WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T10:41:26Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 10:41, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Informbiro'''-->~~'''Informbiro''' [[francuski\|franc]]. ured za informacije; Informbiro (isp. Kominforma) - savjetodavni organ [[komunizam\|komunističkih]] partija (KP [[Komunistička stranka Francuske\|Francuske]], [[Komunistička partija Italije\|Italije]], [[Komunistička partija Bugarske\|Bugarske]], [[Komunistička partija Čehoslovačke\|Čehoslovačke]], [[Komunistička partija Rumunjske\|Rumunjske]], [[Komunistička partija Poljske\|Poljske]], [[Komunistička partija SSSR-a\|SSSR-a]], [[Komunistička partija Mađarske\|Mađarske]] i [[Komunistička partija Jugoslavije\|Jugoslavije]]), utemeljen [[1947.]] godine, sa sjedištem u [[Beograd]]u. Temeljni su zadaci Informbiroa bili pridonijeti rješavanju tekućih problema pojedinih partija, jedinstven nastup u svijetu te izvješćivanje javnosti o stavu komunističkih partija o načelnim i drugim pitanjima. Nakon Rezolucije od lipnja 1948. godine, uperene protiv [[SFRJ\|Jugoslavije]], [[Komunistička partija Jugoslavije]], prestala je biti članicom Informbiroa te je stoga sjedište preneseno u [[Bukurešt]].		'''Informbiro''' [[francuski\|franc]]. ured za informacije; Informbiro (isp. Kominforma) - savjetodavni organ [[komunizam\|komunističkih]] partija (KP [[Komunistička stranka Francuske\|Francuske]], [[Komunistička partija Italije\|Italije]], [[Komunistička partija Bugarske\|Bugarske]], [[Komunistička partija Čehoslovačke\|Čehoslovačke]], [[Komunistička partija Rumunjske\|Rumunjske]], [[Komunistička partija Poljske\|Poljske]], [[Komunistička partija SSSR-a\|SSSR-a]], [[Komunistička partija Mađarske\|Mađarske]] i [[Komunistička partija Jugoslavije\|Jugoslavije]]), utemeljen [[1947.]] godine, sa sjedištem u [[Beograd]]u. Temeljni su zadaci Informbiroa bili pridonijeti rješavanju tekućih problema pojedinih partija, jedinstven nastup u svijetu te izvješćivanje javnosti o stavu komunističkih partija o načelnim i drugim pitanjima. Nakon Rezolucije od lipnja 1948. godine, uperene protiv [[SFRJ\|Jugoslavije]], [[Komunistička partija Jugoslavije]], prestala je biti članicom Informbiroa te je stoga sjedište preneseno u [[Bukurešt]].

	Sovjetski Savez je Informbiro koristio kao transmisiju za ostvarenje svojih gepololitičkih interesa, slično kao što je prije činio s [[Kominterna\|Kominternom]]. Osobito su se tim interesima polovinom 1947. godine našli Jugoslavija i Bugarska, čiji su političke vođe razgovarali o Balkanskoj federaciji, koja bi uz te dvije zemlje uključila još Albaniju (u kojoj tada vrlo zaostaloj zemlji je na čelu tada bio dosta slabi komunistički režim, koji se u svemu oslanjao na Jugoslaviju), ali i Grčku, koja je bila u anglo-američkoj zoni utjecaja, a Jugoslavija i Bugarska su podržavali komunističke gerilce koji su pokušavali ovladati zemljom: Sovjetski Savez je ocjenjivao da gerilci u Grčkoj zapravo ne mogu pobijediti ako zapadne sile to ne žele dopustiti - ali da nastavak sukoba škodi interesima SSSR-a.		Sovjetski Savez je Informbiro koristio kao transmisiju za ostvarenje svojih gepololitičkih interesa, slično kao što je prije činio s [[Kominterna\|Kominternom]]. Osobito su se tim interesima polovinom 1947. godine našli Jugoslavija i Bugarska, čiji su političke vođe razgovarali o Balkanskoj federaciji, koja bi uz te dvije zemlje uključila još Albaniju (u kojoj tada vrlo zaostaloj zemlji je na čelu tada bio dosta slabi komunistički režim, koji se u svemu oslanjao na Jugoslaviju), ali i Grčku, koja je bila u anglo-američkoj zoni utjecaja, a Jugoslavija i Bugarska su podržavali komunističke gerilce koji su pokušavali ovladati zemljom: Sovjetski Savez je ocjenjivao da gerilci u Grčkoj zapravo ne mogu pobijediti ako zapadne sile to ne žele dopustiti - ali da nastavak sukoba škodi interesima SSSR-a.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-22T07:30:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Informbiro''' [[francuski|franc]]. ured za informacije; Informbiro (isp. Kominforma) - savjetodavni organ [[komunizam|komunističkih]] partija (KP [[Komunistička stranka Francuske|Francuske]], [[Komunistička partija Italije|Italije]], [[Komunistička partija Bugarske|Bugarske]], [[Komunistička partija Čehoslovačke|Čehoslovačke]], [[Komunistička partija Rumunjske|Rumunjske]], [[Komunistička partija Poljske|Poljske]], [[Komunistička partija SSSR-a|SSSR-a]], [[Komunistička partija Mađarske|Mađarske]] i [[Komunistička partija Jugoslavije|Jugoslavije]]), utemeljen [[1947.]] godine, sa sjedištem u [[Beograd]]u. Temeljni su zadaci Informbiroa bili pridonijeti rješavanju tekućih problema pojedinih partija, jedinstven nastup u svijetu te izvješćivanje javnosti o stavu komunističkih partija o načelnim i drugim pitanjima. Nakon Rezolucije od lipnja 1948. godine, uperene protiv [[SFRJ|Jugoslavije]], [[Komunistička partija Jugoslavije]], prestala je biti članicom Informbiroa te je stoga sjedište preneseno u [[Bukurešt]].

