz kaudalni dio primitivne linije te će od njih nastati lateralni mezoderm.<ref name=Sadler/><ref name=Smith/>		[[miotom]] i [[dermatom]] kako bi nastali [[hrskavica]], [[kosti]], [[tetive]], [[dermis]] (koža) i [[mišići]]. Iz intermedijarnog mezoderma nastat će [[mokraćno-spolni sustav]]. Druge stanice migriraju kroz kaudalni dio primitivne linije te će od njih nastati lateralni mezoderm.<ref name=Sadler/><ref name=Smith/>

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T00:31:14Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 00:31, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Humana embriogeneza'''-->~~[[Datoteka:HumanEmbryogenesis hr.svg\|thumb\|550x550px\|početni stadiji humane embriogeneze]]		[[Datoteka:HumanEmbryogenesis hr.svg\|thumb\|550x550px\|početni stadiji humane embriogeneze]]
	'''Humana embriogeneza''' je proces [[stanična dioba\|stanične diobe]] i [[stanična diferencijacija\|stanične diferencijacije]] [[zametak\|zametka]] koji se javlja tijekom ranih faza čovječjeg razvoja. S biološkog gledišta, čovječji razvoj podrazumijeva rast iz jednostanične [[zigota\|zigote]] u odraslu jedinku. [[Oplodnja]] se javlja kada se [[spermatozoid]] spoji s [[jajna stanica\|jajnom stanicom]]. Genetski materijal spermija i jajne stanice se potom miješa i stvara se stanica s diploidnom kromosomskom garniturom zvana zigota. Tako započinje najraniji stadij razvoja.<ref>{{Citiranje weba\|last=Sherk\|first=Stephanie Dionne\|title=http://www.healthline.com/galecontent/prenatal-development\|url=http://www.healthline.com/galecontent/prenatal-development\|work=Gale Encyclopedia of Children's Health, 2006\|publisher=Gale\|accessdate=6 October 2013}}</ref> Embriogeneza obuhvaća prvih osam tjedana razvoja te se na početku devetog tjedna trudnoće embrij zove [[plod]].		'''Humana embriogeneza''' je proces [[stanična dioba\|stanične diobe]] i [[stanična diferencijacija\|stanične diferencijacije]] [[zametak\|zametka]] koji se javlja tijekom ranih faza čovječjeg razvoja. S biološkog gledišta, čovječji razvoj podrazumijeva rast iz jednostanične [[zigota\|zigote]] u odraslu jedinku. [[Oplodnja]] se javlja kada se [[spermatozoid]] spoji s [[jajna stanica\|jajnom stanicom]]. Genetski materijal spermija i jajne stanice se potom miješa i stvara se stanica s diploidnom kromosomskom garniturom zvana zigota. Tako započinje najraniji stadij razvoja.<ref>{{Citiranje weba\|last=Sherk\|first=Stephanie Dionne\|title=http://www.healthline.com/galecontent/prenatal-development\|url=http://www.healthline.com/galecontent/prenatal-development\|work=Gale Encyclopedia of Children's Health, 2006\|publisher=Gale\|accessdate=6 October 2013}}</ref> Embriogeneza obuhvaća prvih osam tjedana razvoja te se na početku devetog tjedna trudnoće embrij zove [[plod]].
	'''Embriologija čovjeka''' je znanost o razvoju čovjeka tijekom prvih osam tjedana nakon oplodnje. Uobičajeno trajanje [[gestacija\|gestacije]] (trudnoća) je devet mjeseci ili 38 tjedana.		'''Embriologija čovjeka''' je znanost o razvoju čovjeka tijekom prvih osam tjedana nakon oplodnje. Uobičajeno trajanje [[gestacija\|gestacije]] (trudnoća) je devet mjeseci ili 38 tjedana.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T05:11:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T02:59:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 02:59, 17. studenoga 2021.
Redak 23:		Redak 23:
	=== Blastulacija ===		=== Blastulacija ===
	[[File:Blastocyst hr.svg\|thumb\|200x200px\|blastocista s [[unutarnja stanična masa\|unutarnjom staničnom masom]] i [[trofoblast]]om.]]		[[File:Blastocyst hr.svg\|thumb\|200x200px\|blastocista s [[unutarnja stanična masa\|unutarnjom staničnom masom]] i [[trofoblast]]om.]]
	Brazdanje je prvi stadij [[blastulacija\|blastulacije]], procesa u kojem nastaje [[blastocista]]. Stanice se diferenciraju na vanjski sloj stanica (skupno nazvan [[trofoblast]]) i [[unutarnja stanična masa\|unutarnju staničnu masu]]. S daljnjom kompakcijom pojedine vanjske blastomere postaju neprimjetne, te su još uvijek ograđene zonom pellucidom. Kompakcija služi da se napravi vodonepropusna struktura jer će stanice kasnije izlučivati tekućinu. Stanice unutarnje stanične mase se diferenciraju kako bi nastao [[embrioblast]] i polariziraju se na jednom kraju. Približavjau se i stvaraju propusne veze kako bi olakšale staničnu komunikaciju. Polarizacijom nastaje šupljina [[blastocel]], te sada embrij nosi naziv blastocista. (U životinja koje nisu sisavci nosi naziv blastula). Trofoblast izlučuje tekućinu u blastocel. Veličina blastociste raste, te ona izlazi iz zone pellucide.<ref>http://www.vanat.cvm.umn.edu/TFFLectPDFs/LectEarlyEmbryo</ref><ref>{{~~cite book~~\|chapter=Cleavage and blastula formation\|title=Biological physics of the developing embryo\|publisher=Cambridge University Press\|year=2005\|isbn=978-0-521-78337-8\|page=27\|url=http://books.google.com/books?id=rUyVWQhk7CkC&pg=PA27\|author=Forgács, G. & Newman, Stuart A.}}</ref>		Brazdanje je prvi stadij [[blastulacija\|blastulacije]], procesa u kojem nastaje [[blastocista]]. Stanice se diferenciraju na vanjski sloj stanica (skupno nazvan [[trofoblast]]) i [[unutarnja stanična masa\|unutarnju staničnu masu]]. S daljnjom kompakcijom pojedine vanjske blastomere postaju neprimjetne, te su još uvijek ograđene zonom pellucidom. Kompakcija služi da se napravi vodonepropusna struktura jer će stanice kasnije izlučivati tekućinu. Stanice unutarnje stanične mase se diferenciraju kako bi nastao [[embrioblast]] i polariziraju se na jednom kraju. Približavjau se i stvaraju propusne veze kako bi olakšale staničnu komunikaciju. Polarizacijom nastaje šupljina [[blastocel]], te sada embrij nosi naziv blastocista. (U životinja koje nisu sisavci nosi naziv blastula). Trofoblast izlučuje tekućinu u blastocel. Veličina blastociste raste, te ona izlazi iz zone pellucide.<ref>http://www.vanat.cvm.umn.edu/TFFLectPDFs/LectEarlyEmbryo</ref><ref>{{Citiranje knjige\|chapter=Cleavage and blastula formation\|title=Biological physics of the developing embryo\|publisher=Cambridge University Press\|year=2005\|isbn=978-0-521-78337-8\|page=27\|url=http://books.google.com/books?id=rUyVWQhk7CkC&pg=PA27\|author=Forgács, G. & Newman, Stuart A.}}</ref>

	Iz unutarnje stanične mase nastat će [[amnion]], [[žumanjčana vreća]] i [[alantois]], dok će vanjski sloj trofoblasta oblikovati fetalni dio [[posteljica\|posteljice]]. Zametak s membranama naziva se konceptus i u ovom stadiju nalazi se u maternici. Zona pellucida potpuno nestaje i sada izložene stanice trofoblasta dopuštaju blastocisti da se pričvrsti za [[endometrij]], gdje će se implantirati.		Iz unutarnje stanične mase nastat će [[amnion]], [[žumanjčana vreća]] i [[alantois]], dok će vanjski sloj trofoblasta oblikovati fetalni dio [[posteljica\|posteljice]]. Zametak s membranama naziva se konceptus i u ovom stadiju nalazi se u maternici. Zona pellucida potpuno nestaje i sada izložene stanice trofoblasta dopuštaju blastocisti da se pričvrsti za [[endometrij]], gdje će se implantirati.
	Nastanak [[hipoblast]]a i [[epiblast]]a javlja se početkom drugog tjedna, koji su glavna dva sloja bilaminarnog zametnog diska.<ref name=Carlson>{{~~cite book~~ \|last1= Carlson \|first1= Bruce M. \|title= Human Embryology & Developmental Biology \|publisher= Mosby, Inc. \|year= 1999 \|origyear=1t. Pub. 1997 \|pages= 62–68 \|chapter=Chapter 4: Formation of germ layers and initial derivatives \|ISBN=0-8151-1458-3}}</ref> Ili unutarnje stanice embrioblasta ili vanjske stanice trofoblasta će se pretvoriti u dva podsloja.<ref name= Sadler>{{~~cite book~~ \|last1=Sadler \|first1=T.W. \|last2=Langman \|first2=Jan \|editor-last= Seigafuse \|editor-first=sonya \|title=Langman, Embriología médica \|publisher=Lippincott Williams & Wilkins, Wolters Kluwer \|year= 2012 \|origyear=1st. Pub. 2001 \|pages=29–42 \|chapter=Chapter 3: Primera semana del desarrollo: de la ovulación a la implantación \|isbn=978-84-15419-83-9}}</ref> Unutarnje stanice će se pretvoriti u hipoblast koji će okružiti drugi sloj zvan epiblast. Ti će slojevi oblikovati embrionalni disk u kojem će se razviti zametak.<ref name=Carlson/><ref name=Sadler/> Mjesto gdje se zametak razvija je amnionska šupljina, koja se nalazi unutar diska.<ref name=Carlson/> I trofoblast će se razviti u dva podsloja; unutarnji [[citotrofoblast]] i vanjski [[sinciciotrofoblast]], koji je unutar [[endometrij]]a.<ref name=Carlson/> Pojavit će se i još jedan sloj zvan Heuserova ili egzocelomska membrana, koji će okružiti citotrofoblast, kao i primitivnu žumanjčanu vreću.<ref name=Sadler/> Sinciciotrofoblast će narasti i ući u lakunarnu fazu, u kojoj će se pojaviti neke vakuole koje će za par dana biti ispunjene krvlju.<ref name=Carlson/><ref name=Sadler/> Razvoj žumanjčane vreće započinje s hipoblastičnim ravnim stanicama koje oblikuju egzocelomsku membranu, koja će prekriti unutarnji dio citotrofoblasta da nastane primitivna žumanjčana vreća. Erozija endotelnog sloja majčinih kapilara sinciciotrofoblastičnih stanica će na mjestima gdje će krv početi prodirati i teći kroz trofoblast da bi se stvorio maternično-posteljični krvotok.<ref name=Moore>{{~~cite book~~ \|last1=Moore \|first1=Keith L. \|last2=Persaud \|first2=V.N. \|title= The Developing Human, Clinically Oriented Embryology \|publisher= W B Saunders Co \|year= 2003 \|origyear=1t. Pub. 1996 \|pages= 47–51 \|chapter=Chapter 3: Formation of the bilaminar embryonic disc: second week \|ISBN=0-7216-9412-8}}</ref><ref name=Larson>{{~~cite book~~ \|last1= Larson \|first1= William J. \|last2= Sherman \|first2= Lawrence S. \|last3= Potter \|first3= S. Steven \|last4= Scott \|first4= William J. \|title= Human Embryology \|publisher= Churchill Livingstone. \|year= 2001 \|origyear=1t. Pub. 1998 \|pages= 37–45 \|chapter=Chapter 2: Bilaminar embryonic disc development and establishment of the uteroplacental circulation \| ISBN=0-443-06583-7}}</ref> Zatim će se nove stanice izvedene iz žumanjčane vreće smjestiti između trofoblasta i egzocelomske membrane, te će nastati izvanembrionalni [[mezoderm]], koji će stvoriti korionsku šupljinu.<ref name=Sadler/>		Nastanak [[hipoblast]]a i [[epiblast]]a javlja se početkom drugog tjedna, koji su glavna dva sloja bilaminarnog zametnog diska.<ref name=Carlson>{{Citiranje knjige \|last1= Carlson \|first1= Bruce M. \|title= Human Embryology & Developmental Biology \|publisher= Mosby, Inc. \|year= 1999 \|origyear=1t. Pub. 1997 \|pages= 62–68 \|chapter=Chapter 4: Formation of germ layers and initial derivatives \|ISBN=0-8151-1458-3}}</ref> Ili unutarnje stanice embrioblasta ili vanjske stanice trofoblasta će se pretvoriti u dva podsloja.<ref name= Sadler>{{Citiranje knjige \|last1=Sadler \|first1=T.W. \|last2=Langman \|first2=Jan \|editor-last= Seigafuse \|editor-first=sonya \|title=Langman, Embriología médica \|publisher=Lippincott Williams & Wilkins, Wolters Kluwer \|year= 2012 \|origyear=1st. Pub. 2001 \|pages=29–42 \|chapter=Chapter 3: Primera semana del desarrollo: de la ovulación a la implantación \|isbn=978-84-15419-83-9}}</ref> Unutarnje stanice će se pretvoriti u hipoblast koji će okružiti drugi sloj zvan epiblast. Ti će slojevi oblikovati embrionalni disk u kojem će se razviti zametak.<ref name=Carlson/><ref name=Sadler/> Mjesto gdje se zametak razvija je amnionska šupljina, koja se nalazi unutar diska.<ref name=Carlson/> I trofoblast će se razviti u dva podsloja; unutarnji [[citotrofoblast]] i vanjski [[sinciciotrofoblast]], koji je unutar [[endometrij]]a.<ref name=Carlson/> Pojavit će se i još jedan sloj zvan Heuserova ili egzocelomska membrana, koji će okružiti citotrofoblast, kao i primitivnu žumanjčanu vreću.<ref name=Sadler/> Sinciciotrofoblast će narasti i ući u lakunarnu fazu, u kojoj će se pojaviti neke vakuole koje će za par dana biti ispunjene krvlju.<ref name=Carlson/><ref name=Sadler/> Razvoj žumanjčane vreće započinje s hipoblastičnim ravnim stanicama koje oblikuju egzocelomsku membranu, koja će prekriti unutarnji dio citotrofoblasta da nastane primitivna žumanjčana vreća. Erozija endotelnog sloja majčinih kapilara sinciciotrofoblastičnih stanica će na mjestima gdje će krv početi prodirati i teći kroz trofoblast da bi se stvorio maternično-posteljični krvotok.<ref name=Moore>{{Citiranje knjige \|last1=Moore \|first1=Keith L. \|last2=Persaud \|first2=V.N. \|title= The Developing Human, Clinically Oriented Embryology \|publisher= W B Saunders Co \|year= 2003 \|origyear=1t. Pub. 1996 \|pages= 47–51 \|chapter=Chapter 3: Formation of the bilaminar embryonic disc: second week \|ISBN=0-7216-9412-8}}</ref><ref name=Larson>{{Citiranje knjige \|last1= Larson \|first1= William J. \|last2= Sherman \|first2= Lawrence S. \|last3= Potter \|first3= S. Steven \|last4= Scott \|first4= William J. \|title= Human Embryology \|publisher= Churchill Livingstone. \|year= 2001 \|origyear=1t. Pub. 1998 \|pages= 37–45 \|chapter=Chapter 2: Bilaminar embryonic disc development and establishment of the uteroplacental circulation \| ISBN=0-443-06583-7}}</ref> Zatim će se nove stanice izvedene iz žumanjčane vreće smjestiti između trofoblasta i egzocelomske membrane, te će nastati izvanembrionalni [[mezoderm]], koji će stvoriti korionsku šupljinu.<ref name=Sadler/>

	Na kraju drugog tjedna razvoja, neke stanice trofoblasta prodiru oblikuju prstolike izdanke u sinciciotrofoblastu, koji su poznati pod nazivom [[korionske resice\|primarne resice]].		Na kraju drugog tjedna razvoja, neke stanice trofoblasta prodiru oblikuju prstolike izdanke u sinciciotrofoblastu, koji su poznati pod nazivom [[korionske resice\|primarne resice]].
Redak 47:		Redak 47:
	Pojavljivanje '''primitivne pruge''', linearne skupine stanica nastalih iz migrirajućeg epiblasta, označava početak procesa '''[[gastrulacija\|gastrulacije]]''', koja se događa otprilike 16 dana (treći tjedan) nakon oplodnje. Ovaj proces reorganizira dvoslojni zametak u troslojni zametak, te se pomoću primitivne pruge uspostavlja [[bilateralna simetrija]]. [[Primitivni čvor]] nastaje na prednjem kraju primitivne pruge. [[Primitivna brazda]] nastaje kao udubljenje u središtu primitivnog čvora koji je povezan s [[notokord]]om. Čvor se izdigao iz epiblasta amnionske šupljine, te on izaziva stvaranje [[neuralna ploča\|neuralne ploče]] koja je osnova nastanka [[živčani sustav\|živčanog sustava]]. Neuralna ploča će nastati suprotno od primitivne pruge iz ektodermalnog tkiva, koje postaje zadebljano i spljošteno. Epiblast tog dijela pomiče se prema donjem dijelu pruge na mjesto primitivne brazde u procesu poznatom pod nazivom [[ingresija]], koji vodi do početka stvaranja [[mezoderma]]. [[Epitel]]ne stanice postaju mezenhimske matične stanice, multipotentne stromalne stanice koje se mogu diferencirati u bilo koje druge stranice. Hipoblast je izguran i sudjeluje u stvaranju [[amnion]]a. Epiblast se nastavlja kretati i stvarati srednji zametni listić, mezoderm. Epiblast je diferencirao u tri zametna listića embrija, te je tako nastala [[gastrula]].		Pojavljivanje '''primitivne pruge''', linearne skupine stanica nastalih iz migrirajućeg epiblasta, označava početak procesa '''[[gastrulacija\|gastrulacije]]''', koja se događa otprilike 16 dana (treći tjedan) nakon oplodnje. Ovaj proces reorganizira dvoslojni zametak u troslojni zametak, te se pomoću primitivne pruge uspostavlja [[bilateralna simetrija]]. [[Primitivni čvor]] nastaje na prednjem kraju primitivne pruge. [[Primitivna brazda]] nastaje kao udubljenje u središtu primitivnog čvora koji je povezan s [[notokord]]om. Čvor se izdigao iz epiblasta amnionske šupljine, te on izaziva stvaranje [[neuralna ploča\|neuralne ploče]] koja je osnova nastanka [[živčani sustav\|živčanog sustava]]. Neuralna ploča će nastati suprotno od primitivne pruge iz ektodermalnog tkiva, koje postaje zadebljano i spljošteno. Epiblast tog dijela pomiče se prema donjem dijelu pruge na mjesto primitivne brazde u procesu poznatom pod nazivom [[ingresija]], koji vodi do početka stvaranja [[mezoderma]]. [[Epitel]]ne stanice postaju mezenhimske matične stanice, multipotentne stromalne stanice koje se mogu diferencirati u bilo koje druge stranice. Hipoblast je izguran i sudjeluje u stvaranju [[amnion]]a. Epiblast se nastavlja kretati i stvarati srednji zametni listić, mezoderm. Epiblast je diferencirao u tri zametna listića embrija, te je tako nastala [[gastrula]].

	Tri zametna listića su [[ektoderm]], [[mezoderm]] i [[endoderm]], te su oblikovani kao tri preklopljena ravna diska. Iz ova tri sloja nastat će sve strukture i organi tijela tijekom procesa [[somitogeneza\|somitogeneze]], [[histogeneza\|histogeneze]] i [[organogeneza\|organogeneze]].<ref>Ross, Lawrence M. & Lamperti, Edward D., ed. (2006). "Human Ontogeny: Gastrulation, Neurulation, and Somite Formation". Atlas of anatomy: general anatomy and musculoskeletal system. Thieme. {{ISBN\|978-3-13-142081-7}}.\|url=http://books.google.com/books?id=NK9TgTaGt6UC&pg=PA6</ref> Endoderm je nastao invaginacijom epiblastičkih stanica koje migriraju do hipoblasta, dok mezoderm nastaje iz stanica koje se razviju između epiblasta i endoderma. Općenito, svi zametni listići se razviju iz epiblasta.<ref name=Sadler/><ref name=Smith>{{~~cite book~~ \|last1= Smith Agreda \|first1= Víctor \|last2= Ferrés Torres \|first2= Elvira \|last3= Montesinos Castro-Girona \|first3= Manuel \|title= Manual de embriología y anatomía general \|publisher= Universitat de València \|year= 1992 \|pages= 72–85 \|chapter=Chapter 5: Organización del desarrollo: Fase de germinación \|ISBN=84-370-1006-3}}</ref> Iz vanjskog sloja ektoderma će nastati krajnji sloj kože, središnji i periferni [[živčani sustav]], [[oči]], [[unutarnje uho]] i mnoga [[vezivno tkivo\|vezivna tkiva]].<ref name="D">{{cite web\|url=http://www.mayoclinic.com/health/prenatal-care/PR00112/NSECTIONGROUP=2 \|title=Pregnancy week by week\|accessdate=28 July 2010}}</ref> Iz mezoderma će nastati srce, početak [[krvožilni sustav\|krvožilnog sustava]], kao i [[kosti]], [[mišići]] i [[bubrezi]]. Iz endoderma će se početi razvijati [[pluća]], crijeva i [[mokraćni mjehur]].		Tri zametna listića su [[ektoderm]], [[mezoderm]] i [[endoderm]], te su oblikovani kao tri preklopljena ravna diska. Iz ova tri sloja nastat će sve strukture i organi tijela tijekom procesa [[somitogeneza\|somitogeneze]], [[histogeneza\|histogeneze]] i [[organogeneza\|organogeneze]].<ref>Ross, Lawrence M. & Lamperti, Edward D., ed. (2006). "Human Ontogeny: Gastrulation, Neurulation, and Somite Formation". Atlas of anatomy: general anatomy and musculoskeletal system. Thieme. {{ISBN\|978-3-13-142081-7}}.\|url=http://books.google.com/books?id=NK9TgTaGt6UC&pg=PA6</ref> Endoderm je nastao invaginacijom epiblastičkih stanica koje migriraju do hipoblasta, dok mezoderm nastaje iz stanica koje se razviju između epiblasta i endoderma. Općenito, svi zametni listići se razviju iz epiblasta.<ref name=Sadler/><ref name=Smith>{{Citiranje knjige \|last1= Smith Agreda \|first1= Víctor \|last2= Ferrés Torres \|first2= Elvira \|last3= Montesinos Castro-Girona \|first3= Manuel \|title= Manual de embriología y anatomía general \|publisher= Universitat de València \|year= 1992 \|pages= 72–85 \|chapter=Chapter 5: Organización del desarrollo: Fase de germinación \|ISBN=84-370-1006-3}}</ref> Iz vanjskog sloja ektoderma će nastati krajnji sloj kože, središnji i periferni [[živčani sustav]], [[oči]], [[unutarnje uho]] i mnoga [[vezivno tkivo\|vezivna tkiva]].<ref name="D">{{cite web\|url=http://www.mayoclinic.com/health/prenatal-care/PR00112/NSECTIONGROUP=2 \|title=Pregnancy week by week\|accessdate=28 July 2010}}</ref> Iz mezoderma će nastati srce, početak [[krvožilni sustav\|krvožilnog sustava]], kao i [[kosti]], [[mišići]] i [[bubrezi]]. Iz endoderma će se početi razvijati [[pluća]], crijeva i [[mokraćni mjehur]].

	Nakon ingresije uvrnućem nastaje [[pracrijevo]] (arhenteron), koje je osnova za razvoj [[probavni sustav\|probavnog sustava]]. Blastopor postaje [[anus]], dok s druge strane nastaju prausta. S nastankon probavne crijevi završava gastrulacija i proces [[neurulacija\|neurulacije]] može započeti.		Nakon ingresije uvrnućem nastaje [[pracrijevo]] (arhenteron), koje je osnova za razvoj [[probavni sustav\|probavnog sustava]]. Blastopor postaje [[anus]], dok s druge strane nastaju prausta. S nastankon probavne crijevi završava gastrulacija i proces [[neurulacija\|neurulacije]] može započeti.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-14T00:10:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:HumanEmbryogenesis hr.svg|thumb|550x550px|početni stadiji humane embriogeneze]]
'''Humana embriogeneza''' je proces [[stanična dioba|stanične diobe]] i [[stanična diferencijacija|stanične diferencijacije]] [[zametak|zametka]] koji se javlja tijekom ranih faza čovječjeg razvoja. S biološkog gledišta, čovječji razvoj podrazumijeva rast iz jednostanične [[zigota|zigote]] u odraslu jedinku. [[Oplodnja]] se javlja kada se [[spermatozoid]] spoji s [[jajna stanica|jajnom stanicom]]. Genetski materijal spermija i jajne stanice se potom miješa i stvara se stanica s diploidnom kromosomskom garniturom zvana zigota. Tako započinje najraniji stadij razvoja.<ref>{{cite web|last=Sherk|first=Stephanie Dionne|title=http://www.healthline.com/galecontent/prenatal-development|url=http://www.healthline.com/galecontent/prenatal-development|work=Gale Encyclopedia of Children's Health, 2006|publisher=Gale|accessdate=6 October 2013}}</ref> Embriogeneza obuhvaća prvih osam tjedana razvoja te se na početku devetog tjedna trudnoće embrij zove [[plod]].
'''Embriologija čovjeka''' je znanost o razvoju čovjeka tijekom prvih osam tjedana nakon oplodnje. Uobičajeno trajanje [[gestacija|gestacije]] (trudnoća) je devet mjeseci ili 38 tjedana.

Početni stadij odnosi se na vrijeme od oplodnje do implantacije zametka u [[maternica|maternicu]] te traje otprilike deset dana.<ref>{{cite web|title=germinal stage|url=http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/germinal+stage|work=Mosby's Medical Dictionary, 8th edition.|publisher=Elsevier.|accessdate=6 October 2013}}</ref>

Tijekom tog razdoblja, zigota, koja se sad definira kao zametak jer sadrži cjelokupni genetički materijal, počinje se dijeliti u procesu zvanom [[brazdanje]]. Potom nastaje [[blastocista]] i implantira se u sluznicu maternice. Embriogeneza se nastavlja u stadiju [[gastrulacija|gastrulacije]], kada nastaju tri [[zametni listići|zametna listića]] u procesu zvanom [[histogeneza]], nakon kojeg slijede [[neurulacija]] i [[organogeneza]]. Zametak se najčešće naziva plodom od devetog tjedna gestacije. U usporedbi sa zametkom, plod ima prepoznatljivija vanjska obilježja. Cijeli proces embriogeneze uključuje promjene u [[ekspresija gena|ekspresiji gena]], [[rast stanica|rastu stanica]] i [[stanična diferencijacija|staničnoj diferencijaciji]]. Gotovo identičan proces javlja se i kod drugih vrsta, posebno kod [[svitkovci|svitkovaca]].

== Početni stadij ==
=== Oplodnja ===
Oplodnja se događa kada [[spermij]] uspješno uđe u [[jajna stanica|jajnu stanicu]] te se spare i pomiješaju dva seta genetičkog materijala [[gameta]], stvarajući [[zigota|zigotu]], (diploidna stanica). To se obično događa u početnom dijelu [[jajovod]]a. Uspješna oplodnja je omogućena trima procesima koji se događaju da osiguraju specifičnost vrste. Prvi je [[kemotaksija]] koja usmjerava kretanje spermija prema jajetu. Drugi je adhezivna kompatibilnost između spermija i jajeta. Kada spermij prianja uz jajnu stanicu, događa se treći proces [[akrosomska reakcija|akrosomske reakcije]]; na prednjem dijelu spermijeve glave nalazi se [[akrosom]] koji sadrži probavne [[enzim]]e za razaranje [[zona pellucida|zone pellucide]] kako bi spermij ušao u jajnu stanicu.<ref>{{cite web |url=http://encarta.msn.com/encnet/features/dictionary/DictionaryResults.aspx?refid=1861695331 |title=acrosome definition - Dictionary - MSN Encarta |accessdate=2007-08-15 |format= |work= |archiveurl=https://www.webcitation.org/5kwDPQanq?url=http://encarta.msn.com/encnet/features/dictionary/DictionaryResults.aspx?refid=1861695331 |archivedate=31. listopada 2009. |deadurl=yes }}</ref> Ulazak spermija uzrokuje otpuštanje kalcija koji blokira ulazak drugih spermija. U jajnoj stanici paralelno se događa [[zonalna reakcija]]. To je proces u kojem se otpuštaju [[kortikalna zrnca]] koja sadrže enzime za probavljanje bjelančevina spermijskih receptora i tako sprječavaju [[polispermija|polispermiju]].
Zrnca se također spajaju s plazmatskom membranom i mijenjaju zonu pellucidu da bi se spriječilo daljnje ulaženje spermija.

Zigota sadrži kombinirani genetički materijal iz muške i ženske gamete sastavljen od 23 kromosoma iz jezgre jajne stanice i 23 kromosoma iz jezgre spermatozoida. 46 kromosoma prolazi kroz različite promjene prije [[mitoza|mitotičke diobe]] čiji je rezultat dvostanični zametak.

=== Brazdanje===
[[datoteka:Embryo, 8 cells.jpg|thumb|200px|Osmostanični embrij, 3 dana]]
Prva dioba označava početak procesa [[brazdanje|brazdanja]], koji se nastavlja mitotičkom diobom dvije nastale stanice kako bi se dobio zametak od četiri stanice, kasnije od osam stanica, itd. Ovo je poprilično spor proces jer se nova dioba događa svakih 12-24 sata. Nastale stanice, koje nose naziv [[blastomere]] su još uvijek ograđene čvrstom [[glikoprotein]]skom membranom (nazvanom zona pellucida) jajeta, kroz koju je spermij uspješno prodro.
Zigota (koja je velika u usporedbi s bilo kojom drugom stanicom) podliježe daljnjem brazdanju, povećavajući broj stanica, ali bez rasta. To znači da je proporcija jezgrinog genetičkog materijala veća nego [[citoplazma]] svake novonastale stanice. Kada nastane 8 [[blastomera]], one su nediferencirane i udružene u loptastu nakupinu. Stanice počinju formirati [[propusna veza|propusne veze]], dopuštajući razvoj na integrirani način i koordinaciju kao odgovor na fiziološke signale i okolinske podražaje.<ref name="BrisonSturmey2014">{{cite journal|last1=Brison|first1=D. R.|last2=Sturmey|first2=R. G.|last3=Leese|first3=H. J.|title=Metabolic heterogeneity during preimplantation development: the missing link?|journal=Human Reproduction Update|volume=20|issue=5|year=2014|pages=632–640|issn=1355-4786|doi=10.1093/humupd/dmu018}}</ref>

Kada se zametak sastoji od šesnaest ili trideset dvije stanice, ta čvrsta loptasta nakupina nosi naziv [[morula]]. U toj fazi stanice se počinju čvrsto vezati u procesu zvanom '''kompakcija''', brazdanje se nastavlja te počinje [[stanična diferencijacija]].

=== Blastulacija ===
[[File:Blastocyst hr.svg|thumb|200x200px|blastocista s [[unutarnja stanična masa|unutarnjom staničnom masom]] i [[trofoblast]]om.]]
Brazdanje je prvi stadij [[blastulacija|blastulacije]], procesa u kojem nastaje [[blastocista]]. Stanice se diferenciraju na vanjski sloj stanica (skupno nazvan [[trofoblast]]) i [[unutarnja stanična masa|unutarnju staničnu masu]]. S daljnjom kompakcijom pojedine vanjske blastomere postaju neprimjetne, te su još uvijek ograđene zonom pellucidom. Kompakcija služi da se napravi vodonepropusna struktura jer će stanice kasnije izlučivati tekućinu. Stanice unutarnje stanične mase se diferenciraju kako bi nastao [[embrioblast]] i polariziraju se na jednom kraju. Približavjau se i stvaraju propusne veze kako bi olakšale staničnu komunikaciju. Polarizacijom nastaje šupljina [[blastocel]], te sada embrij nosi naziv blastocista. (U životinja koje nisu sisavci nosi naziv blastula). Trofoblast izlučuje tekućinu u blastocel. Veličina blastociste raste, te ona izlazi iz zone pellucide.<ref>http://www.vanat.cvm.umn.edu/TFFLectPDFs/LectEarlyEmbryo</ref><ref>{{cite book|chapter=Cleavage and blastula formation|title=Biological physics of the developing embryo|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-78337-8|page=27|url=http://books.google.com/books?id=rUyVWQhk7CkC&pg=PA27|author=Forgács, G. & Newman, Stuart A.}}</ref>

