WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T00:42:05Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 00:42, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Humus'''-->~~[[Datoteka:Soil profile.jpg\|mini\|Humus]]		[[Datoteka:Soil profile.jpg\|mini\|Humus]]
	{{dz}}		{{dz}}
	'''Humus''' ([[latinski\|lat.]] ''zemlja'') je gornji sloj zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari. Podložan je uglavnom djelovanjem [[organizam\|organizama]] u [[tlo\|tlu]]. To je vrlo plodna vrsta tla.		'''Humus''' ([[latinski\|lat.]] ''zemlja'') je gornji sloj zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari. Podložan je uglavnom djelovanjem [[organizam\|organizama]] u [[tlo\|tlu]]. To je vrlo plodna vrsta tla.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T02:44:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Soil profile.jpg|mini|Humus]]
{{dz}}
'''Humus''' ([[latinski|lat.]] ''zemlja'') je gornji sloj zemlje koji je sastavljen od razgrađenih organskih tvari. Podložan je uglavnom djelovanjem [[organizam|organizama]] u [[tlo|tlu]]. To je vrlo plodna vrsta tla.

== Pregled ==
Humus je tamna, organska tvar, nastala humifikacijom [[biljke|biljaka]] i [[životinja]]. Specifična je organska tvar koja se od drugih organskih tvari razlikuje nizom zajedničkih osobina:

* Humus je netopiv u vodi, ali se u njoj može koloidno disperzirati.
* Sadrži više [[ugljik]]a (55% - 60%) nego nerastvorene organske tvari.
* Sadrži velike količine [[dušik]]a (3% - 6%)
* Humus se odlikuje velikom sposobnošću adsorbcije i zamjene baza, jer mu je kapacitet adsorpcije kationa 2-3 puta veći nego u najboljih mineralnih koloida.

Humus nije [[kemijski spoj]] nego smjesa različitih organskih tvari. Sve humusne tvari mogu se podijeliti u tri grupe:

# Huminski ''[[ugljen]]'' (inertan dio humusa; djelomično humificirana organska tvar)
# Huminske kiseline (organske kiseline koje mogu odcijepiti H-ione i s jakim bazama tvoriti soli – humate. One su aktivan dio humusa i zato najvažnija grupa humusnih tvari.)
# Fulvokiseline (imaju ulogu zaštitnog koloida i vrlo su snažan faktor razgradnje mineralnog dijela tla.

Najpoznatiji oblici humusa su blagi humus i kiseli humus. Blagi humus zasićen je bazama, ponajviše [[kationi]]ma zemNoalkalijskih [[metal]]a (Ca i Mg). Kalcijski humati važan su faktor strukture tla i stabilnosti strukturnih agregata. Ovaj humus se nalazi na najboljim [[Tlo|tlima]]. Kiseli humus, bogat fulvokiselinama i nezasićenim huminskim kiselinama nalazi se na lošijim tlima.

Prema sadržaju humusa tla se svrstavaju u ove skupine:

* Vrlo slabo humozna (do 1% humusa)
* Slabo humozna (1-3% humusa)
* Dosta humozna (3-5% humusa)
* Jako humozna (5-10% humusa)
* Vrlo jako humozna (više od 10% humusa)

Humus u prvom redu vrlo povoljno utječe na strukturu tla. Teška i zbijena tla postaju huminizacijom rastresitija, rahlija i lakša, a time se poboljšavaju i druga svojstva tla, u prvom redu režim [[voda|vode]], zračnost i [[toplina]]. U pogledu kemijskih svojstava, humus sadrži sva potrebna biljna hranjiva. Humus utječe povoljno i na biološka svojstva [[tlo|tla]] time što je izvor [[ugljik]]a potrebnog za život i razmnožavanje mikroorganizama. [[Mikroorganizmi]] rastvaraju organske tvari i razlažu je na mineralne sastojke koji [[biljka]]ma služe za ishranu. Prilikom raspada humusa stvara se CO<sub>2</sub> koji je biljci potreban za asimilaciju i koji u tlu aktivira biljci nepristupačne [[kemijski spojevi|kemijske spojeve]]. Postoji više metoda za određivanje humusa, a sve se zasnivaju na istome principu – jakim oksidansima djeluje se na organsku tvar pri čemu dolazi do oksidacije [[ugljik]]a iz humusa.

{{Sporedni šumski proizvodi}}

[[Kategorija:Pedologija]]

Humus - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica