In vitro - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T07:41:32Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 07:41, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''In vitro'''-->~~[[Image:FA Geisenheim22.jpg\|thumb\|Biljka uzgojena u kulturi ''in vitro'']]		[[Image:FA Geisenheim22.jpg\|thumb\|Biljka uzgojena u kulturi ''in vitro'']]
	'''''In vitro''''' ([[latinski jezik\|lat.]] = u staklu) istraživanja se izvode na [[stanica]]ma ili biološkim [[molekula]]ma, izvan njihovog normalnog biološkog okruženja; na primjer [[protein]]i ili stanice se održavaju u vještačkim medijima za kultiviranje. Kolokvijalno nazvane "eksperiment u [[epruveta\|epruveti]]", ove studije u [[biologija\|biološkim]] znanostima se tradicionalno obavljaju u epruvetama, bocama, Petrijevim posudama i ostalim, obično staklenim posudama. Danas uključuju cijeli niz tehnika koje se koriste u molekularnoj biologiji, kao što su znanosti čiji nazivi završavaju sa ''– omika'' ([[genomika]], [[proteomika]], npr.).<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Bajrović K., Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-1-8}}.</ref> Studije koje se provode koristeći komponente [[organizam\|organizma]] koji su izolirani iz svojih uobičajenih bioloških okruženja omogućavaju detaljnije analize ili pogodnije nego što se može uraditi u cijelom organizmu. Nasuprot tome, ''[[in vivo]]'' studije su one koje se provode na cijelim organizmima: [[životinja]]ma, uključujući i ljude i [[biljka\|biljke]].<ref>http://unabridged.merriam-webster.com/collegiate/</ref><ref name="AMA10section12.1.1">{{Citiranje knjige \|last=Iverson \|first=Cheryl, et al. (eds) \|title=AMA Manual of Style \|edition=10th \|publisher=Oxford University Press \|location=Oxford, Oxfordshire \|year=2007 \|isbn=978-0-19-517633-9 \|section=12.1.1 Use of Italics \|postscript=.}}</ref>		'''''In vitro''''' ([[latinski jezik\|lat.]] = u staklu) istraživanja se izvode na [[stanica]]ma ili biološkim [[molekula]]ma, izvan njihovog normalnog biološkog okruženja; na primjer [[protein]]i ili stanice se održavaju u vještačkim medijima za kultiviranje. Kolokvijalno nazvane "eksperiment u [[epruveta\|epruveti]]", ove studije u [[biologija\|biološkim]] znanostima se tradicionalno obavljaju u epruvetama, bocama, Petrijevim posudama i ostalim, obično staklenim posudama. Danas uključuju cijeli niz tehnika koje se koriste u molekularnoj biologiji, kao što su znanosti čiji nazivi završavaju sa ''– omika'' ([[genomika]], [[proteomika]], npr.).<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Bajrović K., Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-1-8}}.</ref> Studije koje se provode koristeći komponente [[organizam\|organizma]] koji su izolirani iz svojih uobičajenih bioloških okruženja omogućavaju detaljnije analize ili pogodnije nego što se može uraditi u cijelom organizmu. Nasuprot tome, ''[[in vivo]]'' studije su one koje se provode na cijelim organizmima: [[životinja]]ma, uključujući i ljude i [[biljka\|biljke]].<ref>http://unabridged.merriam-webster.com/collegiate/</ref><ref name="AMA10section12.1.1">{{Citiranje knjige \|last=Iverson \|first=Cheryl, et al. (eds) \|title=AMA Manual of Style \|edition=10th \|publisher=Oxford University Press \|location=Oxford, Oxfordshire \|year=2007 \|isbn=978-0-19-517633-9 \|section=12.1.1 Use of Italics \|postscript=.}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T12:45:12Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 12:45, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''In vitro'''-->[[Image:FA Geisenheim22.jpg\|thumb\|Biljka uzgojena u kulturi ''in vitro'']]		<!--'''In vitro'''-->[[Image:FA Geisenheim22.jpg\|thumb\|Biljka uzgojena u kulturi ''in vitro'']]
	'''''In vitro''''' ([[latinski jezik\|lat.]] = u staklu) istraživanja se izvode na [[stanica]]ma ili biološkim [[molekula]]ma, izvan njihovog normalnog biološkog okruženja; na primjer [[protein]]i ili stanice se održavaju u vještačkim medijima za kultiviranje. Kolokvijalno nazvane "eksperiment u [[epruveta\|epruveti]]", ove studije u [[biologija\|biološkim]] znanostima se tradicionalno obavljaju u epruvetama, bocama, Petrijevim posudama i ostalim, obično staklenim posudama. Danas uključuju cijeli niz tehnika koje se koriste u molekularnoj biologiji, kao što su znanosti čiji nazivi završavaju sa ''– omika'' ([[genomika]], [[proteomika]], npr.).<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Bajrović K., Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-1-8}}.</ref> Studije koje se provode koristeći komponente [[organizam\|organizma]] koji su izolirani iz svojih uobičajenih bioloških okruženja omogućavaju detaljnije analize ili pogodnije nego što se može uraditi u cijelom organizmu. Nasuprot tome, ''[[in vivo]]'' studije su one koje se provode na cijelim organizmima: [[životinja]]ma, uključujući i ljude i [[biljka\|biljke]].<ref>http://unabridged.merriam-webster.com/collegiate/</ref><ref name="AMA10section12.1.1">{{~~Cite book~~ \|last=Iverson \|first=Cheryl, et al. (eds) \|title=AMA Manual of Style \|edition=10th \|publisher=Oxford University Press \|location=Oxford, Oxfordshire \|year=2007 \|isbn=978-0-19-517633-9 \|section=12.1.1 Use of Italics \|postscript=.}}</ref>		'''''In vitro''''' ([[latinski jezik\|lat.]] = u staklu) istraživanja se izvode na [[stanica]]ma ili biološkim [[molekula]]ma, izvan njihovog normalnog biološkog okruženja; na primjer [[protein]]i ili stanice se održavaju u vještačkim medijima za kultiviranje. Kolokvijalno nazvane "eksperiment u [[epruveta\|epruveti]]", ove studije u [[biologija\|biološkim]] znanostima se tradicionalno obavljaju u epruvetama, bocama, Petrijevim posudama i ostalim, obično staklenim posudama. Danas uključuju cijeli niz tehnika koje se koriste u molekularnoj biologiji, kao što su znanosti čiji nazivi završavaju sa ''– omika'' ([[genomika]], [[proteomika]], npr.).<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Bajrović K., Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN\|9958-9344-1-8}}.</ref> Studije koje se provode koristeći komponente [[organizam\|organizma]] koji su izolirani iz svojih uobičajenih bioloških okruženja omogućavaju detaljnije analize ili pogodnije nego što se može uraditi u cijelom organizmu. Nasuprot tome, ''[[in vivo]]'' studije su one koje se provode na cijelim organizmima: [[životinja]]ma, uključujući i ljude i [[biljka\|biljke]].<ref>http://unabridged.merriam-webster.com/collegiate/</ref><ref name="AMA10section12.1.1">{{Citiranje knjige \|last=Iverson \|first=Cheryl, et al. (eds) \|title=AMA Manual of Style \|edition=10th \|publisher=Oxford University Press \|location=Oxford, Oxfordshire \|year=2007 \|isbn=978-0-19-517633-9 \|section=12.1.1 Use of Italics \|postscript=.}}</ref>

	Primjeri ''in vitro'' studija su:		Primjeri ''in vitro'' studija su:

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T02:33:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Image:FA Geisenheim22.jpg|thumb|Biljka uzgojena u kulturi ''in vitro'']]
'''''In vitro''''' ([[latinski jezik|lat.]] = u staklu) istraživanja se izvode na [[stanica]]ma ili biološkim [[molekula]]ma, izvan njihovog normalnog biološkog okruženja; na primjer [[protein]]i ili stanice se održavaju u vještačkim medijima za kultiviranje. Kolokvijalno nazvane "eksperiment u [[epruveta|epruveti]]", ove studije u [[biologija|biološkim]] znanostima se tradicionalno obavljaju u epruvetama, bocama, Petrijevim posudama i ostalim, obično staklenim posudama. Danas uključuju cijeli niz tehnika koje se koriste u molekularnoj biologiji, kao što su znanosti čiji nazivi završavaju sa ''– omika'' ([[genomika]], [[proteomika]], npr.).<ref>Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena u medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|978-9958-9344-5-2}}.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-3-4}}.</ref><ref>Bajrović K., Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-1-8}}.</ref> Studije koje se provode koristeći komponente [[organizam|organizma]] koji su izolirani iz svojih uobičajenih bioloških okruženja omogućavaju detaljnije analize ili pogodnije nego što se može uraditi u cijelom organizmu. Nasuprot tome, ''[[in vivo]]'' studije su one koje se provode na cijelim organizmima: [[životinja]]ma, uključujući i ljude i [[biljka|biljke]].<ref>http://unabridged.merriam-webster.com/collegiate/</ref><ref name="AMA10section12.1.1">{{Cite book |last=Iverson |first=Cheryl, et al. (eds) |title=AMA Manual of Style |edition=10th |publisher=Oxford University Press |location=Oxford, Oxfordshire |year=2007 |isbn=978-0-19-517633-9 |section=12.1.1 Use of Italics |postscript=.}}</ref>

Primjeri ''in vitro'' studija su:
*izolacija, rast i identifikacija [[mikroorganizam]]a;
*stanice izvedene iz [[Višestanični organizmi|višestaničnih organizama]] (Kultura animalnih stanica ili kultura tkiva);
*subcelularne komponente (npr. [[Mitohondrij]]i ili [[ribosom]]);
*stanični ili substanični ekstrakti (npr. [[pšenica|pšenične klice]] ili ekstrakti retikulocita;
*pročišćene molekule (često [[protein]]i [[DNK]] ili [[RNK]], pojedinačno ili u kombinaciji);
*komercijalna proizvodnja antibiotika i drugih farmaceutskih proizvoda.

Virusi, koji se mogu replicirati samo u živim stanicama, proučavaju se u [[laboratorij]]u u kulturama stanica i tkiva, a mnogi virusolozi smatraju da se takav rad odvija pod oznakom ''in vitro'' da se razlikuje od ''in vivo'' rada na cijelim [[životinja]]ma ili [[biljka]]ma.
==Izvori==
{{izvori}}

==Vidi još==
*''[[In vivo]]''
*''[[Ex vivo]]''
*''[[In situ]]''
*''[[In natura]]''
*''[[In silico]]''
*''[[In papyro]]''
*''[[In utero]]''

[[Kategorija:Latinske riječi i izrazi]]
[[Kategorija:Mikrobiologija]]