Iz unutarnje stanične mase nastat će [[amnion]], [[žumanjčana vreća]] i [[alantois]], dok će vanjski sloj trofoblasta oblikovati fetalni dio [[posteljica|posteljice]]. Zametak s membranama naziva se konceptus i u ovom stadiju nalazi se u maternici. Zona pellucida potpuno nestaje i sada izložene stanice trofoblasta dopuštaju blastocisti da se pričvrsti za [[endometrij]], gdje će se implantirati.
Nastanak [[hipoblast]]a i [[epiblast]]a javlja se početkom drugog tjedna, koji su glavna dva sloja bilaminarnog zametnog diska.<ref name=Carlson>{{cite book |last1= Carlson |first1= Bruce M. |title= Human Embryology & Developmental Biology |publisher= Mosby, Inc. |year= 1999 |origyear=1t. Pub. 1997 |pages= 62–68 |chapter=Chapter 4: Formation of germ layers and initial derivatives |ISBN=0-8151-1458-3}}</ref> Ili unutarnje stanice embrioblasta ili vanjske stanice trofoblasta će se pretvoriti u dva podsloja.<ref name= Sadler>{{cite book |last1=Sadler |first1=T.W. |last2=Langman |first2=Jan |editor-last= Seigafuse |editor-first=sonya |title=Langman, Embriología médica |publisher=Lippincott Williams & Wilkins, Wolters Kluwer |year= 2012 |origyear=1st. Pub. 2001 |pages=29–42 |chapter=Chapter 3: Primera semana del desarrollo: de la ovulación a la implantación |isbn=978-84-15419-83-9}}</ref> Unutarnje stanice će se pretvoriti u hipoblast koji će okružiti drugi sloj zvan epiblast. Ti će slojevi oblikovati embrionalni disk u kojem će se razviti zametak.<ref name=Carlson/><ref name=Sadler/> Mjesto gdje se zametak razvija je amnionska šupljina, koja se nalazi unutar diska.<ref name=Carlson/> I trofoblast će se razviti u dva podsloja; unutarnji [[citotrofoblast]] i vanjski [[sinciciotrofoblast]], koji je unutar [[endometrij]]a.<ref name=Carlson/> Pojavit će se i još jedan sloj zvan Heuserova ili egzocelomska membrana, koji će okružiti citotrofoblast, kao i primitivnu žumanjčanu vreću.<ref name=Sadler/> Sinciciotrofoblast će narasti i ući u lakunarnu fazu, u kojoj će se pojaviti neke vakuole koje će za par dana biti ispunjene krvlju.<ref name=Carlson/><ref name=Sadler/> Razvoj žumanjčane vreće započinje s hipoblastičnim ravnim stanicama koje oblikuju egzocelomsku membranu, koja će prekriti unutarnji dio citotrofoblasta da nastane primitivna žumanjčana vreća. Erozija endotelnog sloja majčinih kapilara sinciciotrofoblastičnih stanica će na mjestima gdje će krv početi prodirati i teći kroz trofoblast da bi se stvorio maternično-posteljični krvotok.<ref name=Moore>{{cite book |last1=Moore |first1=Keith L. |last2=Persaud |first2=V.N. |title= The Developing Human, Clinically Oriented Embryology |publisher= W B Saunders Co |year= 2003 |origyear=1t. Pub. 1996 |pages= 47–51 |chapter=Chapter 3: Formation of the bilaminar embryonic disc: second week |ISBN=0-7216-9412-8}}</ref><ref name=Larson>{{cite book |last1= Larson |first1= William J. |last2= Sherman |first2= Lawrence S. |last3= Potter |first3= S. Steven |last4= Scott |first4= William J. |title= Human Embryology |publisher= Churchill Livingstone. |year= 2001 |origyear=1t. Pub. 1998 |pages= 37–45 |chapter=Chapter 2: Bilaminar embryonic disc development and establishment of the uteroplacental circulation | ISBN=0-443-06583-7}}</ref> Zatim će se nove stanice izvedene iz žumanjčane vreće smjestiti između trofoblasta i egzocelomske membrane, te će nastati izvanembrionalni [[mezoderm]], koji će stvoriti korionsku šupljinu.<ref name=Sadler/>

Na kraju drugog tjedna razvoja, neke stanice trofoblasta prodiru oblikuju prstolike izdanke u sinciciotrofoblastu, koji su poznati pod nazivom [[korionske resice|primarne resice]].

=== Implantacija ===
[[datoteka:Gray36.png|thumb|200px|Diferencijacija trofoblasta]]
Nakon [[ovulacija|ovulacije]], endometrijsko tkivo se transformira u sekretorno tkivo kako bi se pripremilo za prihvaćanje embrija. Endometrij zadebljava i vaskulizira se, egzokrine žlijezde se produžavaju. Sluznica maternice sad nosi naziv [[decidua]] i proizvodi velik broj decidualnih stanica.
[[Trofoblast]] se diferencira u unutarnji sloj, [[citotrofoblast]] i vanjski sloj, [[sinciciotrofoblast]].

Sinciciotrofoblast implantira blastocistu u decidualni epitel, a [[korionske resice]] formiraju embrionalni dio [[posteljica|posteljice]]. Posteljica se razvije kad se blastocista implantira, te povezuje zametak sa stjenkom maternice. Ovdje se decidua zove decidua basalis i nalazi se između blastociste i [[miometrij]]a i oblikuje majčin dio posteljice. Implantaciju potpomažu hidrolitički [[enzimi]] koji nagrizaju epitel. Sinciciotrofoblast također proizvodi [[humani korionski gonadotropin]] (hCG), hormon koji podržava lučenje [[progesteron]]a iz [[žuto tijelo|žutog tijela]]. Progesteron obogaćuje maternicu krvnim žilama i kapilarama da bi se mogao održati razvoj zametka. Resice se počinju granati i sadržavati krvne žile zametka. Druge resice, terminalne ili slobodne resice, imaju ulogu razmjene hranjivih tvari.
Arterije u decidui su preinačene da povećaju protok majčine krvi u intervilozni prostor posteljice, dopuštajući izmjenu plinova i prijenos hranjivih stvari prema zametku. Otpadni proizvodi iz zametka će difundirati preko posteljice.

Budući da sinciciotrofoblast počinje prodirati u stjenku maternice, unutarnja stanična masa (embrioblast) se također razvija. Unutarnja stanična masa je izvor embrionalnih [[matične stanice|matičnih stanica]], koje su pluripotentne i mogu se razviti u bilo koji od tri zametna listića.

=== Embrionalni disk ===
Embrioblast oblikuje [[embrionalni disk]] koji je sastavljen od dva sloja, gornji ''[[epiblast]]'' (primitivni [[ektoderm]]) i donji ''[[hypoblast]]'' (primitivni [[endoderm]]). Epiblast je pričvršćen za trofoblast i sačinjen od kolumnarnih stanica; hipoblast je bliži blastocelu i sastoji se od kockastih stanica. Epiblast seli od trofoblasta prema dolje, stvarajući amnionsku šupljinu, koja je obložena ''amnioblastima'' razvijenim iz epiblasta. Hipoblast je potisnut prema dolje i obavija žumanjčanu vreću (egzocelomska šupljina). Neke stanice hipoblasta idu prema unutrašnjem citotrofoblastu blastocela, izlučujući usput međustaničnu tvar. Ove stanica hipoblasta i međustanična tvar se zajedno nazivaju ''[[Heuserova membrana]]'' (ili ''egzocelomska membrana''), te pokrivaju blastocel i tako nastaje žumanjčana vreća (ili ''egzocelomska šupljina''). Stanice epiblasta idu prema vanjskim rubovima retikuluma i stvaraju ''ekstraembrionalni mezoderm'', što otežava očuvanje ekstraembrionalnog retikuluma. Ubrzo nakon toga nastaje ''korionska šupljina''.

== Gastrulacija ==
[[File:2910 The Placenta-02 hr.jpg|thumb|460x460px|zametak pričvršćen za posteljicu u amnionskoj šupljini]]
Pojavljivanje '''primitivne pruge''', linearne skupine stanica nastalih iz migrirajućeg epiblasta, označava početak procesa '''[[gastrulacija|gastrulacije]]''', koja se događa otprilike 16 dana (treći tjedan) nakon oplodnje. Ovaj proces reorganizira dvoslojni zametak u troslojni zametak, te se pomoću primitivne pruge uspostavlja [[bilateralna simetrija]]. [[Primitivni čvor]] nastaje na prednjem kraju primitivne pruge. [[Primitivna brazda]] nastaje kao udubljenje u središtu primitivnog čvora koji je povezan s [[notokord]]om. Čvor se izdigao iz epiblasta amnionske šupljine, te on izaziva stvaranje [[neuralna ploča|neuralne ploče]] koja je osnova nastanka [[živčani sustav|živčanog sustava]]. Neuralna ploča će nastati suprotno od primitivne pruge iz ektodermalnog tkiva, koje postaje zadebljano i spljošteno. Epiblast tog dijela pomiče se prema donjem dijelu pruge na mjesto primitivne brazde u procesu poznatom pod nazivom [[ingresija]], koji vodi do početka stvaranja [[mezoderma]]. [[Epitel]]ne stanice postaju mezenhimske matične stanice, multipotentne stromalne stanice koje se mogu diferencirati u bilo koje druge stranice. Hipoblast je izguran i sudjeluje u stvaranju [[amnion]]a. Epiblast se nastavlja kretati i stvarati srednji zametni listić, mezoderm. Epiblast je diferencirao u tri zametna listića embrija, te je tako nastala [[gastrula]].

Tri zametna listića su [[ektoderm]], [[mezoderm]] i [[endoderm]], te su oblikovani kao tri preklopljena ravna diska. Iz ova tri sloja nastat će sve strukture i organi tijela tijekom procesa [[somitogeneza|somitogeneze]], [[histogeneza|histogeneze]] i [[organogeneza|organogeneze]].<ref>Ross, Lawrence M. & Lamperti, Edward D., ed. (2006). "Human Ontogeny: Gastrulation, Neurulation, and Somite Formation". Atlas of anatomy: general anatomy and musculoskeletal system. Thieme. {{ISBN|978-3-13-142081-7}}.|url=http://books.google.com/books?id=NK9TgTaGt6UC&pg=PA6</ref> Endoderm je nastao invaginacijom epiblastičkih stanica koje migriraju do hipoblasta, dok mezoderm nastaje iz stanica koje se razviju između epiblasta i endoderma. Općenito, svi zametni listići se razviju iz epiblasta.<ref name=Sadler/><ref name=Smith>{{cite book |last1= Smith Agreda |first1= Víctor |last2= Ferrés Torres |first2= Elvira |last3= Montesinos Castro-Girona |first3= Manuel |title= Manual de embriología y anatomía general |publisher= Universitat de València |year= 1992 |pages= 72–85 |chapter=Chapter 5: Organización del desarrollo: Fase de germinación |ISBN=84-370-1006-3}}</ref> Iz vanjskog sloja ektoderma će nastati krajnji sloj kože, središnji i periferni [[živčani sustav]], [[oči]], [[unutarnje uho]] i mnoga [[vezivno tkivo|vezivna tkiva]].<ref name="D">{{cite web|url=http://www.mayoclinic.com/health/prenatal-care/PR00112/NSECTIONGROUP=2 |title=Pregnancy week by week|accessdate=28 July 2010}}</ref> Iz mezoderma će nastati srce, početak [[krvožilni sustav|krvožilnog sustava]], kao i [[kosti]], [[mišići]] i [[bubrezi]]. Iz endoderma će se početi razvijati [[pluća]], crijeva i [[mokraćni mjehur]].

Nakon ingresije uvrnućem nastaje [[pracrijevo]] (arhenteron), koje je osnova za razvoj [[probavni sustav|probavnog sustava]]. Blastopor postaje [[anus]], dok s druge strane nastaju prausta. S nastankon probavne crijevi završava gastrulacija i proces [[neurulacija|neurulacije]] može započeti.

== Neurulacija ==
[[File:Neural crest.svg|left|thumb|302x302px|Neuralna ploča|lang=hr]]
Nakon gastrulacije, iz ektoderma nastaje epitelno i živčano tkivo, a gastrula sada nosi naziv [[neurula]]. [[Neuralna ploča]] nastala iz ektoderma nastavlja se širiti, a savijanjem njezinih krajeva nastaju [[neuralni nabori]]. [[Neurulacija]] se odnosi na ovaj proces savijanja kojim se neuralna ploča preobražava u [[neuralna cijev|neuralnu cijev]], a to se događa tijekom četvrtog tjedna. Između neuralnih nabora stvara se [[neuralni žlijeb]], koji se postupno udubljuje dok se neuralni nabori uzdižu i naposljetku sjedinjuju u središnju liniju. Stanice koje idu kroz većinu lubanjskog dijela primitivne linije stvaraju [[paraksijalni mezoderm]], iz kojeg će nastati [[somitomere]] koje će se u procesu [[somitogeneza|somitogeneze]]diferencirati u somite iz kojih nastaje [[sklerotom]],<ref name="pmid12705871">{{cite journal |author=Brent AE, Schweitzer R, Tabin CJ |title=A somitic compartment of tendon progenitors |journal=Cell |volume=113 |issue=2 |pages=235–48 |date=April 2003 |pmid=12705871 |doi= 10.1016/S0092-8674(03)00268-X|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S009286740300268X |accessdate=2014-04-20}}</ref>
[[miotom]] i [[dermatom]] kako bi nastali [[hrskavica]], [[kosti]], [[tetive]], [[dermis]] (koža) i [[mišići]]. Iz intermedijarnog mezoderma nastat će [[mokraćno-spolni sustav]]. Druge stanice migriraju kroz kaudalni dio primitivne linije te će od njih nastati lateralni mezoderm.<ref name=Sadler/><ref name=Smith/>

Embrionalni disk je najprije ravan i okrugao, ali se na kraju izduži kako bi imao širi cefalični dio i uži kaudalni kraj.<ref name=Carlson/> Na početku primitivna linija se ispruža u cefaličnom smjeru i 18 dana nakon oplodnje vraća se kaudalno sve dok ne nestane. Početkom četvrtog tjedna u zametnom listiću počinje specifična diferencijacija, dok se u kaudalnom dijelu pojavljuje krajem četvrtog tjedna.<ref name=Sadler/> Kranijalne i kaudalne [[neuropore]] se postupno smanjuju sve dok se ne zatvore potpuno (do 26. dana) stvarajući [[neuralna cijev|neuralnu cijev]].<ref>Larsen W. J. Human Embryology. Third ed. 2001. {{ISBN|0-443-06583-7}}</ref>

== Klinička važnost ==
Izloženost otrovima tijekom početnih razdoblja može izazvati prenatalnu smrt rezultirajući [[pobačaj]]em, ali ne uzrokuje razvojne nedostatke. Međutim, izlaganje otrovima u razdoblju zametka može biti uzrok velikih urođenih malformacija, jer se tada razvijaju prethodnici velikih organskih sustava.

Svaka stanica još neimplantiranog zametka ima mogućnost oblikovanja različitih staničnih tipova kod zametka u razvoju. Ova stanična potentnost znači da neke stanice mogu biti uklonjene iz zametka, a da ih ostatak stanica može u potpunosti nadoknaditi. Zahvaljujući tom saznanju nastala je tehnika poznata pod nazivom [[preimplantacijska genetska dijagnostika]], čime se mali broj stanica preimplantacijskog zametka stvorenog [[in vitro oplodnja|in vitro oplodnjom]] može ukloniti [[biopsija|biopsijom]] i podvrgnuti genetskoj dijagnozi.

[[Sakrokocigealni teratom]]i su tumori sačinjeni od različitih tipova tkiva. Smatra se da su povezani s ostacima primitivne prug, koji obično nestaju.<ref name=Carlson/><ref name=Sadler/><ref name=Larson/>

[[Spina bifida]] je urođeni poremećaj koji je rezultat nepotpunog zatvaranja neuralne cijevi.

== Bilješke ==
{{izvori}}

{{razvojna biologija}}
{{embriologija}}

[[Kategorija:Embriologija]]
[[Kategorija:Razvojna biologija]]

←Starija inačica		Inačica od 05:11, 18. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Humana embriogeneza'''-->[[Datoteka:HumanEmbryogenesis hr.svg\|thumb\|550x550px\|početni stadiji humane embriogeneze]]		<!--'''Humana embriogeneza'''-->[[Datoteka:HumanEmbryogenesis hr.svg\|thumb\|550x550px\|početni stadiji humane embriogeneze]]
	'''Humana embriogeneza''' je proces [[stanična dioba\|stanične diobe]] i [[stanična diferencijacija\|stanične diferencijacije]] [[zametak\|zametka]] koji se javlja tijekom ranih faza čovječjeg razvoja. S biološkog gledišta, čovječji razvoj podrazumijeva rast iz jednostanične [[zigota\|zigote]] u odraslu jedinku. [[Oplodnja]] se javlja kada se [[spermatozoid]] spoji s [[jajna stanica\|jajnom stanicom]]. Genetski materijal spermija i jajne stanice se potom miješa i stvara se stanica s diploidnom kromosomskom garniturom zvana zigota. Tako započinje najraniji stadij razvoja.<ref>{{~~cite web~~\|last=Sherk\|first=Stephanie Dionne\|title=http://www.healthline.com/galecontent/prenatal-development\|url=http://www.healthline.com/galecontent/prenatal-development\|work=Gale Encyclopedia of Children's Health, 2006\|publisher=Gale\|accessdate=6 October 2013}}</ref> Embriogeneza obuhvaća prvih osam tjedana razvoja te se na početku devetog tjedna trudnoće embrij zove [[plod]].		'''Humana embriogeneza''' je proces [[stanična dioba\|stanične diobe]] i [[stanična diferencijacija\|stanične diferencijacije]] [[zametak\|zametka]] koji se javlja tijekom ranih faza čovječjeg razvoja. S biološkog gledišta, čovječji razvoj podrazumijeva rast iz jednostanične [[zigota\|zigote]] u odraslu jedinku. [[Oplodnja]] se javlja kada se [[spermatozoid]] spoji s [[jajna stanica\|jajnom stanicom]]. Genetski materijal spermija i jajne stanice se potom miješa i stvara se stanica s diploidnom kromosomskom garniturom zvana zigota. Tako započinje najraniji stadij razvoja.<ref>{{Citiranje weba\|last=Sherk\|first=Stephanie Dionne\|title=http://www.healthline.com/galecontent/prenatal-development\|url=http://www.healthline.com/galecontent/prenatal-development\|work=Gale Encyclopedia of Children's Health, 2006\|publisher=Gale\|accessdate=6 October 2013}}</ref> Embriogeneza obuhvaća prvih osam tjedana razvoja te se na početku devetog tjedna trudnoće embrij zove [[plod]].
	'''Embriologija čovjeka''' je znanost o razvoju čovjeka tijekom prvih osam tjedana nakon oplodnje. Uobičajeno trajanje [[gestacija\|gestacije]] (trudnoća) je devet mjeseci ili 38 tjedana.		'''Embriologija čovjeka''' je znanost o razvoju čovjeka tijekom prvih osam tjedana nakon oplodnje. Uobičajeno trajanje [[gestacija\|gestacije]] (trudnoća) je devet mjeseci ili 38 tjedana.

	Početni stadij odnosi se na vrijeme od oplodnje do implantacije zametka u [[maternica\|maternicu]] te traje otprilike deset dana.<ref>{{~~cite web~~\|title=germinal stage\|url=http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/germinal+stage\|work=Mosby's Medical Dictionary, 8th edition.\|publisher=Elsevier.\|accessdate=6 October 2013}}</ref>		Početni stadij odnosi se na vrijeme od oplodnje do implantacije zametka u [[maternica\|maternicu]] te traje otprilike deset dana.<ref>{{Citiranje weba\|title=germinal stage\|url=http://medical-dictionary.thefreedictionary.com/germinal+stage\|work=Mosby's Medical Dictionary, 8th edition.\|publisher=Elsevier.\|accessdate=6 October 2013}}</ref>

	Tijekom tog razdoblja, zigota, koja se sad definira kao zametak jer sadrži cjelokupni genetički materijal, počinje se dijeliti u procesu zvanom [[brazdanje]]. Potom nastaje [[blastocista]] i implantira se u sluznicu maternice. Embriogeneza se nastavlja u stadiju [[gastrulacija\|gastrulacije]], kada nastaju tri [[zametni listići\|zametna listića]] u procesu zvanom [[histogeneza]], nakon kojeg slijede [[neurulacija]] i [[organogeneza]]. Zametak se najčešće naziva plodom od devetog tjedna gestacije. U usporedbi sa zametkom, plod ima prepoznatljivija vanjska obilježja. Cijeli proces embriogeneze uključuje promjene u [[ekspresija gena\|ekspresiji gena]], [[rast stanica\|rastu stanica]] i [[stanična diferencijacija\|staničnoj diferencijaciji]]. Gotovo identičan proces javlja se i kod drugih vrsta, posebno kod [[svitkovci\|svitkovaca]].		Tijekom tog razdoblja, zigota, koja se sad definira kao zametak jer sadrži cjelokupni genetički materijal, počinje se dijeliti u procesu zvanom [[brazdanje]]. Potom nastaje [[blastocista]] i implantira se u sluznicu maternice. Embriogeneza se nastavlja u stadiju [[gastrulacija\|gastrulacije]], kada nastaju tri [[zametni listići\|zametna listića]] u procesu zvanom [[histogeneza]], nakon kojeg slijede [[neurulacija]] i [[organogeneza]]. Zametak se najčešće naziva plodom od devetog tjedna gestacije. U usporedbi sa zametkom, plod ima prepoznatljivija vanjska obilježja. Cijeli proces embriogeneze uključuje promjene u [[ekspresija gena\|ekspresiji gena]], [[rast stanica\|rastu stanica]] i [[stanična diferencijacija\|staničnoj diferencijaciji]]. Gotovo identičan proces javlja se i kod drugih vrsta, posebno kod [[svitkovci\|svitkovaca]].
Redak 9:		Redak 9:
	== Početni stadij ==		== Početni stadij ==
	=== Oplodnja ===		=== Oplodnja ===
	Oplodnja se događa kada [[spermij]] uspješno uđe u [[jajna stanica\|jajnu stanicu]] te se spare i pomiješaju dva seta genetičkog materijala [[gameta]], stvarajući [[zigota\|zigotu]], (diploidna stanica). To se obično događa u početnom dijelu [[jajovod]]a. Uspješna oplodnja je omogućena trima procesima koji se događaju da osiguraju specifičnost vrste. Prvi je [[kemotaksija]] koja usmjerava kretanje spermija prema jajetu. Drugi je adhezivna kompatibilnost između spermija i jajeta. Kada spermij prianja uz jajnu stanicu, događa se treći proces [[akrosomska reakcija\|akrosomske reakcije]]; na prednjem dijelu spermijeve glave nalazi se [[akrosom]] koji sadrži probavne [[enzim]]e za razaranje [[zona pellucida\|zone pellucide]] kako bi spermij ušao u jajnu stanicu.<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://encarta.msn.com/encnet/features/dictionary/DictionaryResults.aspx?refid=1861695331 \|title=acrosome definition - Dictionary - MSN Encarta \|accessdate=2007-08-15 \|format= \|work= \|archiveurl=https://www.webcitation.org/5kwDPQanq?url=http://encarta.msn.com/encnet/features/dictionary/DictionaryResults.aspx?refid=1861695331 \|archivedate=31. listopada 2009. \|deadurl=yes }}</ref> Ulazak spermija uzrokuje otpuštanje kalcija koji blokira ulazak drugih spermija. U jajnoj stanici paralelno se događa [[zonalna reakcija]]. To je proces u kojem se otpuštaju [[kortikalna zrnca]] koja sadrže enzime za probavljanje bjelančevina spermijskih receptora i tako sprječavaju [[polispermija\|polispermiju]].		Oplodnja se događa kada [[spermij]] uspješno uđe u [[jajna stanica\|jajnu stanicu]] te se spare i pomiješaju dva seta genetičkog materijala [[gameta]], stvarajući [[zigota\|zigotu]], (diploidna stanica). To se obično događa u početnom dijelu [[jajovod]]a. Uspješna oplodnja je omogućena trima procesima koji se događaju da osiguraju specifičnost vrste. Prvi je [[kemotaksija]] koja usmjerava kretanje spermija prema jajetu. Drugi je adhezivna kompatibilnost između spermija i jajeta. Kada spermij prianja uz jajnu stanicu, događa se treći proces [[akrosomska reakcija\|akrosomske reakcije]]; na prednjem dijelu spermijeve glave nalazi se [[akrosom]] koji sadrži probavne [[enzim]]e za razaranje [[zona pellucida\|zone pellucide]] kako bi spermij ušao u jajnu stanicu.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://encarta.msn.com/encnet/features/dictionary/DictionaryResults.aspx?refid=1861695331 \|title=acrosome definition - Dictionary - MSN Encarta \|accessdate=2007-08-15 \|format= \|work= \|archiveurl=https://www.webcitation.org/5kwDPQanq?url=http://encarta.msn.com/encnet/features/dictionary/DictionaryResults.aspx?refid=1861695331 \|archivedate=31. listopada 2009. \|deadurl=yes }}</ref> Ulazak spermija uzrokuje otpuštanje kalcija koji blokira ulazak drugih spermija. U jajnoj stanici paralelno se događa [[zonalna reakcija]]. To je proces u kojem se otpuštaju [[kortikalna zrnca]] koja sadrže enzime za probavljanje bjelančevina spermijskih receptora i tako sprječavaju [[polispermija\|polispermiju]].
	Zrnca se također spajaju s plazmatskom membranom i mijenjaju zonu pellucidu da bi se spriječilo daljnje ulaženje spermija.		Zrnca se također spajaju s plazmatskom membranom i mijenjaju zonu pellucidu da bi se spriječilo daljnje ulaženje spermija.

Redak 47:		Redak 47:
	Pojavljivanje '''primitivne pruge''', linearne skupine stanica nastalih iz migrirajućeg epiblasta, označava početak procesa '''[[gastrulacija\|gastrulacije]]''', koja se događa otprilike 16 dana (treći tjedan) nakon oplodnje. Ovaj proces reorganizira dvoslojni zametak u troslojni zametak, te se pomoću primitivne pruge uspostavlja [[bilateralna simetrija]]. [[Primitivni čvor]] nastaje na prednjem kraju primitivne pruge. [[Primitivna brazda]] nastaje kao udubljenje u središtu primitivnog čvora koji je povezan s [[notokord]]om. Čvor se izdigao iz epiblasta amnionske šupljine, te on izaziva stvaranje [[neuralna ploča\|neuralne ploče]] koja je osnova nastanka [[živčani sustav\|živčanog sustava]]. Neuralna ploča će nastati suprotno od primitivne pruge iz ektodermalnog tkiva, koje postaje zadebljano i spljošteno. Epiblast tog dijela pomiče se prema donjem dijelu pruge na mjesto primitivne brazde u procesu poznatom pod nazivom [[ingresija]], koji vodi do početka stvaranja [[mezoderma]]. [[Epitel]]ne stanice postaju mezenhimske matične stanice, multipotentne stromalne stanice koje se mogu diferencirati u bilo koje druge stranice. Hipoblast je izguran i sudjeluje u stvaranju [[amnion]]a. Epiblast se nastavlja kretati i stvarati srednji zametni listić, mezoderm. Epiblast je diferencirao u tri zametna listića embrija, te je tako nastala [[gastrula]].		Pojavljivanje '''primitivne pruge''', linearne skupine stanica nastalih iz migrirajućeg epiblasta, označava početak procesa '''[[gastrulacija\|gastrulacije]]''', koja se događa otprilike 16 dana (treći tjedan) nakon oplodnje. Ovaj proces reorganizira dvoslojni zametak u troslojni zametak, te se pomoću primitivne pruge uspostavlja [[bilateralna simetrija]]. [[Primitivni čvor]] nastaje na prednjem kraju primitivne pruge. [[Primitivna brazda]] nastaje kao udubljenje u središtu primitivnog čvora koji je povezan s [[notokord]]om. Čvor se izdigao iz epiblasta amnionske šupljine, te on izaziva stvaranje [[neuralna ploča\|neuralne ploče]] koja je osnova nastanka [[živčani sustav\|živčanog sustava]]. Neuralna ploča će nastati suprotno od primitivne pruge iz ektodermalnog tkiva, koje postaje zadebljano i spljošteno. Epiblast tog dijela pomiče se prema donjem dijelu pruge na mjesto primitivne brazde u procesu poznatom pod nazivom [[ingresija]], koji vodi do početka stvaranja [[mezoderma]]. [[Epitel]]ne stanice postaju mezenhimske matične stanice, multipotentne stromalne stanice koje se mogu diferencirati u bilo koje druge stranice. Hipoblast je izguran i sudjeluje u stvaranju [[amnion]]a. Epiblast se nastavlja kretati i stvarati srednji zametni listić, mezoderm. Epiblast je diferencirao u tri zametna listića embrija, te je tako nastala [[gastrula]].

	Tri zametna listića su [[ektoderm]], [[mezoderm]] i [[endoderm]], te su oblikovani kao tri preklopljena ravna diska. Iz ova tri sloja nastat će sve strukture i organi tijela tijekom procesa [[somitogeneza\|somitogeneze]], [[histogeneza\|histogeneze]] i [[organogeneza\|organogeneze]].<ref>Ross, Lawrence M. & Lamperti, Edward D., ed. (2006). "Human Ontogeny: Gastrulation, Neurulation, and Somite Formation". Atlas of anatomy: general anatomy and musculoskeletal system. Thieme. {{ISBN\|978-3-13-142081-7}}.\|url=http://books.google.com/books?id=NK9TgTaGt6UC&pg=PA6</ref> Endoderm je nastao invaginacijom epiblastičkih stanica koje migriraju do hipoblasta, dok mezoderm nastaje iz stanica koje se razviju između epiblasta i endoderma. Općenito, svi zametni listići se razviju iz epiblasta.<ref name=Sadler/><ref name=Smith>{{Citiranje knjige \|last1= Smith Agreda \|first1= Víctor \|last2= Ferrés Torres \|first2= Elvira \|last3= Montesinos Castro-Girona \|first3= Manuel \|title= Manual de embriología y anatomía general \|publisher= Universitat de València \|year= 1992 \|pages= 72–85 \|chapter=Chapter 5: Organización del desarrollo: Fase de germinación \|ISBN=84-370-1006-3}}</ref> Iz vanjskog sloja ektoderma će nastati krajnji sloj kože, središnji i periferni [[živčani sustav]], [[oči]], [[unutarnje uho]] i mnoga [[vezivno tkivo\|vezivna tkiva]].<ref name="D">{{~~cite web~~\|url=http://www.mayoclinic.com/health/prenatal-care/PR00112/NSECTIONGROUP=2 \|title=Pregnancy week by week\|accessdate=28 July 2010}}</ref> Iz mezoderma će nastati srce, početak [[krvožilni sustav\|krvožilnog sustava]], kao i [[kosti]], [[mišići]] i [[bubrezi]]. Iz endoderma će se početi razvijati [[pluća]], crijeva i [[mokraćni mjehur]].		Tri zametna listića su [[ektoderm]], [[mezoderm]] i [[endoderm]], te su oblikovani kao tri preklopljena ravna diska. Iz ova tri sloja nastat će sve strukture i organi tijela tijekom procesa [[somitogeneza\|somitogeneze]], [[histogeneza\|histogeneze]] i [[organogeneza\|organogeneze]].<ref>Ross, Lawrence M. & Lamperti, Edward D., ed. (2006). "Human Ontogeny: Gastrulation, Neurulation, and Somite Formation". Atlas of anatomy: general anatomy and musculoskeletal system. Thieme. {{ISBN\|978-3-13-142081-7}}.\|url=http://books.google.com/books?id=NK9TgTaGt6UC&pg=PA6</ref> Endoderm je nastao invaginacijom epiblastičkih stanica koje migriraju do hipoblasta, dok mezoderm nastaje iz stanica koje se razviju između epiblasta i endoderma. Općenito, svi zametni listići se razviju iz epiblasta.<ref name=Sadler/><ref name=Smith>{{Citiranje knjige \|last1= Smith Agreda \|first1= Víctor \|last2= Ferrés Torres \|first2= Elvira \|last3= Montesinos Castro-Girona \|first3= Manuel \|title= Manual de embriología y anatomía general \|publisher= Universitat de València \|year= 1992 \|pages= 72–85 \|chapter=Chapter 5: Organización del desarrollo: Fase de germinación \|ISBN=84-370-1006-3}}</ref> Iz vanjskog sloja ektoderma će nastati krajnji sloj kože, središnji i periferni [[živčani sustav]], [[oči]], [[unutarnje uho]] i mnoga [[vezivno tkivo\|vezivna tkiva]].<ref name="D">{{Citiranje weba\|url=http://www.mayoclinic.com/health/prenatal-care/PR00112/NSECTIONGROUP=2 \|title=Pregnancy week by week\|accessdate=28 July 2010}}</ref> Iz mezoderma će nastati srce, početak [[krvožilni sustav\|krvožilnog sustava]], kao i [[kosti]], [[mišići]] i [[bubrezi]]. Iz endoderma će se početi razvijati [[pluća]], crijeva i [[mokraćni mjehur]].

	Nakon ingresije uvrnućem nastaje [[pracrijevo]] (arhenteron), koje je osnova za razvoj [[probavni sustav\|probavnog sustava]]. Blastopor postaje [[anus]], dok s druge strane nastaju prausta. S nastankon probavne crijevi završava gastrulacija i proces [[neurulacija\|neurulacije]] može započeti.		Nakon ingresije uvrnućem nastaje [[pracrijevo]] (arhenteron), koje je osnova za razvoj [[probavni sustav\|probavnog sustava]]. Blastopor postaje [[anus]], dok s druge strane nastaju prausta. S nastankon probavne crijevi završava gastrulacija i proces [[neurulacija\|neurulacije]] može započeti.