Inocent XII. - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-28T19:30:58Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 19:30, 28. travnja 2022.
Redak 25:		Redak 25:

	== Izbor za papu i pontifikat ==		== Izbor za papu i pontifikat ==
	[[~~File~~:Папа Иннокентий XII.jpg\|mini\|250px\|left\|Grobnica pape Inocenta XII. u bazilici sv. Petra]]		[[Datoteka:Папа Иннокентий XII.jpg\|mini\|250px\|left\|Grobnica pape Inocenta XII. u bazilici sv. Petra]]
	Nakon smrti pape Aleksandra VIII. uslijedile su teške i dugotrajne konklave koje su potrajale pet mjeseci. Kardinali podijeljeni između francuske i austrijske struje nisu se nikako mogli usuglasiti oko najprikladnijeg kandidata za novog papu. Konačno, [[12. srpnja]] [[1691.]] usuglasili su se oko kompromisnog kandidata u osobi kardinala Pignatellija koji si je odabrao ime Inocent XII. u spomen na svog prethodnika Inocenta XI. čijom je zaslugom imenovan kardinalom. Novi papa je bio pobožan i darežljiv. Kako je i sam živio skromno, to je zahtijevao i od svojih kardinala i svećenika u Kuriji. Drastično je smanjio izdatke dvora, te osnovao dobrotvorne institucije: sirotište [[Sveti Mihovil\|sv. Mihovila]], a [[Lateranska palača\|Lateransku palaču]] pretvara u prihvatilište za siromahe, nezaposlene i beskućnike. Dekretom ''Romanum decet pontificem'' od [[22. lipnja]] [[1692.]] godine određuje da papa ne može svojoj obitelji darivati materijalna dobra. Mnogi kardinali su se tome protivili, ali ih je Papa na kraju primorao da svi potpišu taj dekret, čime je praktično označio kraj nepotizmu u povijesti papinstva. Ipak, njegov pontifikat bio je velikim dijelom posvećen poslovima [[Francuska\|francuskog kraljevstva]]. Između njega i francuskog kralja [[Luj XIV., kralj Francuske\|Luja XIV.]] došlo je do nagodbe, kojom je Papa priznao biskupe koje je imenovao Kralj, a Luj je obećao da će ukinuti „četiri članka“ Deklaracije iz [[1682.]] godine, čime je hijerarhija u Francuskoj ponovno dovedena u red. Pri kraju svoga pontifikata papa Inocent se morao pozabaviti i pitanjem nasljedstva u [[Španjolska\|Španjolskoj]]. U borbi između vladarskih kuća [[Burbonci\|Bourbone]] i [[Habsburg]] za španjolsku krunu, Papa je stao na stranu Francuske, tako da je kraljem postao [[Filip V., španjolski kralj\|Filip V. Bourbone]], unuk francuskog kralja Luja XIV. Takva Inocentova odluka je potpuno razumljiva, jer nije želio pogoršanje ionako krhkih odnosa s Francuskom.		Nakon smrti pape Aleksandra VIII. uslijedile su teške i dugotrajne konklave koje su potrajale pet mjeseci. Kardinali podijeljeni između francuske i austrijske struje nisu se nikako mogli usuglasiti oko najprikladnijeg kandidata za novog papu. Konačno, [[12. srpnja]] [[1691.]] usuglasili su se oko kompromisnog kandidata u osobi kardinala Pignatellija koji si je odabrao ime Inocent XII. u spomen na svog prethodnika Inocenta XI. čijom je zaslugom imenovan kardinalom. Novi papa je bio pobožan i darežljiv. Kako je i sam živio skromno, to je zahtijevao i od svojih kardinala i svećenika u Kuriji. Drastično je smanjio izdatke dvora, te osnovao dobrotvorne institucije: sirotište [[Sveti Mihovil\|sv. Mihovila]], a [[Lateranska palača\|Lateransku palaču]] pretvara u prihvatilište za siromahe, nezaposlene i beskućnike. Dekretom ''Romanum decet pontificem'' od [[22. lipnja]] [[1692.]] godine određuje da papa ne može svojoj obitelji darivati materijalna dobra. Mnogi kardinali su se tome protivili, ali ih je Papa na kraju primorao da svi potpišu taj dekret, čime je praktično označio kraj nepotizmu u povijesti papinstva. Ipak, njegov pontifikat bio je velikim dijelom posvećen poslovima [[Francuska\|francuskog kraljevstva]]. Između njega i francuskog kralja [[Luj XIV., kralj Francuske\|Luja XIV.]] došlo je do nagodbe, kojom je Papa priznao biskupe koje je imenovao Kralj, a Luj je obećao da će ukinuti „četiri članka“ Deklaracije iz [[1682.]] godine, čime je hijerarhija u Francuskoj ponovno dovedena u red. Pri kraju svoga pontifikata papa Inocent se morao pozabaviti i pitanjem nasljedstva u [[Španjolska\|Španjolskoj]]. U borbi između vladarskih kuća [[Burbonci\|Bourbone]] i [[Habsburg]] za španjolsku krunu, Papa je stao na stranu Francuske, tako da je kraljem postao [[Filip V., španjolski kralj\|Filip V. Bourbone]], unuk francuskog kralja Luja XIV. Takva Inocentova odluka je potpuno razumljiva, jer nije želio pogoršanje ionako krhkih odnosa s Francuskom.
	Za [[1700.]] godinu papa Inocent XII. je najavio jubilej Svete godine. Na Božićno jutro [[1699.]] godine, već vidno bolestan s reumatskim bolovima, nije mogao prisustvovati otvaranju Svetih vrata na [[Bazilika sv. Petra\|bazilici sv. Petra]] čime započinje Jubilej. Papa je poživio još sljedećih devet mjeseci, te je umro [[27. rujna]] 1700. godine ne doživjevši kraj proslave Jubileja i zatvaranje Svetih vrata.		Za [[1700.]] godinu papa Inocent XII. je najavio jubilej Svete godine. Na Božićno jutro [[1699.]] godine, već vidno bolestan s reumatskim bolovima, nije mogao prisustvovati otvaranju Svetih vrata na [[Bazilika sv. Petra\|bazilici sv. Petra]] čime započinje Jubilej. Papa je poživio još sljedećih devet mjeseci, te je umro [[27. rujna]] 1700. godine ne doživjevši kraj proslave Jubileja i zatvaranje Svetih vrata.

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T12:01:44Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 12:01, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Inocent XII.'''-->~~{{Infookvir papa		{{Infookvir papa
	\| hrvatsko_ime = Inocent XII.		\| hrvatsko_ime = Inocent XII.
	\| latinsko_ime = Innocentius PP. XII.		\| latinsko_ime = Innocentius PP. XII.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T17:43:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir papa
| hrvatsko_ime = Inocent XII.
| latinsko_ime = Innocentius PP. XII.
| pravo_ime = Antonio Pignatelli
| grb = [[Datoteka:C o a Innocenzo XII.svg|130px]]
| slika = Pope Innocent XII.PNG
| slika_širina = 250px
| slika_opis =
| papa_od = [[12. srpnja]] [[1691.]]
| papa_do = [[27. rujna]] [[1700.]]
| prethodnik = [[Aleksandar VIII.]]
| nasljednik = [[Klement XI.]]
| datum_rođenja = [[13. ožujka]] [[1615.]]
| mjesto_rođenja = [[Spinazzola]], [[Italija]]
| datum_smrti = [[27. rujna]] [[1700.]]
| mjesto_smrti = [[Rim]]
| imenjaci = Inocent
| fusnota =
}}
'''Inocent XII.''', ''[[latinski|lat.]] Innocentius PP. XII.'' ([[Spinazolla]], [[13. ožujka]] [[1615.]]- [[Rim]], [[27. rujna]] [[1700.]]), rođen kao '''Antonio Pignatelli''', 242. poglavar [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]], papa od [[12. srpnja]] [[1691.]] do smrti [[1700.]] godine.

== Raniji život ==

Antonio Pignatelli rodio se [[13. ožujka]] [[1615.]] godine u dvorcu blizu Spinazzole (sada u [[Apulija|Apuliji]]) u jednoj od najstarijih aristokratskih obitelji [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskog kraljevstva]]. Bio je četvrti od petero djece Francesca Pignatellija, markiza od Spinazolle i Porzie, rođene Carafa, koja je bila pripadnica obitelji vojvoda od [[Andria|Andrie]]. Njegova braća i sestre bili su Marzio, Ludovico, Fabrizio i Paola Maria od kojih su svi osim Marzia bili pripadnici svećeničkog ili redovničkog staleža. Odgojen je i školovan u isusovačkom kolegiju u Rimu gdje je stekao doktorat iz kanonskog i građanskog prava. Za vrijeme pape [[Urban VIII.|Urbana VIII.]] ulazi u [[Rimska kurija|Kuriju]], gdje radi pri crkvenom sudu Apostolske signature za pravdu i milost. U narednim godinama obnašao je više dužnosti: Papinski legat u [[Urbino|Urbinu]] ([[1643.]]), upravitelj u [[Fano|Fanu]] ([[1645.]]), inkvizitor na [[Malta|Malti]] od [[1646.]], upravitelj u [[Viterbo (pokrajina)|Viterbu]] ([[1650.]]). Kada je točno zarađen za svećenika nema pouzdanih izvora, no smatra se da je to bilo iza 1650. godine. Papa [[Inocent X.]] imenuje ga [[1652.]] [[Naslovni nadbiskup|naslovnim nadbiskupom]] [[Larisa (grad u Grčkoj)|Larise]] i šalje za [[Nuncij|nuncija]] u [[Toskana|Toskanu]]. Od [[1660.]] bio je nuncij u [[Poljska|Poljskoj]], a od [[1668.]] u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]]. Godine [[1671.]] postaje tajnik Kongregacije za biskupe i redovnike. Papa [[Klement X.]] [[1675.]] postavlja ga za prefekta Papinskog doma. Kardinalom i nadbiskupom [[Faenza|Faenze]] imenuje ga papa [[Inocent XI.]] [[1681.]] godine, a [[1687.]] postaje nadbiskupom Napulja. Sudjelovao je na dvije [[Konklava|konklave]], [[1689.]], kada je izabran [[Aleksandar VIII.]] i [[1691.]] godine kada je on izabran za papu.

== Izbor za papu i pontifikat ==
[[File:Папа Иннокентий XII.jpg|mini|250px|left|Grobnica pape Inocenta XII. u bazilici sv. Petra]]
Nakon smrti pape Aleksandra VIII. uslijedile su teške i dugotrajne konklave koje su potrajale pet mjeseci. Kardinali podijeljeni između francuske i austrijske struje nisu se nikako mogli usuglasiti oko najprikladnijeg kandidata za novog papu. Konačno, [[12. srpnja]] [[1691.]] usuglasili su se oko kompromisnog kandidata u osobi kardinala Pignatellija koji si je odabrao ime Inocent XII. u spomen na svog prethodnika Inocenta XI. čijom je zaslugom imenovan kardinalom. Novi papa je bio pobožan i darežljiv. Kako je i sam živio skromno, to je zahtijevao i od svojih kardinala i svećenika u Kuriji. Drastično je smanjio izdatke dvora, te osnovao dobrotvorne institucije: sirotište [[Sveti Mihovil|sv. Mihovila]], a [[Lateranska palača|Lateransku palaču]] pretvara u prihvatilište za siromahe, nezaposlene i beskućnike. Dekretom ''Romanum decet pontificem'' od [[22. lipnja]] [[1692.]] godine određuje da papa ne može svojoj obitelji darivati materijalna dobra. Mnogi kardinali su se tome protivili, ali ih je Papa na kraju primorao da svi potpišu taj dekret, čime je praktično označio kraj nepotizmu u povijesti papinstva. Ipak, njegov pontifikat bio je velikim dijelom posvećen poslovima [[Francuska|francuskog kraljevstva]]. Između njega i francuskog kralja [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] došlo je do nagodbe, kojom je Papa priznao biskupe koje je imenovao Kralj, a Luj je obećao da će ukinuti „četiri članka“ Deklaracije iz [[1682.]] godine, čime je hijerarhija u Francuskoj ponovno dovedena u red. Pri kraju svoga pontifikata papa Inocent se morao pozabaviti i pitanjem nasljedstva u [[Španjolska|Španjolskoj]]. U borbi između vladarskih kuća [[Burbonci|Bourbone]] i [[Habsburg]] za španjolsku krunu, Papa je stao na stranu Francuske, tako da je kraljem postao [[Filip V., španjolski kralj|Filip V. Bourbone]], unuk francuskog kralja Luja XIV. Takva Inocentova odluka je potpuno razumljiva, jer nije želio pogoršanje ionako krhkih odnosa s Francuskom.
Za [[1700.]] godinu papa Inocent XII. je najavio jubilej Svete godine. Na Božićno jutro [[1699.]] godine, već vidno bolestan s reumatskim bolovima, nije mogao prisustvovati otvaranju Svetih vrata na [[Bazilika sv. Petra|bazilici sv. Petra]] čime započinje Jubilej. Papa je poživio još sljedećih devet mjeseci, te je umro [[27. rujna]] 1700. godine ne doživjevši kraj proslave Jubileja i zatvaranje Svetih vrata.

== Zanimljivost ==

Papa Inocent XII. bio je posljednji poglavar Katoličke Crkve koji je nosio bradu. Gotovo dva stoljeća prije njega, od [[Julije II.|Julija II.]] pa sve do Inocenta XII. svi pape su imali brade, osim [[Hadrijan VI.|Hardijana VI]]. i [[Lav X.|Lava X.]] Nakon njega niti jedan papa više nije imao bradu.

== Izvori ==

* Jacques Mercier, ''Povijest Vatikana (Vingt siècles d'histoire du Vatican)'', Barbat, Zagreb 2001.,
* Marijo Milić, ''Pape od sv. Petra do Ivana Pavla II.'', Laus, Split 2000.,
* Eric Russell Chamberlin, ''The bad popes'', Dorset Press, 1969.,
* Enciklopedija opća i nacionalna, Pro Leksis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb,
* Cardinals of the Holy Roman Church , [http://www2.fiu.edu/~mirandas/cardinals.htm],
* The Catholic Encyclopedia, [http://www.newadvent.org/cathen/],
* Enciclopedia dei Santi, [http://www.santiebeati.it/].

{{pape}}

[[Kategorija:Pape]]