Sovjetski Savez je Informbiro koristio kao transmisiju za ostvarenje svojih gepololitičkih interesa, slično kao što je prije činio s [[Kominterna|Kominternom]]. Osobito su se tim interesima polovinom 1947. godine našli Jugoslavija i Bugarska, čiji su političke vođe razgovarali o Balkanskoj federaciji, koja bi uz te dvije zemlje uključila još Albaniju (u kojoj tada vrlo zaostaloj zemlji je na čelu tada bio dosta slabi komunistički režim, koji se u svemu oslanjao na Jugoslaviju), ali i Grčku, koja je bila u anglo-američkoj zoni utjecaja, a Jugoslavija i Bugarska su podržavali komunističke gerilce koji su pokušavali ovladati zemljom: Sovjetski Savez je ocjenjivao da gerilci u Grčkoj zapravo ne mogu pobijediti ako zapadne sile to ne žele dopustiti - ali da nastavak sukoba škodi interesima SSSR-a.

'''''[[Rezolucija Informbiroa]]''''' je bio povijesni događaj za Jugoslaviju, koja je do tada u gospodarskom, vanjskopolitičkom i vojnom smislu bila posve oslonjena na istočni blok okupljen oko [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Gospodarstvo zemlje - koje je već bilo u lošem stanju zbog ideološki motiviranih reformi u kojima se zemlju oduzimalo seljacima, trgovine trgovcima, radionice obrtnicima i brodove ribarima (sve to pod parolom "tvornice radnicima, zemlja seljacima")<ref>"Istorija Jugoslavije 1918 - 1988", Treća knjiga [http://www.znaci.net/00001/95.htm "Socijalistička Jugoslavija"], Branko Petranović, Nolit Beograd 1988, pogl. "Državna privreda i njene protivurečnosti"</ref> - je zapalo u još težu krizu zbog prekida robne razmjene sa socijalističkim zemljama: oko polovine vanjskotrgovinske razmjene Jugoslavije bilo je sa zemljama Istočnog bloka. Politička svađa između [[Staljin|Staljina]] i [[Josip Broz Tito|Tita]] - dvije osobe čije su se slike ''vis-a-vis'' nalazile na zidovima školskih učionica i svih drugih javnih prostorija - i vanjskopolitički prijepor s do tada glorificiranim SSSR-om predstavljala je iznimno teški udarac za mladu ''[[Komunizam|diktaturu radničke klase]]''. Uz to je postojala vrlo realna mogućnost invazije s Istoka, te su na granicama s Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom vojne napetosti nerijetko dovodile do incidenata u kojima su ginuli vojnici.<ref>"Istorija Jugoslavije 1918 - 1988", Treća knjiga [http://www.znaci.net/00001/95.htm "Socijalistička Jugoslavija"], Branko Petranović, Nolit Beograd 1988, pogl. "Odbrana nezavisnosti"</ref>

Godine [[1956.]] Informbiro je prestao djelovati.

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Državne institucije]]
[[Kategorija:Komunističke organizacije]]
[[Kategorija:Povijest 1945. – 1989.]]

{{komunizam}}

Informbiro - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica