INA - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T03:14:03Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 03:14, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''INA'''-->~~{{slično\|naftnoj kompaniji\|rumunjsku pjevačicu\|Inna}}		{{slično\|naftnoj kompaniji\|rumunjsku pjevačicu\|Inna}}
	[[Datoteka:Zgrada INA Zagreb.jpg\|mini\|250px\|Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka]]		[[Datoteka:Zgrada INA Zagreb.jpg\|mini\|250px\|Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka]]
	'''INA''' odnosno '''Industrija nafte''' je hrvatska [[nafta\|naftna]] [[kompanija]].		'''INA''' odnosno '''Industrija nafte''' je hrvatska [[nafta\|naftna]] [[kompanija]].

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T05:40:35Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 05:40, 18. studenoga 2021.
Redak 21:		Redak 21:
	* [[2003.]] MOL, mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom.		* [[2003.]] MOL, mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom.
	* [[2006.]] privatizacija INA-e, Vlada odredila početnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici [[27. studenog]] [[2006.]])<ref>http://www1.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2006/studeni/gradani_ce_ina_ine_dionice_placati_1_690_kuna</ref>		* [[2006.]] privatizacija INA-e, Vlada odredila početnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici [[27. studenog]] [[2006.]])<ref>http://www1.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2006/studeni/gradani_ce_ina_ine_dionice_placati_1_690_kuna</ref>
	* [[2020.]] - u [[prosinac\|prosincu]] [[2019.]] godine Nadzorni odbor i Uprava Ine donijeli su jednoglasnu odluku o najvećem ulaganju u povijesti tvrtke u Republici Hrvatskoj, vrijednom oko 4 milijarde kuna, a koje se odnosi na izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka te ulaganja u popratne projekte. Tu su odluku, kojom će se osigurati budućnost INA-inog rafinerijskog poslovanja, u potpunosti podržali [[Vlada Republike Hrvatske]] i [[MOL]] kao dva najveća pojedinačna [[dioničar]]a. Zahvaljujući novom postrojenju za obradu teških ostataka, struktura proizvoda riječke rafinerije će se poboljšati na način da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda. Ulaganje podrazumijeva izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka, rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu pomorsku teretnu luku sa zatvorenim [[skladište]]m te veću ukupnu složenost. Novo postrojenje će zahvaljujući poboljšanoj tehnologiji iz spomenutih ostataka proizvesti još visokokvalitetnog goriva koje će tvrtka prodavati na tržištu.<ref>{{~~cite web~~\|url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/ina-nastavlja-s-izgradnjom-postrojenja-za-obradu-teskih-ostataka-u-rijeci-15006022 \|title=Usprkos krizi: INA nastavlja s izgradnjom postrojenja za obradu teàkih ostataka u Rijeci \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#N\|Novac.hr]] \|work=novac.jutarnji.hr \|date=19. studenoga 2020. \|accessdate=11. prosinca 2020.}}</ref>		* [[2020.]] - u [[prosinac\|prosincu]] [[2019.]] godine Nadzorni odbor i Uprava Ine donijeli su jednoglasnu odluku o najvećem ulaganju u povijesti tvrtke u Republici Hrvatskoj, vrijednom oko 4 milijarde kuna, a koje se odnosi na izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka te ulaganja u popratne projekte. Tu su odluku, kojom će se osigurati budućnost INA-inog rafinerijskog poslovanja, u potpunosti podržali [[Vlada Republike Hrvatske]] i [[MOL]] kao dva najveća pojedinačna [[dioničar]]a. Zahvaljujući novom postrojenju za obradu teških ostataka, struktura proizvoda riječke rafinerije će se poboljšati na način da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda. Ulaganje podrazumijeva izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka, rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu pomorsku teretnu luku sa zatvorenim [[skladište]]m te veću ukupnu složenost. Novo postrojenje će zahvaljujući poboljšanoj tehnologiji iz spomenutih ostataka proizvesti još visokokvalitetnog goriva koje će tvrtka prodavati na tržištu.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/ina-nastavlja-s-izgradnjom-postrojenja-za-obradu-teskih-ostataka-u-rijeci-15006022 \|title=Usprkos krizi: INA nastavlja s izgradnjom postrojenja za obradu teàkih ostataka u Rijeci \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#N\|Novac.hr]] \|work=novac.jutarnji.hr \|date=19. studenoga 2020. \|accessdate=11. prosinca 2020.}}</ref>

	== Eko incidenti ==		== Eko incidenti ==

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T02:20:52Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 02:20, 2. studenoga 2021.
Redak 54:		Redak 54:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{commonscat\|INA}}~~
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	*[http://www.ina.hr/ INA - Industrija nafte d.d.]		*[http://www.ina.hr/ INA - Industrija nafte d.d.]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T10:26:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{slično|naftnoj kompaniji|rumunjsku pjevačicu|Inna}}
[[Datoteka:Zgrada INA Zagreb.jpg|mini|250px|Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka]]
'''INA''' odnosno '''Industrija nafte''' je hrvatska [[nafta|naftna]] [[kompanija]].

INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i [[plin]]a, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u [[JANAF]]-u d.d.

== Povijest ==
[[Datoteka:Urinj 251208.jpg|mini|250px|Postrojenja INA-e na Urinju kod Rijeke]]
* [[1883.]] Rafinerija nafte u [[Rijeka|Rijeci]]
* [[1927.]] [[Rafinerija nafte Sisak]]
* [[1927.]] Rafinerija [[Zagreb]]
* [[1952.]] osnovan Naftaplin, poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina
* [[1963.]] spajanjem Naftaplina i Rafinerija nafte [[Rijeka]] i [[Sisak]] nastaje «Kombinat za naftu i plin»
* [[1964.]] Kombinat mijenja ime u INA- Industrija nafte, integriranje trgovačkih poduzeća :Interpetrol i Croatiapetrol
* [[1968.]] puštena u rad Tvornica mineralnih gnojiva [[Kutina]]
* [[1970.]] novim Statutom utemeljene četiri tehnološko-funkcionalne grupe INA-Naftaplin, INA-Prerada, INA-Petrokemija i INA-Trgovina
* [[1974.]] INA potpisala Osnovni ugovor za naftovod od Omišlja do mađarske granice –današnji JANAF- naftovod je pušten u rad [[1979.]] godine
* [[1976.]] osnovana [[DINA]]- Petrokemija Rijeka
* [[1990.]] INA postaje javno poduzeće, osnivaju se dionička društva INA- Petrokemija Kutina, DINA, OKI, INA- Specijalna oprema, INATURS
* [[1993.]] INA u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima postaje dioničko društvo u vlasništvu [[republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]
* [[2003.]] MOL, mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom.
* [[2006.]] privatizacija INA-e, Vlada odredila početnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici [[27. studenog]] [[2006.]])<ref>http://www1.vlada.hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2006/studeni/gradani_ce_ina_ine_dionice_placati_1_690_kuna</ref>
* [[2020.]] - u [[prosinac|prosincu]] [[2019.]] godine Nadzorni odbor i Uprava Ine donijeli su jednoglasnu odluku o najvećem ulaganju u povijesti tvrtke u Republici Hrvatskoj, vrijednom oko 4 milijarde kuna, a koje se odnosi na izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka te ulaganja u popratne projekte. Tu su odluku, kojom će se osigurati budućnost INA-inog rafinerijskog poslovanja, u potpunosti podržali [[Vlada Republike Hrvatske]] i [[MOL]] kao dva najveća pojedinačna [[dioničar]]a. Zahvaljujući novom postrojenju za obradu teških ostataka, struktura proizvoda riječke rafinerije će se poboljšati na način da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda. Ulaganje podrazumijeva izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka, rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu pomorsku teretnu luku sa zatvorenim [[skladište]]m te veću ukupnu složenost. Novo postrojenje će zahvaljujući poboljšanoj tehnologiji iz spomenutih ostataka proizvesti još visokokvalitetnog goriva koje će tvrtka prodavati na tržištu.<ref>{{cite web|url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/ina-nastavlja-s-izgradnjom-postrojenja-za-obradu-teskih-ostataka-u-rijeci-15006022 |title=Usprkos krizi: INA nastavlja s izgradnjom postrojenja za obradu teàkih ostataka u Rijeci |publisher=[[Hrvatski internetski portali#N|Novac.hr]] |work=novac.jutarnji.hr |date=19. studenoga 2020. |accessdate=11. prosinca 2020.}}</ref>

== Eko incidenti ==
=== Sisačka rafinerija ===
{{Glavni|Rafinerija nafte Sisak}}
Rafinerija je već godinama pod optužbama za [[zagađivanje okoliša]], a zadnji incident dogodio se [[21. veljače]] [[2007.]] kada je zbog kvara na sigurnosnom ventilu nastao mazutni [[oblak]] koji je pao na rafineriju i obližnje parkiralište, a [[lož ulje]] je kroz kanalizaciju završilo u rijeci [[Kupa|Kupi]].
<ref>[http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=12285 U Sisku mazutni oblak pao na automobile, a loživo ulje završilo u Kupi]</ref> <ref>[http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=12331&show_media=34127 MUP istražuje eko-incident u Sisku]</ref>

=== Puknuća naftovoda ===
* [[1984.]] kod [[Krčki most|Krčkog mosta]] pukotina uslijed korozije, iscurio kubik nafte
* [[1984.]] kod rijeke [[Dobra|Dobre]], oštećenje cjevovoda zbog struganja o kamen i pijesak, iscurilo 10 kubika nafte
* [[1996.]] kod Brodskog Stupnika, korozija blizu vara uslijed nepostojeće katzodne zaštite, iscurilo 500 kubika u tlo i vodotoke
* [[1996.]] [[Sotin]] kod [[Garčin]]a, greška materijala, 80 kubika iscurilo po obradivom zemljištu
* [[1997.]] kod Brodskog Stupnika, korozija, iscurilo 15 kubika u tlo
* [[1998.]] [[Sotin]] kod [[Strizvojna|Strizivojne]], korozija, iscurilo dva kubika u tlo
* [[2000.]] [[Stružec]], dva kubika iscurilo u tlo i potok <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1560.htm Janafov naftovod oštećen na 122 mjesta, iscurilo 600 [[tona]] nafte (?)]</ref>
* [[2001.]] [[Popovača]], iscurilo oko 1000 litra nafte blizu rijeke [[Lonja|Lonje]] <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2001/09/02/Clanak.asp?r=unu&c=9 INA mora sanirati teren na kojem je procurio naftovod]</ref>
* [[2004.]] Pakra, iscurilo oko tri kubika nafte u vodotoke, uzrok nije poznat <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2004/12/31/Clanak.asp?r=unu&c=2 Otkrivena pukotina na naftovodu, počeo popravak]</ref>
* [[2005.]] [[Slobodnica]], 1000 litara nafte iscurilo u tlo <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1597.htm Novo curenje iz JANAF-ovog naftovoda kod Slavonskog Broda]</ref>
* [[2005.]] kod Brodskog Stupnika, 200 litara nafte iscurilo u tlo <ref>[http://www.sbonline.net/vijesti/clanak1001-0-1615.htm Opet curi nafta iz JANAF-ovog naftovoda kod Brodskog Stupnika]</ref>
* [[2005.]] kod Strizivojne <ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2005/04/23/Clanak.asp?r=unu&c=8 Opet iscurila nafta iz Janafa]</ref>

== INA danas ==
INA danas ima velikog značaja za istraživanje, razradu i proizvodnju [[nafta|nafte]] i [[plin|plina]] te distribuciji nafte i [[naftni derivat|naftnih derivata]]. INA upravlja dvjema [[rafinerija|rafinerijama]], u [[Rijeka|Rijeci]] i [[Sisak|Sisku]] te ima preko 500 [[benzinska crpka|benzinskih crpki]] u Hrvatskoj nastavljajući svoju [[tradicija|tradiciju]] veću od 50 godina.<ref>http://www.ina.hr/default.aspx?id=35</ref>

== INA i sponzoriranje hrvatskog športa ==

== INA i kultura ==
1994. je godine INA, zajedno s [[Hrvatski kulturni klub|Hrvatskim kulturnim klubom]], utemeljila [[INA-ina nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu|nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu]]. Dodjeljuje se godišnje<ref name="Večernji 2010.">[http://www.vecernji.hr/vijesti/auburger-bagdasarov-nagradeni-promicanje-hrvatske-kulture-clanak-207801 Večernji list] Auburger i Bagdasarov nagrađeni za promicanje hrvatske kulture, 25. listopada 2010., pristupljeno 3. studenoga 2010.</ref>.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{commonscat|INA}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ina.hr/ INA - Industrija nafte d.d.]

{{mrva-tvrtka}}

[[Kategorija:Hrvatske naftne i plinske tvrtke]]