WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T11:50:33Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 11:50, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Inkunabula'''-->~~[[Datoteka:Gutenberg Bible (page).JPG\|mini\|200px\|[[Johannes Gutenberg\|Gutenbergova]] [[Biblija]]]]		[[Datoteka:Gutenberg Bible (page).JPG\|mini\|200px\|[[Johannes Gutenberg\|Gutenbergova]] [[Biblija]]]]
	[[Datoteka:Druckorte Inkunabeln.svg\|thumb\|420px\|Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to [[Senj]] i [[Kosinj]].]]		[[Datoteka:Druckorte Inkunabeln.svg\|thumb\|420px\|Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to [[Senj]] i [[Kosinj]].]]
	'''Inkunabula''' ili prvotisak ([[latinski jezik\|lat.]] ''Incunabulum'', kolijevka, početak nečega) je naziv za [[knjiga\|knjige]] [[tiskarstvo\|tiskane]] u [[Europa\|Europi]] do [[1500.]] godine. Nakon izuma [[Johannes Gutenberg\|Gutenbergovog]] tiskarskog stroja, jednog od najvećih i najvažnijih čovjekovih otkrića, počinje tiskanje prvih knjiga – inkunabula. Prva tiskana knjiga je [[Gutenbergova Biblija]] tiskana [[1455.]] godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni. Danas nam je poznato oko 40 tisuća primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1200 tiskara.		'''Inkunabula''' ili prvotisak ([[latinski jezik\|lat.]] ''Incunabulum'', kolijevka, početak nečega) je naziv za [[knjiga\|knjige]] [[tiskarstvo\|tiskane]] u [[Europa\|Europi]] do [[1500.]] godine. Nakon izuma [[Johannes Gutenberg\|Gutenbergovog]] tiskarskog stroja, jednog od najvećih i najvažnijih čovjekovih otkrića, počinje tiskanje prvih knjiga – inkunabula. Prva tiskana knjiga je [[Gutenbergova Biblija]] tiskana [[1455.]] godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni. Danas nam je poznato oko 40 tisuća primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1200 tiskara.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T00:20:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Gutenberg Bible (page).JPG|mini|200px|[[Johannes Gutenberg|Gutenbergova]] [[Biblija]]]]
[[Datoteka:Druckorte Inkunabeln.svg|thumb|420px|Na karti Europe označena su mjesta u kojima su se nalazile tiskare inkunabula. U Hrvatskoj su to [[Senj]] i [[Kosinj]].]]
'''Inkunabula''' ili prvotisak ([[latinski jezik|lat.]] ''Incunabulum'', kolijevka, početak nečega) je naziv za [[knjiga|knjige]] [[tiskarstvo|tiskane]] u [[Europa|Europi]] do [[1500.]] godine. Nakon izuma [[Johannes Gutenberg|Gutenbergovog]] tiskarskog stroja, jednog od najvećih i najvažnijih čovjekovih otkrića, počinje tiskanje prvih knjiga – inkunabula. Prva tiskana knjiga je [[Gutenbergova Biblija]] tiskana [[1455.]] godine u dvjestotinjak primjeraka. Primjerci inkunabula su izuzetno dragocjeni. Danas nam je poznato oko 40 tisuća primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1200 tiskara.

Prva upotreba ove riječ u vezi s tiskanjem zabilježena je u brošuri [[Bernhard von Mallinckrodt|Bernharda von Mallinckrodta]] ''De ortu et progressu artis typographicae'' (O usponu i napretku umjetnosti tipografije, [[Köln]], [[1639.]]), u kojoj se nalazi izraz ''prima typographicae incunabula'', rano djetinjstvo tiskarstva, koje po piščevom mišljenju završava [[1500.]] godine. Do te godine u Njemačkoj je poznato šezdesetak tiskarskih radionica. Mada je [[tiskarstvo]] otkriveno u [[Njemačka|Njemačkoj]], po ljepoti i umjetničkoj i kulturnoj vrijednosti inkunabula osobito je poznata [[Italija]], a europsko tiskarsko središte postaje [[Venecija]].

== Slavenske inkunabule ==

Na [[Slavenski jezici|slavenskim jezicima]] inkunabule su tiskane samo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Ukrajina|Ukrajini]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Zanimljiva je pri tome činjenica da je u Češkoj tiskano 60 inkunabula, dok je u Hrvatskoj, koja je po broju inkunabula druga u [[Slaveni|slavenskim zemljama]], tiskano devet inkunabula, od čega je pet tiskano [[glagoljica|glagoljicom]].

== Hrvatske inkunabule ==

Hrvatski su glagoljaši bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su načinili odljeve glagoljičkih slova. Budući da su hrvatske inkunabule tiskane i [[latinica|latinicom]], Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima.

[[Hrvatska|Hrvatski]] prvotisak, [[Misal po zakonu rimskog dvora]], tiskan je [[1483.]] godine, točnije, [[22. veljače]] [[1483.]], kada je, prema podatcima tiskanje bilo završeno. Unatoč svim nagađanjima, za naš Prvotisak, koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan [[latinica|latinicom]] i [[latinski jezik|latinskim jezikom]], ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u [[Venecija|Veneciji]], ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu.<ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/senj3.html#2 Inkunabulistika]</ref>

== Pregled hrvatskih inkunabula ==

=== Glagoljične ===
1. [[Misal po zakonu rimskoga dvora]], 1483., mjesto tiska nepoznato, sačuvano 11 potpunih ili gotovo potpunih primjeraka 
2. [[Brevijar po zakonu rimskoga dvora]], 1491., Kosinj, sačuvan jedan potpun primjerak 
3. [[Ispovid]], 1492., mjesto tiska nepoznato, nije sačuvan ni jedan primjerak 
4. [[Baromićev brevijar]], 1493., Mleci, sačuvano pet primjeraka, jedan potpun 
5. [[Senjski glagoljski misal|Senjski misal]], 1494., Senj, sačuvan jedan potpuni i dva nepotpuna primjerka 
6. [[Spovid općena]], 1496., Senj, sačuvan samo jedan potpuni primjerak

=== Latinične ===
1. [[Molitvenik]], 1490., mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerak 
2. [[Oficij]], 1490., mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerak 
3. [[Lekcionar Bernardina Splićanina]], 1495., Mleci, sačuvana dva potpuna primjerka

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Knjižničarstvo]]
[[Kategorija:Knjige]]

Inkunabula - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica