WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T10:45:53Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 10:45, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Infrazvuk'''-->~~{{Jubilarni članak\|102.000}}		{{Jubilarni članak\|102.000}}
	[[Datoteka:Infrasound Arrays.jpg\|mini\|desno\|300px\|Mreža mjernih uređaja za osluškivanje infrazvučnih signala u [[Qaanaaq]]u na [[Grenland]]u.]]		[[Datoteka:Infrasound Arrays.jpg\|mini\|desno\|300px\|Mreža mjernih uređaja za osluškivanje infrazvučnih signala u [[Qaanaaq]]u na [[Grenland]]u.]]
	[[Datoteka:Ear-anatomy.png\|mini\|desno\|300px\|'''Anatomija ljudskog uha''': 4. bubnjić.]]		[[Datoteka:Ear-anatomy.png\|mini\|desno\|300px\|'''Anatomija ljudskog uha''': 4. bubnjić.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T00:56:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|102.000}}
[[Datoteka:Infrasound Arrays.jpg|mini|desno|300px|Mreža mjernih uređaja za osluškivanje infrazvučnih signala u [[Qaanaaq]]u na [[Grenland]]u.]]
[[Datoteka:Ear-anatomy.png|mini|desno|300px|'''Anatomija ljudskog uha''': 4. bubnjić.]]
[[Datoteka:Vjetropark kod Senja2.JPG|mini|desno|300px|[[Vjetroelektrana|Vjetroelektrane]] stvaraju infrazvuk.]]
[[Datoteka:Afrikanischer Elefant, Miami.jpg|mini|desno|300px|Složen jezik slonova u velikoj se mjeri zasniva na infrazvuku.]]
[[Datoteka:Expecting mother.jpg|mini|desno|300px|Infrazvuk može kod ljudi, posebice [[Trudnoća|trudnica]], izazvati i [[rezonancija|rezonanciju]] unutarnjih [[Organi|organa]].]]
'''Infrazvuk''' je naziv za duboki [[zvuk]] [[frekvencija|frekvencije]] manje je od 20 [[Herc|Hz]] koji ljudsko [[uho]] ne može čuti. Izvor takvoga zvuka su [[vjetroturbine]] i razni drugi [[strojevi]] poput [[automobil]]a, [[zrakoplov]]a, [[vlak]]ova, itd. Prirodni izvori infrazvuka su [[Oluja|oluje]], [[vodopad]]i i [[Turbulencija|turbulencije]] [[Vjetar|vjetra]]. Infrazvuk postaje opasan po ljudsko [[zdravlje]] ako stalno djeluje na čovjeka jačinom od 130 [[Bel (jedinica)|dB]]. Mjerenja u [[vjetroelektrana]]ma pokazala su da ta vrijednost nikada nije dosegnuta, te da infrazvuk koji proizvode [[turbina|turbine]] ne predstavlja nikakvu opasnost. Kod ljudi izloženih infrazvuku javlja se osjećaj [[strah]]a, nadnaravne jeze, potištenosti i [[Anksioznost|tjeskobe]], što bi moglo objasniti neke [[Paranormalno#Paranormalne pojave|paranormalne pojave]] poput viđenja [[duh]]ova.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/trnci-niz-ledja-nelagoda-krivac-nisu-duhovi-nego-infrazvuk/157695.aspx] "Infrazvuk", Index.hr, 2011.</ref> Mnoge pojave u prirodi, kao na primjer [[potres]]i i [[vulkan]]ske erupcije praćene su infrazvukom, ali su potrebni posebni [[mjerni instrument]]i da se zabilježe. Infrazvučni valovi šire se i prilikom rada [[strojevi|strojeva]] i [[vozilo|vozila]] te pri podzemnim [[Nuklearno oružje|nuklearnim eksplozijama]].<ref>'''infrazvuk''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27420] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Infrazvučne frekvencije==
Infrazvučne [[frekvencija|frekvencije]] mjere se od 0,1 do 20 [[Herc|Hz]]. Treba napomenuti da u govoru gotovo uopće nema frekvencija u tom području (osim ponekog zračnog udara kod izgovora bilabijalnih okluziva), pa su te frekvencije nebitne kad je posrijedi [[govor]] (ispod 100 Hz nema govornih frekvencija). Osim toga, čak i niske zvučne frekvencije od 20 do 100 Hz su ''beskorisne'' u govornoj komunikaciji, jer zbog pojave svojevrsnog "prikrivanja" više smetaju nego što koriste komunikaciji. Te su niske frekvencije osobito nepovoljne za osobe oštećena [[sluh]]a zato što one ne mogu slušnim putem doživjeti frekvencije, a da im iste pritom ne izazovu [[Bol (osjećaj)|bolni]] i štetni podražaj uha, te zato što dugotrajna izloženost infrazvučnim frekvencijama može dovesti do ozbiljnih i opasnih zdravstvenih poteškoća.

Infrazvuk, odnosno frekvencije zvuka ispod 20 Hz uhom ne doživljavamo kao [[zvuk]], nego kao [[Titranje|titrajuću]] [[Vibracije|vibraciju]] na [[bubnjić]]u. Stoga nema opravdanja niti valjanih razloga zbog kojih bi infrazvučnim podražajima "provocirali" uho, jer bi time mogli pogoršati ili čak trajno oštetiti sluh (ovisno o jačini podražaja i njegovom trajanju). Infrazvuk osjećamo taktilno po čitavom tijelu kao osjećaj potresanja ili vibracije. Istraživanja su utvrdila da je za prag taktilnoga osjeta na tijelu na frekvenciji od 10 Hz potrebno oko 120 [[Bel (jedinica)|dB]] zvuka. Prag je skoro isti i za [[Gluhoća|gluhe]] osobe, jer su njihovi taktilni i kinestetski osjeti isti kao i kod osoba zdravoga sluha. Dakle, za osobe oštećena sluha moguće je koristiti vibrotaktilne stimulacije. Međutim, govor u tom frekvencijskom području ne sadrži gotovo nikakve informacije, osobito ne bilo kakve [[Fonologija|fonološki]] vrijedne.

Vibrotaktilnim stimulacijama moguće je prenijeti [[Ritam (glazba)|ritam]], npr. udaranje po [[Bubanj|bubnju]] ili drugim [[Udaraljke|udaraljkama]] preneseno [[Elektroakustika|elektroakustičkim]] putem i pretvoreno u vibrotaktilni podražaj [[osjeti]]t ćemo na tijelu. Ali, i kod vibrotaktilnih stimulacija potreban je oprez i dobro poznavanje njihova utjecaja.<ref>[http://www.taracentar.hr/attachments/article/11/FIZIO_AKUSTIKA_2010.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728182254/http://www.taracentar.hr/attachments/article/11/FIZIO_AKUSTIKA_2010.pdf |date=28. srpnja 2014. }} "Osnove fiziološke i govorne akustike", Sveučiliste u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Mladen Heđever, 2010.</ref>

===Prag čujnosti===
Prag čujnosti od 20 [[Herc|Hz]] za zdravo ljudsko [[uho]] iznosi oko 75 [[Bel (jedinica)|dB]], a osoba s oštećenim sluhom te frekvencije gotovo uopće ne može čuti. Ako bi npr. gubitak sluha bio primjetan na 50 dB, takvoj bi osobi frekvenciju od 20 Hz morali pojačati na 125 dB, što bi joj prouzročilo bol jednaku onoj kao kad bi vatiranim štapićem dotakli [[bubnjić]]. U području infrazvuka, pri frekvenciji od 10 Hz, prag čujnosti je oko 100 dB za zdravo uho, a osobe s oštećenim sluhom bi taj podražaj trebale dobiti sa 150 dB (ili više) da bi ga uopće zamijetile, ali bi im to također samo prouzročilo bol (npr. pucanj iz lovačke [[Puška|puške]] na 10 [[metar|cm]] od uha!). Dakle, slušanje vrlo niskih frekvencija – oko 20 Hz ili niže – može kod osoba oštećena sluha izazvati samo bol, a ne i bilo kakav kvalitetan slušni doživljaj. Sve frekvencije ispod 50 Hz potpuno su [[Audiologija|slušno]] neupotrebljive i štetne za osobe oštećena sluha.

==Povijest==
Pomoću infrazvuka se još u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] određivao položaj [[Topništvo|topništva]]. Jedan od začetnika proučavanja infrazvuka je bio [[Francuzi|francuski]] [[Znanost|znanstvenik]] [[Vladimir Gavreau]] (rođen u [[Rusija|Rusiji]] kao Vladimir Gavronski). Dok je proučavao infrazvuk, osjetio je bol u uhu (bubnjiću) i primijetio trešnju laboratorijske opreme, a da pritom [[mikrofon]] nije ništa zabilježio. Također je zapazio da infrazvuk dolazi od [[ventilator]]a i zrakovoda, a eksperimentirao je i s infrazvučnom [[Zviždaljka|zviždaljkom]] nalik kakvoj ogromnoj cijevi [[Orgulje|orgulja]].<ref>[http://customers.hbci.com/~wenonah/history/gavreau.htm] "Gavreau", in ''Lost Science'' by Gerry Vassilatos. Signals, 1999.</ref>

==Prirodni izvori infrazvuka==
Prirodni izvori infrazvuka su [[Oluja|oluje]], [[val]]ovi, [[Snježna lavina|snježne lavine]], [[zemljotres]]i, [[vulkan]]i, [[vodopad]]i, lomovi [[ledenjak]]a, [[polarna svjetlost]], [[munja|munje]] i [[turbulencija|turbulencije]] [[vjetar|vjetra]].

Još 1935. u izvještajima Akademije nauka [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], [[Rusi|ruski]] znanstvenik Šulejkin objavio je teoriju o nastanku infrazvučnih kolebanja na [[ocean]]u. Tijekom oluja i jakih vjetrova nad uzburkanom površinom [[More|mora]] dolazi do prekida strujanja na vrhovima valova, a u zraku se stvaraju poprečna i uzdužna [[titranje|titranja]]. [[Snaga]] infrazvuka koji tada nastaje razmjerna je [[Kvadratna jednadžba|kvadratu]] valova. Pri brzini vjetra od 20 [[metar|m]]/[[sekunda|s]] snaga tog "glasa mora" može biti tri [[vat|W]] po svakom metru dužine vala, što znači da i slabija [[bura]] može stvarati infrazvuk snage više desetina kW. Osnovno zračenje infrazvuka je u području od 6 Hz. Pokusi su pokazali da infrazvuk ne gubi mnogo snage s obzirom na prijeđenu udaljenost, pa tako bez većega slabljenja prelazi stotine i tisuće [[kilometar]]a [[zrak]]om i/ili [[Voda|vodom]], pri čemu je [[Brzina zvuka|brzina širenja zvuka]] u vodi nekoliko puta veća.<ref>[http://www.conopljanews.net/nestali_brodovi.html] "Posade nestaju, ostaju brodovi", The Conoplja News, 2011.</ref>

Složen jezik [[Slonovi|slonova]] u velikoj se mjeri zasniva na infrazvuku, s frekvencijama od 15 do 35 Hz, što odvojenim članovima obitelji omogućava sporazumijevanje na daljinu i do desetak [[kilometar]]a. Osim kod slonova, primjećeno je da se pomoću infrazvukova sporazumijevaju [[kitovi]], [[nilski konj]]i, [[nosorozi]], [[žirafe]], [[okapi]] i [[aligatori]]. Kitovi se infrazvukom mogu sporazumijevati i na nekoliko stotina kilometara udaljenosti. Neki znanstvenici tvrde da se i [[Selica|ptice selice]] tijekom seobe sporazumijevaju infrazvukom.

Neposredno prije [[Cunami u Indijskom oceanu 2004.|cunamija u Indijskom oceanu 2004.]], primjećeno je da su [[životinje]] pobjegle iz ugroženoga područja mnogo prije razornoga vodenoga vala. Pretpostavlja se da su pobjegle zbog infrazvuka koji je najavio cunami.<ref>[http://www.pbs.org/wnet/nature/episodes/can-animals-predict-disaster/introduction/130/ Nature] "Can Animals Predict Disaster?", 2005.</ref>

==Pokus s infrazvukom od 17 Hz==
31. svibnja 2003. [[Britanci|britanski]] su [[znanost|znanstvenici]] kontroliranim [[Eksperiment|pokusom]] pokazali da ekstremni basovi, odnosno infrazvukovi čudno djeluju na ljude uzrokujući npr. [[tjeskoba|tjeskobu]], snažnu [[Tuga|tugu]] i trnce. Tim su pokusom dodatno poduprli poznatu tezu o povezanosti infrazvuka i čudnih [[Osjećaji|osjećaja]]. Znanstvenici su, primjerice, emitirali infrazvuk od 17 Hz testirajući njegov utjecaj na 750 posjetitelja jednoga [[koncert]]a. Publika nije znala tijekom kojega je dijela koncerta emitiran i infrazvuk, ali je 22 % ljudi reklo da su se neobično osjećali baš kad je svirana takva [[glazba]]. Neobičnost je išla od nelagode i tuge, preko trnaca niz leđa, do nervoze ili odbojnosti i straha.<ref>[http://www.spacedog.biz/Infrasonic/sounds/infrasonic ''Infrasonic''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131001154912/http://www.spacedog.biz/Infrasonic/sounds/infrasonic |date=1. listopada 2013. }} concert, Purcell Room, London, 31 May 2003, sponsored by the ''sciart Consortium'' with additional support by the National Physical Laboratory (NPL)</ref><ref>[http://www.smh.com.au/articles/2003/09/08/1062901994082.html?oneclick=true] ''Sounds like terror in the air'', Sydney Morning Herald, 2003.</ref>

==Utjecaj infrazvuka na zdravlje ljudi==
S pojavom sve veće izloženosti čovjeka različitim oblicima [[Buka|buke]], posljednjih se godina sve više istražuje i utjecaj infrazvuka na ljudsko zdravlje, pa je tako otkrivena i nova '''vibroakustička bolest''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''vibroacoustic disease'', skraćeno ''VAD''). To je kronična progresivna i kumulativna [[bolest]] koja nastaje kao posljedica dugotrajne izloženosti zvuku niskih frekvencija (ispod 100 Hz) i infrazvuku ako je intenzitet bio veći od 110 dB zvučnoga podražaja. Ta se bolest javlja npr. kod ljudi izloženih preglasnoj glazbi na niskim frekvencijama ili radnika koji upravljaju strojevima koji proizvode infrazvučne vibracije. Posljedice i [[simptom]]i bolesti mogu biti višestruki: poremećaji u ponašanju, strah, problemi vizualne percepcije, poremećaj ravnoteže, [[epilepsija]], [[moždani udar]], neurološka oštećenja, vaskularne lezije, gastrointestinalna disfunkcija, infekcije orofarinksa, [[Infarkt miokarda|srčani infarkt]], [[Samoubojstvo|suicid]]. Osobito su opasne frekvencije od 1 do 7 Hz koje mogu izazvati čak i [[smrt]].

Infrazvuk može izazvati i [[rezonancija|rezonanciju]] unutarnjih organa kod čovjeka. Odavno su opisivani nepovoljni učinci prekomjerne buke i vibracija na [[Trudnoća|trudnoću]]. [[Maternica]] uglavnom ublažava njihovo djelovanje i štiti [[Plod (medicina)|plod]]. No [[vibracije]] koje imaju izravno djelovanje na maternicu i plod u njoj, osobito ako su dugotrajne, jako oštećuju plod. A infrazvuk od 5 do 10 Hz, koji se može pojaviti u [[zrakoplov]]ima, može uzrokovati [[pobačaj]].<ref>[http://www.zzjzpgz.hr/nzl/10/trudnoca.htm] "Trudnoća bez rizika", Prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegović, Narodni zdravstveni list, 2011.</ref>

== Literatura ==
# Brüderlin, René: ''Akustik für Musiker'', Kassel: Gustav Bosse Verlag, 1995. {{ISBN|3-7649-2154-4}}
# Milotić, Branka / Mikuličić, Branka / Prelovšek-Peroš, Sonja: ''Otkrivamo fiziku 8'', Zagreb: Školska knjiga, 2014. {{ISBN|9789530132221}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27420 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Infrazvuk]
*[http://hot.net.hr/planet-x/nema-duhova-samo-infrazvuk Hot.hr – Nema duhova, samo infrazvuk]
*[http://www.index.hr/vijesti/clanak/tigrovi-koriste-infrazvuk-da-bi-otjerali-konkurenciju/135606.aspx Index.hr – Tigrovi koriste infrazvuk da bi otjerali konkurenciju]
*[http://www.esrl.noaa.gov/psd/programs/infrasound/ Earth System Research Laboratory: Infrasonic Programs] {{engl}}

[[Kategorija:Akustika]]
[[Kategorija:Titranja i valovi]]

Infrazvuk - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica