WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T01:05:46Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 01:05, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hutovo'''-->~~{{Infookvir naselje u BiH		{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Hutovo		\|ime = Hutovo
	\|slika =Hutovo panorama.JPG		\|slika =Hutovo panorama.JPG

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-09T01:58:07Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 01:58, 9. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Hutovo'''-->{{~~Naselje~~ u BiH		<!--'''Hutovo'''-->{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Hutovo		\|ime = Hutovo
	\|slika =Hutovo panorama.JPG		\|slika =Hutovo panorama.JPG

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T02:09:51Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 02:09, 2. studenoga 2021.
Redak 118:		Redak 118:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{commonscat}}~~

	* [http://glosk.com/BK/Hutovo/-121134/aerial_en.htm Satelitska snimka]		* [http://glosk.com/BK/Hutovo/-121134/aerial_en.htm Satelitska snimka]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T05:28:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u BiH
|ime = Hutovo
|slika =Hutovo panorama.JPG
|slika_širina = 270 px
|slika_opis = Panorama Hutova
|entitet = fbih
|regija = [[Istočna Hercegovina]]
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanska]]
|općina = [[Neum]]
|nadvisina =
|lat = 42.956
|long = 17.804
|position = left
|brojstan2013 = 201
|domaćinstva2013 =
|pošta = 88394
|pozbroj =
}}

'''Hutovo''' je naseljeno mjesto u općini [[Neum]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 14. lipnja 2019.</ref>

== Zemljopisni položaj i značajke ==
Nalazi se u južnoj Hercegovini, u središtu općine Neum, na nadmorskoj visini od 310 mnm. Prostire se u duljini od 3 km, od Prijevora do Okladnice. Zbog blizine mora klima je uglavnom mediteranska koju djelomično smanjuju planina [[Žaba (planina)|Žaba]] i brdo Gradina. Prosječna temperatura u siječnju je 6°C, ljetna 25°C a prosječna godišnja 14°C. Najniža izmjerena temperatura od -16°C izmjerena je 16. veljače 1962., a najviša od 40°C 24. srpnja 1981.<ref name="Enciklopedija2">[http://hkud-hutovo.com/index.php/o-hutovu/mz-hutovo/item/188-encyclopedia-hutovo-ili-%C4%8Dinjenice-koje-bi-trebao-znati-svaki-hutovac-i-gost-namjernik-vol2 Encyclopedia Hutovo ili činjenice koje bi trebao znati svaki Hutovac i gost namjernik] HKUD "Hutovo" (objavljeno 10. veljače 2015., pristupljeno 2. travnja 2020.)</ref>

== Povijest ==
[[Datoteka:Stecci Hutovo (3) Karasivica (Drijenjak).jpg|180px|mini|lijevo|Stećci u Hutovu]]
Hutovo se u povijesnim izvorima prvi put spominje 28. prosinca 1423. godine, a drugi spomen mjesta potječe iz 1525., kada je fra Siksto iz Slanoga na blagdan [[Sv. Pavao|sv. Pavla]] slavio svetu misu u Oltarištu uz jezero Vrutak.<ref name="Enciklopedija"/>

O životu u prapovijesti svjedoči nalaz urbaniziranog naselja iz 4000. g. pr. Kr. na lokalitetu Prisjeka. Na lokalitetu Crkvine su ostatci iz kasnoantičkog i srednjovjekovnog razdoblja te ostatci kasnoantičke i srednjovjekovne crkve s grobljem. Ujedno, to je i [[nekropola]] s više od 100 [[stećak]]a, a u blizini nje je manja nekropola u Karasovicama.<ref name="Enciklopedija"/>

Hutovo je bilo dijelom i nekadašnje [[Žaba (župa)|humske župe Žaba]] koju prvi put spominje [[pop Dukljanin]] u 12. stoljeću u čijem su sastavu bili još i zapadni dijelovi [[Dubrovačko primorje|Dubrovačkog primorja]] te današnje općine [[Zažablje]] u Republici Hrvatskoj. Nakon pada Huma te oslobođenja dalmatinskog dijela Zažablja od Turaka, nekada jedinstveni prostor podijeljen je između Osmanskog Carstva
te Mletačke i Dubrovačke Republike, a crkveno između [[Makarska biskupija|makarske]], [[Trebinjska biskupija|trebinjskomrkanske]] i [[Dubrovačka biskupija|dubrovačke]] biskupije.<ref>[https://hrcak.srce.hr/51943 Domagoj Vidović: Gradačka toponimija] Folia onomastica Croatica, No. 18, 2009. (pristupljeno 2. travnja 2020.)</ref>

Kroz Hutovo je prolazio Put soli koji je vodio iz [[Ston]]a prema Bosni. Tim je putem prošla [[Katarina Kosača-Kotromanić|kraljica Katarina]] 1463. kada je pred Turcima morala napustiti Bosnu. Na prijevoju Žabe i Gradine, na istom tom putu nalazi se Hutovska tvrđava koja potječe još iz rimskih vremena, s vremenom i potrebama nadograđivana. <ref name="Enciklopedija">[http://hkud-hutovo.com/index.php/vijesti/item/114-encyclopedia-hutovo-ili-%C4%8Dinjenice-koje-bi-trebao-znati-svaki-hutovac-i-gost-namjernik Encyclopedia Hutovo ili činjenice koje bi trebao znati svaki Hutovac i gost namjernik] HKUD "Hutovo" (objavljeno 26. veljače 2014., pristupljeno 20. svibnja 2018.)</ref>

[[Datoteka:Hutovo panorama2.jpg|180px|mini|lijevo|Ulaz u Hutovo iz pravca Cerova]]
Kroz Hutovo je prolazila i uskotračna [[Željeznička pruga Gabela – Zelenika|željeznička pruga Gabela - Zelenika]]. Željeznička postaja u Hutovu radila je od 1901. do ukidanja pruge 30. svibnja 1976. Od 1907. radila i financijska uprava s filanačkom postavom, a od 1909. i pošta Hutovo. U Zapolju je od 1924. sjedište Općine Hutovo (kotar Stolac) koja se 1945. preimenuje u NOO Opštine Hutovo (srez Čapljina) i radi do ukidanja 1956., kada se pripaja NO Općini Čapljina. Postojala je i zemljoradnička zadruga "Jadran", koja se 1969. udružuje se s trgovačkom firmom "Bregava". Osnovna škola u Hutovu otvorena je 1932. Kao osmoljetna škola za općinu Neum djeluje od 1960./61. a svojevremeno ju je pohađalo skoro 900 učenika. Izdvajanjem iz župe [[Gradac (Neum, BiH)|Gradac]], 1971. osnovana je župa Hutovo. Novoosnovanoj općini Neum Hutovo je pripojeno 1976. Iste je godine potopljen hutovski dio Popova polja da bi se napravilo [[Vrutak|akumulacijsko jezero Vrutak]] za potrebe buduće [[Crpna hidroelektrana Čapljina|hidroelektrane]]. Do 1991. radila je obližnja farma pilića te pogon za proizvodnju plovila "Neumplast Hutovo".<ref name="Enciklopedija"/>

Aktiviranjem tzv. ''velikoga šprenga'' kod željezničke postaje Zelenikovac,<ref>[https://neum.ba/index.php/2011/06/28/domovinski-rat/ Domovinski rat] Općina Neum (objavljeno 28. lipnja 2011., pristupljeno 1. travnja 2020.)</ref> nadomak Hutova je zaustavljen prodor JNA prema [[Dolina Neretve|dolini Neretve]] u svrhu odsijecanja juga Hrvatske. Od 1991. djeluje Društvo prijatelja starina "Hutovo", izdavač listova "Vrutak" i "Glas Hutova" te organizator manifestacija "Hutovski karneval" i "Ivanjski krijesovi". Od 2011. djeluje HKUD "Hutovo" koje je nastavilo s organizacijom manifestacije "Ivanjski krijesovi".<ref name="Enciklopedija"/>

== Stanovništvo ==

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći<ref>Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref>:

ukupno: 319

* Hrvati - 319

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći<ref name="popis.gov.ba"/>:

ukupno: 201

* Hrvati - 200
* Bošnjaci - 1

== Župa Hutovo ==
[[Datoteka:Crkva Krista Kralja 2 - Hutovo.JPG|200px|mini|desno|Župna crkva Krista Kralja]]
Župa Hutovo osnovana je dekretom [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Biskupskog ordinarijata u Mostaru]] 23. kolovoza 1971. te posvećena Kristu Kralju. Od župe [[Gradac (Neum, BiH)|Gradac]] u njen sastav pripala su naselja Hutovo, Donji i Gornji Zelenikovac, Mramor i Prapratnica, a od župa Donje i Gornje Hrasno naselja Glumina, Previš, Tuhinje i Vjetrenik. Kao privremena župna crkva služila je kapela sv. Ivana, Luke i Gospe Lurdske. Gradnja sadašnje župne crkve započela je blagoslovom temelja na blagdan sv. Ivana 1976., a dovršena je i blagoslovljena 1980. U vrijeme osnivanja župa je imala 1018 župljana čiji se broj kroz vrijeme smanjivao: 1991. imala je 550, 2001. godine 306, 2010. godine 187, a 2020. godine 155 župljana.<ref>dr. Marinko Marić: Župa Hutovo ([[Crkva na kamenu]], br. 1 (482), siječanj 2021.)</ref>

=== Popis župnika ===
* don Bariša Čarapina (1971. - 1982.)
* don Pavao Filipović (1982. - 1983.)
* don Mijo Klarić (1983. - 1986.)
* don Ivica Puljić (1986. - 1994.)
* don Aleksandar Boras (1994. - 1997.)
* don Pero Marić (1997. - 2017.)
* don Anđelko Planinić (2017.-)

== Znamenitosti ==

=== Hutovska tvrđava ===

[[Slika:Hadzibegov grad (7).JPG|minijatura|lijevo|200px|Ruševine Hutovske tvrđave]]
{{glavni|Hutovska tvrđava}}
Nalazi se na cesti iz Hutova prema [[Neum]]u, podno planine [[Žaba (planina)|Žabe]], zapadno na brdu od Hutova, a datira iz rimskih vremena.<ref name="Lučić200">[http://www.ung.si/~library/doktorati/krasoslovje/5Lucic.pdf Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja] Ivo Lučić, disertacija, Nova Gorica: Sveučilište u Novoj Gorici, 2009., str. 200</ref> Smještena je na strateškom mjestu, na vrhu prijelaza, kuda su prolazile karavani soli iz Stona prema unutrašnjosti.

Znanstvenici pretpostavljaju da je ovdje u rimsko doba vjerojatno bila neka rimska stražarnica koja je nadzirala cestu kroz Hutovo.<ref name="čapljinski portal">[http://caportal.info/zanimljivosti/7-zanimljivosti/5247-prica-o-hutovskom-gradu Priča o hutovskom gradu] Čapljinski portal/hum.ba, nedjelja, 6. siječnja 2013.</ref> Vjerojatno je poslije na istom mjestu u srednjem vijeku kakva manja kula<ref name="čapljinski portal"/> koja je imala kakvu-takvu funkciju.<ref name="Lučić200"/> Na važnosti je dobila u mletačko-turskim ratovima, a u mirnodopsko vrijeme bila je važna kao mjesto prijama karavana.<ref name="Lučić200"/>

Zbog velike unutarnje zaravni pogodna je za pozornicu pod vedrim nebom, pa je tako Društvo prijatelja starina Hutovo u više navrata u Hutovskome gradu priredilo nastupe folklornih skupina. <ref name="čapljinski portal"/>

=== Nekropola sa stećcima na Crkvini ===

{{glavni|Nekropola Crkvina kod Hutova}}
Lokalitet Crkvina nalazi se uz put koji vodi prema [[Popovo polje|Popovu polju]], prema [[Velja Međa|Veljoj Međi]]. Nekropola koja je proglašena [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]] datira u vrijeme [[Kasni srednji vijek|kasnog srednjeg vijeka]] i ranog osmanskog perioda (od 14. do kraja 15. stoljeća). Smještena je u starom napuštenom groblju, a površine je od oko 80 (u smjeru sjeveroistok-jugozapad) x 50 (u smjeru sjeverozapad-jugoistok) m, podijeljene lokalnim putem na dva dijela: sjeverni i južni. Ukupno je izbrojen 101 [[stećak]], i to: 32 sanduka i 69 ploča. <ref name="kons1">[http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2852?return=&search=idgrad:undefined:68| Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvina u Hutovu, arheološko područje] Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 13. ožujka 2017.)</ref>

=== Kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića ===
[[Slika:Zavicajna kuca Hutovo (5) - Ploca s natpisom Radovca Vukanovica.JPG|minijatura|lijevo|200px|Ploča s natpisom]]
{{glavni|Kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića u Gornjem Hutovu}}
Natpis dimenzija dužine 1,9 m, širine od 2 do 0,60 m, poznat još od 19. stoljeća nalazio se na prirodnoj stijeni u Novkovića klancu, uz zapadni rub polja Zablatka. Pisan je [[bosančica|bosančicom]] i potvrdio je postojanje carine u Zablatku. Godine 1991. premješten je u dvorište crkve. Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.<ref name="kons2">[http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/show/2851?return=&search=idgrad:undefined:68| Kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića u Gornjem Hutovu, arheološki spomenik] Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 13. ožujka 2017.)</ref>

=== Zavičajna kuća i lapidarij ===

{{Dvostruka slika|right|Zavicajna kuca - Hutovo.JPG|200| Kapelica - Hutovo.JPG |200|Zavičajna kuća u Hutovu|Kapelica sv. Luke, sv. Ivana i Gospe Lurdske}}
Gradnju je 1991. započeo tadašnji župnik don [[Ivica Puljić]], a besplatno ju je projektirao projektant Stjepo Butier. Nakon Domovinskog rata Društvo starina "Hutovo" je dogradilo kuću te dovršilo projekt, velikim dijelom iz pomoć [[Vlada RH|Vlade RH]] i iseljenika hutovske župe. Sama kuća nalazi se u dvorištu župne crkve. Pokrivena je kamenom pločom i namještena namještajem i stvarima karakterističnim za hercegovačke kuće u prošlosti. Raspolaže etnografskom zbirkom s više od 300 izložaka s hutovskog područja. Izložene su i mnogobrojne fotografije iz vremena kad je kroz Hutovo prolazio popularni ''Ćiro'' te nagrade filmskog redatelja [[Vlatko Filipović|Vlatka Filipovića]] rođenog u Hutovu. Na kući se nalaze ploče s imenima 201 žrtve [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i poraća te 22 žrtve [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] iz hutovske župe. U [[lapidarij]]u je izloženo tridesetak kamenih spomenika s područja Hutova, fosilni ostatci biljaka i životinja, rimski miljokaz iz 3. stoljeća, rimska [[stela]], kamena ploča s natpisom Radovca Vukanovića, stećci, mletačke kugle za razbijanje zida, starinsko [[guvno]] i drugi kameni spomenici. U prostoru dvorišta nalazi se i crkvica posvećena sv. Luki, sv. Ivanu (zaštitniku Hutova) i Gospi Lurdskoj izgrađena 1907. U njenoj unutrašnjosti smještena je Lurdska špilja i kipovi spomenutih svetaca.<ref>[http://www.hercegovina.ba/index.php/bs/neum-bs/item/240-zavicajna-spomen-kuca-hutovo Zavičajna spomen kuća - Hutovo] TZ Hercegovačko-neretvanske županije (pristupljeno 20. svibnja 2018.)</ref><ref>[http://www.dw.com/hr/u-dva-sela-dva-muzeja-i-jedna-galerija/a-16610296 U dva sela, dva muzeja i jedna galerija] Deutsche Welle (objavljeno 20. veljače 2013., pristupljeno 20. svibnja 2018.)</ref><ref>[http://rb-donjahercegovina.ba/tekstovi/zavicajna-kuca-u-hutovu-spomenik-hrvatskim-zrtvama-1328.aspx Zavičajna kuća u Hutovu, spomenik hrvatskim žrtvama] Fondacija Ruđer Bošković (objavljeno 4. srpnja 2005., pristupljeno 20. svibnja 2018.)</ref><ref name="Enciklopedija"/>

=== Spomenik Ćiri ===
{{Dvostruka slika|right|Zeljeznicki kolodvor Hutovo1.JPG|200| Spomenik Ciri (2).JPG |200|Zgrada kolodvora|Spomenik Ćiri}}
Za vrijeme prometovanja [[Željeznička_pruga_Gabela_–_Zelenika|željezničke pruge Gabela - Zelenika]] u Hutovu je bio važan kolodvor (u kojem je rođen redatelj i scenarist Vlatko Filipović). U početku su kolodvor činila dva kolosijeka koja su naknadno proširena trećim, a 1938. i četvrtim te vojna rampa uz slijepi kolosijek. Na prvom i drugom su kolosijeku postojali kanali za pregled lokomotiva. Postojala je i ložionica koja je 1938. prenamijenjena u robno skladište te stambeni prostor. Iz Hutova su prometovala dva lokalna vlaka: jedan za Čapljinu a drugi za Dubrovnik. Pruga je ukinuta 1976., a u sjećanje na nju, uz prometnicu u Hutovu nalazi se spomenik Ćiri.

== Kultura ==

* [[HKUD Hutovo]], osnovano početkom 2011. godine kao udruga koja se bavi proučavanjem i očuvanjem kulturne tradicije Hrvata južne Hercegovine.
* Ivanjski krijesovi - tradicijska manifestacija u organizaciji HKUD-a Hutovo koja se održava na platou crkve Krista Kralja uoči blagdana [[Sv. Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]].<ref>[https://neum.ba/index.php/2019/06/23/ivanjski-krijesovi-u-neumskom-zaledu/ „Ivanjski krijesovi“ u neumskom zaleđu] Stranice općine Neum (objavljeno 23. lipnja 2019., pristupljeno 1. travnja 2020.)</ref>

== Poznate osobe ==

* [[Stanislav Vukorep]], novinar i publicist
* [[Vlatko Filipović]], bosanskohercegovački redatelj, scenarist i sveučilišni profesor

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{commonscat}}

* [http://glosk.com/BK/Hutovo/-121134/aerial_en.htm Satelitska snimka]

{{Neum}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Neum]]

Hutovo - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica