Intarzija - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-28T19:34:28Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 19:34, 28. travnja 2022.
Redak 12:		Redak 12:

	== Postupak intarziranja ==		== Postupak intarziranja ==
	[[~~File~~:Making fret sawed intarsia.JPG\|thumb\|<center>Postupak intarziranja]]		[[Datoteka:Making fret sawed intarsia.JPG\|thumb\|<center>Postupak intarziranja]]
	Tehnika se pogotovo u 16. stoljeću izvodila na dva načina:		Tehnika se pogotovo u 16. stoljeću izvodila na dva načina:
	# komadići drva ulažu se u udubljenja podloge od masivnog drva,		# komadići drva ulažu se u udubljenja podloge od masivnog drva,
Redak 32:		Redak 32:

	== Vrste drva za intarziranje ==		== Vrste drva za intarziranje ==
	[[~~File~~:Kassette für Spezereien KGM 97-9.jpg\|thumb\|<center>Cehovska škrinja]]		[[Datoteka:Kassette für Spezereien KGM 97-9.jpg\|thumb\|<center>Cehovska škrinja]]
	Različite vrste drveta se mogu koristiti za izvođenje intarzija, ali najčešće se rabe komadi orahovine, ebanovine, palisandrovine, mahagonija, te ružina i kruškova drva. Također češće nailazimo na određene motive, kao na primjer razne geometrijske oblike, raznorazne vitice simetrične na bilo koji način, biljni ornament ([[lišće]]), te razne figure. Intarzija je u drvu nastala kao imitacija raznih [[mozaik\|mozaičkih]] dekoracija, pa u izvedbama starijega stila (''alla certosina'') dominiraju pravilni geometrijski oblici, kasnije razvojem tehnike nastupa izvedba biljne i figuralne ornamentike.		Različite vrste drveta se mogu koristiti za izvođenje intarzija, ali najčešće se rabe komadi orahovine, ebanovine, palisandrovine, mahagonija, te ružina i kruškova drva. Također češće nailazimo na određene motive, kao na primjer razne geometrijske oblike, raznorazne vitice simetrične na bilo koji način, biljni ornament ([[lišće]]), te razne figure. Intarzija je u drvu nastala kao imitacija raznih [[mozaik\|mozaičkih]] dekoracija, pa u izvedbama starijega stila (''alla certosina'') dominiraju pravilni geometrijski oblici, kasnije razvojem tehnike nastupa izvedba biljne i figuralne ornamentike.

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-08T18:38:09Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 18:38, 8. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Intarzija'''-->~~[[Datoteka:Intarsia 2.jpg\|mini\|<center>Primjer intarzije]]		[[Datoteka:Intarsia 2.jpg\|mini\|<center>Primjer intarzije]]
	'''Intarzija''' je ukrasna tehnika koja upotrebljava komadiće drva komponirane u geometrijske, biljne ili figuralne motive te prikaze [[Arhitektura\|arhitekture]] ili [[pejzaž]]a. Riječ ''intarzija'' dolazi iz [[Arapski\|arapskog jezika]], (arap. ''tarşi′'' - umetanje, ulaganje).		'''Intarzija''' je ukrasna tehnika koja upotrebljava komadiće drva komponirane u geometrijske, biljne ili figuralne motive te prikaze [[Arhitektura\|arhitekture]] ili [[pejzaž]]a. Riječ ''intarzija'' dolazi iz [[Arapski\|arapskog jezika]], (arap. ''tarşi′'' - umetanje, ulaganje).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-16T01:09:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Intarsia 2.jpg|mini|<center>Primjer intarzije]]
'''Intarzija''' je ukrasna tehnika koja upotrebljava komadiće drva komponirane u geometrijske, biljne ili figuralne motive te prikaze [[Arhitektura|arhitekture]] ili [[pejzaž]]a. Riječ ''intarzija'' dolazi iz [[Arapski|arapskog jezika]], (arap. ''tarşi′'' - umetanje, ulaganje).

== Povijest intarzije ==
[[Slika:Cathedral Virgin Mary-7.jpg|mini|lijevo|<center>Oltar [[Dubrovačka katedrala|dubrovačke katedrale]], tzv. ''opera di commessi'' rad.]]
[[Slika:San Domenico56.jpg|mini|<center>fra [[Damiano da Bergamo]], ''Geometrijska figura'', 1537., intarzija, Muzej bazilike sv. Dominika, [[Bologna]], [[Italija]]]]
Rijetki su primjeri u [[Umjetnost starog vijeka|umjetnosti starog vijeka]] (''[[Urski barjak]]''), ali se opsežno koristi u [[Antika|antici]], te ponovo od kasne [[Gotika|gotike]], tj. [[Rana renesansa|rane renesanse]] (u tom razdoblju posebno u [[Italija|Italiji]]). U prvoj fazi majstori intarzije rade samo na crkvenom namještaju – korskim sjedalima, ormarima, škrinjama, ali kasnije se djelatnost širi i na profanu umjetnost, pa se intarzije nerijetko javljaju i na običnom pokućstvu, a najširu primjenu dobivaju na površinama vrata. Među poznate radove zasigurno ćemo ubrojiti one u kapeli ''Palazzo pubblico'' u [[Siena|Sieni]], zatim u koru u ''Santa Maria Novella'' u [[Firenca|Firenci]], u Pavijskoj kartuzijanskoj crkvi, u [[vatikan]]skim ''[[Rafaelove sobe|Stanzama]]'' itd. Poznati su intarzisti [[Giovanni Veronese]], Giuliano i Benedetto da Maiano, Antonio Barili i [[Domenico del Tasso]]. Visoko razvijeno umijeće intarziranja kasnog 17. i 18. stoljeća naziva se [[marketerija.]]

[[Mramor]]ne intarzije (''opere di commessi''), nazvane ''pietre dura'' izvode se od [[poludragi kamen|poludragog kamenja]] u kombinaciji s mramorom u boji u podlozi od bijelog ili crnog mramora. [[Firenca]] je bila rodno mjesto ove tehnike u ranom 15. stoljeću, a vrhunac je doživjela u uresima [[Kapela Medici|Kapele Medici]] koju je izveo [[Pietro Tacca]] između [[1626.]] – [[1642.]] iz kombinacije skupocjenih kamena; jaspisa, perleta, [[Lapis lazuli|lapisa]], [[Koralji|koralja]]. Pod Bazilike sv. Petra u Rimu je sjajan primjer ove tehnike. Kasnije se razvila u [[Napulj]]u u 17. stoljeću i postala je odlikom tzv. Sicilijanskog baroka ''[[Val di Noto]]''.

Riječ ''inrustracija'' dolazi od [[latinski|latinske]] riječi (lat. ''incrustatio'' - umetanje). Ovaj poseban stil intarzija se pojavio u [[Francuska|Francuskoj]], a bile su izvođene na zahtjev [[Luj XIV.|Luja XIV.]]; ova tehnika je dobila nove i posebne elemente umetanjem pločica od kornjačevine, kositra, mjedi, sedefa, slonove kosti umjesto raznobojnih drvenih pločica. Začetnikom ove tehnike smatra se francuski intarzisa A. Ch. Boulle-a, po kojem i sam stil dobiva ime ''Boulle''. Umjetno pokućstvo rađeno po narudžbi Luja XVI. u [[rokoko]] stilu također obiluje intarzijama, a za izvedbu su bili zaduženi majstori J. H. Riesener i P. Denizot.

== Postupak intarziranja ==
[[File:Making fret sawed intarsia.JPG|thumb|<center>Postupak intarziranja]]
Tehnika se pogotovo u 16. stoljeću izvodila na dva načina:
# komadići drva ulažu se u udubljenja podloge od masivnog drva,
# intarzija se slaže u motive i lijepi na drvenu podlogu.

Postupa intarziranja odvija se u nekoliko koraka:
# priprema određenih vrsta furnira (orah, bukva, mahagonij, trešnja);
# priprema ostalih sredstava rada (podloška, predložak slike, skalpel-nožić, [[indigo]] [[papir]], preforirana pik-traka, ljepilo za drvo, brusni papir);
# postavljanje ispisane (isprintane) slike predloška (vlastita slika ili slika preuzeta od drugog autora);
# precrtavanje slike pomoću indigo papira i tehničke ili grafitne olovke;
# izrezivanje pomoću skalpela određenih dijelova sa slike;
# zacrtavanje i izrezivanje dijelova druge vrste furnira (prema predlošku);
# umetanje u postojeći otvor (prethodno izrezan otvor);
# lijepljenje perforiranom pik-trakom;
# definiranje izgleda slike (preciznost izrezanog);
# lijepljenje intarzije na podlogu;
# obrada rubova podloge (ljepljenje rubne trake);
# površinska obrada (brušenje finim brusnim papirom, lakiranje);

== Vrste drva za intarziranje ==
[[File:Kassette für Spezereien KGM 97-9.jpg|thumb|<center>Cehovska škrinja]]
Različite vrste drveta se mogu koristiti za izvođenje intarzija, ali najčešće se rabe komadi orahovine, ebanovine, palisandrovine, mahagonija, te ružina i kruškova drva. Također češće nailazimo na određene motive, kao na primjer razne geometrijske oblike, raznorazne vitice simetrične na bilo koji način, biljni ornament ([[lišće]]), te razne figure. Intarzija je u drvu nastala kao imitacija raznih [[mozaik|mozaičkih]] dekoracija, pa u izvedbama starijega stila (''alla certosina'') dominiraju pravilni geometrijski oblici, kasnije razvojem tehnike nastupa izvedba biljne i figuralne ornamentike.

== Intarziranje u Hrvatskoj ==
Na našoj strani Jadrana te u bliskim nam i istočnijim krajevima intarzija se razvila pod utjecajem [[islam]]skog [[ornament]]a korištenog za dekoraciju kako crkvenog tako i manastirskog namještaja te proizvoda umjetničkog obrta, kao što su oružje i kutije. Dok u zapadnim krajevima primjenu intarzija susrećemo u [[renesansa|renesansnom]], [[barok]]nom i kasnijem namještaju, čak pokućstvu, kao na primjer cehovskim škrinjama, raznim vitrinama, ponovno vratima te crkvenom namještaju-oltarima, ambonima, svetohraništima i sličnom.

Od suvremenih majstora, najznačajniji hrvatski intarzist je [[Ante Župan]].

== Izvori ==
* V.B. Mustapić: Pojmovnik antikvitetnog namještaja, časopis ''Drvo, ''Zagreb, prosinac 2000. - prosinac 2002.''

{{Primijenjene umjetnosti}}

[[Kategorija:Primijenjene umjetnosti]]