WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T05:10:39Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 05:10, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Igor Jevgenjevič Tamm'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Igor Jevgenjevič Tamm		\| ime = Igor Jevgenjevič Tamm
	\| slika = Igor Tamm.jpg		\| slika = Igor Tamm.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T05:48:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Igor Jevgenjevič Tamm
| slika = Igor Tamm.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[8. srpnja]] [[1895.]]
| mjesto_rođenja = [[Vladivostok]], [[Rusija]]
| datum_smrti = [[12. travnja]] [[1971.]]
| mjesto_smrti = [[Moskva]], [[Rusija]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Rusi|Rus]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov]], <br> Lebedevljev Institut za fiziku Akademije znanosti u Moskvi, <br> [[Ruska akademija znanosti|Institut za fiziku Sovjetske akademije znanosti u Moskvi]]
| alma_mater = [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov]] <br> [[Sveučilište u Edinburghu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti = [[Andrej Saharov]]
| poznat_po = [[Čerenkovljevo zračenje]] <br> [[Tokamak]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1958.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Igor Jevgenjevič Tamm''' ([[Vladivostok]], 8. srpnja 1895. – [[Moskva]], 12. travnja 1971.), ruski [[fizičar]]. Studirao u Moskvi, [[diploma|diplomirao]] 1918. Prvo je predavao [[fizika|fiziku]] na nekoliko visokih škola, a potom na [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Moskovskom sveučilištu]] od 1924 do 1941. i od 1954. Od 1934. radio je u Fizikalnom institutu Akademije znanosti [[SSSR]]-a. Njegova se istraživanja odnose na [[kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]] i njezinu primjenu na teoriju [[Nuklearna sila|nuklearnih sila]], [[Fizika čvrstog stanja|teoriju čvrstoga stanja]] i na reakcije između [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]]. U suradnji s [[Ilja Mihajlovič Frank|I. M. Frankom]] protumačio je (1937.) [[Čerenkovljevo zračenje]], a 1950., zajedno s [[Andrej Saharov|A. D. Saharovom]] predložio da se upravljiva [[Nuklearna fuzija|termonuklearna reakcija]] provede u [[plazma|plazmi]] smještenoj u [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. Godine 1958. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] zajedno s ruskim fizičarima [[Pavel Aleksejevič Čerenkov|P. A. Čerenkovom]] i I. M. Frankom. <ref> '''Tamm, Igor Jevgenjevič (Igor’ Evgen’evič)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=60334] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Čerenkovljevo zračenje ==
{{glavni|Čerenkovljevo zračenje}}
[[datoteka:Advanced Test Reactor.jpg|mini|lijevo|300px|[[Čerenkovljevo zračenje]] u [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]].]]
'''Čerenkovljevo zračenje''', '''Čerenkovljev učinak''' ili '''Čerenkovljev efekt''' je emisija [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] koje nastaje kada brze [[Električni naboj|električki nabijene]] [[Elementarna čestica|čestice]] ([[elektron]]i, [[proton]]i, [[mezoni]]) prolaze kroz [[optika|optičku]] sredinu ([[dielektrik]] ili [[izolator]]) brzinom većom od [[Brzina svjetlosti|brzine širenja svjetlosti]] u istome mediju. Učinak je vidljiv golim okom: ako na primjer elektroni iz [[Akcelerator čestica|betatrona]] ulaze u običnu [[voda|vodu]], [[tekućina]] kao da ljubičasto [[Fluorescencija|fluorescira]]. Jedan od primjera je karakteristična plavkasta [[svjetlost]] koja se primjećuje u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]]. Pojavu je 1934. opisao [[Pavel Aleksejevič Čerenkov|P. A. Čerenkov]], a objasnili su je 1937. I. M. Frank i I. J. Tamm. Primjenjuje se u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] za [[detektor|detekciju]] brzih električki nabijenih čestica i za mjerenje njihovih [[brzina]] (Čerenkovljev brojač ili Čerenkovljev detektor). <ref> '''Čerenkovljev efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13279] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Za ovo otkriće sva trojica dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1958.
[[datoteka:Tokamak fields lg.png|mini|desno|300px|[[Tokamak]] je komora u obliku [[torus]]a s [[magnet]]skim [[Električna zavojnica|zavojnicama]] namijenjena stvaranju i zadržavanju visoke [[temperatura|temperature]] [[plazma|plazme]].]]
Svaka [[Elementarna čestica|čestica]] koji se giba kroz medij brzinom većom nego što je brzina širenja [[val]]ova u tom mediju, stvarat će val [[stožac|konusnog]] oblika oko sebe. Ova činjenica vrijedi za valove na vodi (nastajanje valne fronte kod [[brod]]a ili [[gliser]]a koji se giba brže od valova) i za valove zvuka (probijanje [[zvučni zid|zvučnog zida]]). Isti učinak vrijedi i za elektromagnetske valove, to jest [[svjetlost]]. Budući da je brzina svjetlosti u nekom mediju manja nego u [[vakuum]]u, moguće je u blok materijala usmjeriti snop [[čestica]] čija je [[brzina]] veća od brzine svjetlosti u tom mediju. Tada nastaje stožasti val svjetlosti, a vrh stošca nalazi se u izvoru zračenja čestica. Mjerenjem kuta ovog stošca moguće je odrediti brzinu čestica koje su izazvale ovo zračenje, što je jedna od metoda kojom se mjeri brzina čestica u [[fizika visokih energija|fizici visokih energija]].

== Tokamak ==
{{glavni|Tokamak}}

'''Tokamak''' (skraćeno od [[Ruski jezik|rus]]. ''toroidal’naja kamera s magnitnym polem'') je komora u obliku [[torus]]a s [[magnet]]skim [[Električna zavojnica|zavojnicama]] namijenjena stvaranju i zadržavanju visoke [[temperatura|temperature]] [[plazma|plazme]]. Idejno rješenje postavili su 1950. I. J. Tamm i [[Andrej Saharov|A. D. Saharov]], kako bi postigli kontroliranu [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]] [[atomska jezgra|atomskih jezgara]]. Zbog velike važnosti za dobivanje jeftine [[energija|energije]] danas se u mnogim zemljama izvode [[pokus]]i s uređajima tipa tokamak. Idejno načelo rada sastoji se u utjecaju jakoga toroidalnoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] na plazmu sastavljenu od [[ion]]a [[deuterij]]a i [[tricij]]a. Magnetsko polje dovodi do stezanja plazme i visokih temperatura potrebnih za početak reakcije, pa se očekuje pojava uvjeta za fuziju. Procjene pokazuju da je najniža potrebna temperatura za fuziju deuterija i tricija u [[helij]], uz jedan oslobođeni [[neutron]] kao proizvod reakcije, oko 46 milijuna [[kelvin]]a. Te uvjete do sada je bilo moguće postići samo u eksploziji [[nuklearno oružje|termonuklearne (hidrogenske) bombe]], gdje je nemoguće kontrolirati reakciju. Premda se do sada fuzija nije uspjela kontinuirano podržavati, rezultati dobiveni već krajem 1970-ih pokazuju da će to biti moguće kada se riješe tehnički problemi postizanja još jačih magnetskih polja uz pomoć tokamaka. Osim na uređajima tipa tokamak, i na druge se načine pokušava postići kontrolirana fuzija ([[laser]]sko zagrijavanje, sudar dvaju snopova jezgara [[vodik]]ovih [[izotop]]a i drugo). Svi se ti uređaji u novije doba nazivaju zajedničkim nazivom [[fuzijski reaktor]]i. Do sada su najvažniji rezultati ostvareni tokamakom JET ([[Engleski jezik|engl]]. ''Joint European Torus'': torus udružene Europe) u [[Culham]]u u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i na TFTR-u (engl. ''Tokamak Fusion Test Reactor'': eksperimentalni fuzijski reaktor tipa tokamak). <ref> '''tokamak''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61600] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1958/index.html Nobelprize.org, Nobelova nagrada za fiziku 1958.]
* [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1958/cerenkov-bio.html Nobelprize.org, Pavel Čerenkov - Životopis]
* [https://web.archive.org/web/20051120053152/http://www.ifeeder.net/fsearch.asp?s=CERENKOV Slike Čerenkovog zračenja]

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Tamm, Igor Jevgenjevič}}
[[Kategorija: Ruski fizičari]]
[[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Igor Jevgenjevič Tamm - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica