WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T04:28:15Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 04:28, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Ideja'''-->~~'''Ideja''' (od antičko-grčkog ''ἱδέα'') je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan [[pojam]] promišljanja unutar [[filozofija\|filozofije]]. Ideja je tako filozofska veličina koja različitim pristupima upućuje ne koncept apriorne mentalne slike. Po Platonu ideja je temelj [[ontologija\|ontološke]] stvarnosti, ona je praslika. Po njemu ideje stvaraju motiv preko kojega [[bitak\|biva]] svijet, to su forme s kojima ga je [[Demijurg]] stvorio. Po [[Kant]]u ideja je praslika uporabe razuma, transcendentan pojam koji prekoračuje granicu saznatljivosti. [[Hegel]] ideji daje atribut jedino realnog [[biće\|bića]]. Po njemu ona je pojam, realitet pojma i jedinstvo jednog i drugog, ona je vječno proizvođenje. Po [[Arthur Schopenhauer\|Šopenhaueru]] ona je svaki određeni i čvrsti stupanj objektivizacije volje, ona je stvar po sebi koja je tuđa mnoštvu, njeni se stupnjevi prema svim pojedinim stvarima odnose kao njihovi vječni oblici ili njihovi obrasci.		'''Ideja''' (od antičko-grčkog ''ἱδέα'') je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan [[pojam]] promišljanja unutar [[filozofija\|filozofije]]. Ideja je tako filozofska veličina koja različitim pristupima upućuje ne koncept apriorne mentalne slike. Po Platonu ideja je temelj [[ontologija\|ontološke]] stvarnosti, ona je praslika. Po njemu ideje stvaraju motiv preko kojega [[bitak\|biva]] svijet, to su forme s kojima ga je [[Demijurg]] stvorio. Po [[Kant]]u ideja je praslika uporabe razuma, transcendentan pojam koji prekoračuje granicu saznatljivosti. [[Hegel]] ideji daje atribut jedino realnog [[biće\|bića]]. Po njemu ona je pojam, realitet pojma i jedinstvo jednog i drugog, ona je vječno proizvođenje. Po [[Arthur Schopenhauer\|Šopenhaueru]] ona je svaki određeni i čvrsti stupanj objektivizacije volje, ona je stvar po sebi koja je tuđa mnoštvu, njeni se stupnjevi prema svim pojedinim stvarima odnose kao njihovi vječni oblici ili njihovi obrasci.

	== U Analitičkoj psihologiji ==		== U Analitičkoj psihologiji ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T21:29:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ideja''' (od antičko-grčkog ''ἱδέα'') je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan [[pojam]] promišljanja unutar [[filozofija|filozofije]]. Ideja je tako filozofska veličina koja različitim pristupima upućuje ne koncept apriorne mentalne slike. Po Platonu ideja je temelj [[ontologija|ontološke]] stvarnosti, ona je praslika. Po njemu ideje stvaraju motiv preko kojega [[bitak|biva]] svijet, to su forme s kojima ga je [[Demijurg]] stvorio. Po [[Kant]]u ideja je praslika uporabe razuma, transcendentan pojam koji prekoračuje granicu saznatljivosti. [[Hegel]] ideji daje atribut jedino realnog [[biće|bića]]. Po njemu ona je pojam, realitet pojma i jedinstvo jednog i drugog, ona je vječno proizvođenje. Po [[Arthur Schopenhauer|Šopenhaueru]] ona je svaki određeni i čvrsti stupanj objektivizacije volje, ona je stvar po sebi koja je tuđa mnoštvu, njeni se stupnjevi prema svim pojedinim stvarima odnose kao njihovi vječni oblici ili njihovi obrasci.

== U Analitičkoj psihologiji ==

Shvaćanje ideje kao primarne, osnovne, odnosno apriorne egzistentne količine [[Carl Gustav Jung|Jung]] pripisuje njenoj vezi sa [[iskonska slika|iskonskom slikom]]. Po njemu ideja nastaje kao i arhetip svugdje i svagda, ali se razlikuje po njenoj racionalnoj obradi na koju značajan utjecaj imaju vrijeme i okolnosti. Ideja vodi porijeklo iz iskonske slike i od nje dobiva kvalitet samostalnosti, to je razlog što joj neki filozofi pripisuju transcendentalnost. Po njemu ideja nije transcendentna, tu kvalitetu pripisuje iskonskoj slici koja je bezvremena, jer je oduvijek i svugdje kao sastavni dio data ljudskom duhu. Iskonska slika nikada nije načinjena, ona postoji oduvijek te iz sebe ulazi u opažanje. Po Jungu ideja je psihološka količina koja u svojoj praktičnosti ne određuje samo [[psihičke funkcije|mišljenje]], već i [[psihičke funkcije|osjećanje]]. Za [[introverzija|introvertni]] stav ona predstavlja primum movens, za [[ekstraverzija|ekstravertni]] ona je produkt.

=== Izvor ===

* Psihološki tipovi (Carl Gustav Jung)

[[Kategorija:Analitička psihologija]]
[[Kategorija:Epistemologija]]
[[Kategorija:Filozofske teorije]]
[[Kategorija:Logika]]
[[Kategorija:Metafizički pojmovi]]
[[Kategorija:Povijest filozofije]]
[[Kategorija:Znanje]]

Ideja - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica