WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T05:31:39Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 05:31, 9. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Invazivna vrsta'''-->~~[[Datoteka:Starr_010222-9001_Ambrosia_artemisiifolia.jpg\|mini\|150px\|<center>[[Pelinolisni limundžik\|Ambrozija]] ili [[Pelinolisni limundžik]], jako alargena invanzivna vrsta]]		[[Datoteka:Starr_010222-9001_Ambrosia_artemisiifolia.jpg\|mini\|150px\|<center>[[Pelinolisni limundžik\|Ambrozija]] ili [[Pelinolisni limundžik]], jako alargena invanzivna vrsta]]
	[[Strana vrsta]] je nezavičajna [[vrsta]] koja prirodno ne obitava u određenom ekološkom sustavu nekoga područja, nego je u njega dospjela ili može dospjeti namjernim ili nenamjernim unošenjem. Ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utječe na [[bioraznolikost\|biološku raznolikost]], zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada tu vrstu smatramo '''invazivnom vrstom.'''		[[Strana vrsta]] je nezavičajna [[vrsta]] koja prirodno ne obitava u određenom ekološkom sustavu nekoga područja, nego je u njega dospjela ili može dospjeti namjernim ili nenamjernim unošenjem. Ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utječe na [[bioraznolikost\|biološku raznolikost]], zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada tu vrstu smatramo '''invazivnom vrstom.'''

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T02:40:52Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 02:40, 2. studenoga 2021.
Redak 63:		Redak 63:
	* [http://www.cabi.org/ISC/ Invasive Species Compendium], enciklopedijski izvor informacija o invazivnim vrstama svijeta {{eng oznaka}}		* [http://www.cabi.org/ISC/ Invasive Species Compendium], enciklopedijski izvor informacija o invazivnim vrstama svijeta {{eng oznaka}}
	* [http://www.issg.org/database/ Invasive Species Specialist Group], globala baza podataka invazivnih vrsta {{eng oznaka}}		* [http://www.issg.org/database/ Invasive Species Specialist Group], globala baza podataka invazivnih vrsta {{eng oznaka}}
	~~{{commonscat\|Invasive species}}~~

	[[Kategorija:Ekologija]]		[[Kategorija:Ekologija]]
	[[Kategorija:Invazivne vrste\| ]]		[[Kategorija:Invazivne vrste\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T05:13:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Starr_010222-9001_Ambrosia_artemisiifolia.jpg|mini|150px|<center>[[Pelinolisni limundžik|Ambrozija]] ili [[Pelinolisni limundžik]], jako alargena invanzivna vrsta]]
[[Strana vrsta]] je nezavičajna [[vrsta]] koja prirodno ne obitava u određenom ekološkom sustavu nekoga područja, nego je u njega dospjela ili može dospjeti namjernim ili nenamjernim unošenjem. Ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utječe na [[bioraznolikost|biološku raznolikost]], zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada tu vrstu smatramo '''invazivnom vrstom.'''

Značajan je i izravan utjecaj invazivnih vrsta na zdravlje ljudi. Najočitiji primjer ovog utjecaja predstavlja biljka [[ambrozija]] čiji je [[pelud]] izraziti [[alergen]] koji uzrokuje alergije kod brojnih ljudi. Međutim, čovjek je svijetom prenio i čitav niz [[virus]]a i [[bakterija]] zbog kojih su umrli milijuni ljudi. Takvi su patogeni npr. virusi [[gripa|gripe]], [[HIV]]-a, [[virus Zapadnog Nila]] itd.

Procijenjeno je da šteta koju strane invazivne vrste godišnje uzrokuju u 27 zemalja članica [[EU]]-a iznosi između 9,6 i 12 milijardi [[euro|eura]]. Kontrola invazivnih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja na zavičajne vrste i cjelokupne ekološke sustave danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode u Europi<ref>GEO, veljača 2012., str. 23.</ref>.
[[Datoteka:CDC-Gathany-Aedes-albopictus-1.jpg|mini|lijevo|<center>[[Azijski tigrasti komarac]]]]
[[Datoteka:Oncorhynchus_mykiss.jpg|mini|lijevo|<center>[[Kalifornijska pastrva]]]]
==Invazivne vrste u Hrvatskoj==

[[Azijski tigrasti komarac]], [[nutrija]], [[ambrozija]] i [[afrički grivasti skakač]] (srodnik koze) samo su neke strane i invazivne vrste u Hrvatskoj, uljezi izvan područja svoje prirodne rasprostranjenosti, kamo su dospjele isključivo zahvaljujući namjernoj ili nenamjernoj pomoći čovjeka.

Najstariji poznati primjer namjernog unosa strane invazivne vrste u Hrvatsku je unos [[Indijski mali mungos|indijskog mungosa]]. Zbog biološke kontrole populacije [[zmija]], prvenstveno [[poskok]]a, odnosno suzbijanja jedne vrste unošenjem druge, 11 jedinki te vrste sisavca iz reda zvijeri uneseno je 1910. godine na otok [[Mljet]]. Kroz 20-tak godina introducirani mungos je uništio sve zmije na otoku i počeo napadati druge male divlje životinje uključujući ptice selice, ali i domaće životinje, „pa se mungos u proteklih stotinjak godina življenja na hrvatskom tlu od spasonosnog tamanitelja zmija preobrazio u ljutog neprijatelja lovstva i prirode uopće“. Danas je nazočan na pet otoka: Mljetu, [[Korčula|Korčuli]], [[Hvar]]u, [[Čiovo|Čiovu]] i [[Škrda|Škrdi]], a unesen je i na poluotok [[Pelješac]] odakle se polako počeo širiti obalom.

I [[štuka]], zavičajna autohtona hrvatska vrsta u rijekama [[dunav]]skoga slijeva, invazivna je primjerice u vodama jadranskog slijeva jer je u njima strana vrsta te se kao [[grabežljivac]] vrlo dobro snalazi, kao i [[smuđ]].

Za Hrvatsku DZZP još nema listu stranih invazivnih vrsta za sve skupine, od biljaka identificirano je 67 vrsta, u kopnenim vodama 22 strane vrste riba, od kojih su neke invazivne, ali nije napravljena procjena invazivnosti, te nekoliko sisavaca.

=== Invazivne biljke u Hrvatskoj (izbor) ===
[[Datoteka:Ailanthus-altissima-growing-as-weed-in-Australia.jpg|mini|<center>[[Kiselo drvo]] u Australiji]]
* [[Ailanthus altissima|Pajasen]] ili [[Kiselo drvo]] (''Ailanthus altissima'', (Mill.) Swingle) je jedna od najopasnijih invazivnih drvenastih biljaka u Hrvatskoj. Podrijetlom je iz [[Kina|Kine]], a u Europu je unešena kao ukrasna biljka početkom 18. stoljeća. Brzo raste, nema prirodnih neprijatelja, prilagođena je na sve vrste tla i kvalitetu zraka, te zbog lučenja otrova [[ailanton]]a zaustavlja rast drugih biljaka u svojoj blizini. Razmnožava se i vegetativno izbojcima iz korijena pa se ista jedinka širi i nekoliko desetaka metara od matičnog stabla. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] uspijeva duž cijele obale, otocima i zaleđu.
* [[Kanadska hudoljetnica]] (''[[Conyza canadensis]]'', (L.) Cronquist) je jedna od najinvazivnijih, široko rasprostranjenjih biljaka, a pripada najbrojnijoj porodici glavočika (''[[Asteraceae]]''). Ova jednogodišnja, visoka zelen, podrijetlom iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], naraste i do 150 cm visine, a na vrhu stvara cvat s brojnim malenim bijelo-žutim glavicama. Biljka stvara veliki broj sitnih dlakavih sjemenki, koje se vjetrom lako rasprostranjuju na velike udaljenosti. U Dalmaciji uspijeva duž cijele obale, otocima i zaleđu.
* [[Srebrnolisna pomoćnica]] (''[[Solanum elaeagnifolium]]'', Cav.) jedna je od najinvazivnijih kopnenih biljaka [[Mediteran]]a. Podrijetlom je iz Sjeverne i Južne Amerike. Najviše napada poljoprivredne kulture, a posebno je opasna jer može prenositi niz opasnih bolesti, poput virusa krumpira i žutog uvijača lista rajčice. Svi su dijelovi biljke otrovni, osobito plodovi, koji konzumirani mogu biti smrtonosni za ljude. Zabilježena je na otocima [[Plavnik]]u i [[Vis]]u te oko [[Šibenik]]a, no prava rasprostranjenost u nas nije poznata.
* [[Čivitnjača (biljna vrsta)|Čivitnjača]], [[kineski bagrem]] ili [[amorfa]] (''[[Amorpha fruticosa]]'') je ukrasna biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike unesena u Hrvatsku u prvoj polovici 20. stoljeća. Široko se rasprostranila u nizinskom dijelu zemlje te onemogućila rast zavičajnim vrstama. Zbog velike rasprostranjenosti teško ju je iskorijeniti, te se može samo kontrolirati njezino širenje<ref>[[GEO]], svibanj 2012., str. 21.</ref>.
* [[Grozdasta kaulerpa]] (''[[Caulerpa racemosa]]'', (Forsskål) J.Agardh) je zelena [[morska alga]] podrijetlom iz tropskih i umjereno toplih mora. Ona uspijeva na gotovo svim tipovima dna, na dubinama do 70 m. Kod nas je dosad zabilježena na stotinjak lokaliteta u Jadranu<ref>[[GEO]], lipanj 2012., str. 21.</ref>.

=== Invazivne ribe u Hrvatskoj (izbor) ===
[[Datoteka:Lepomis gibbosus.jpg|mini|<center>[[Sunčanica (riba)]]]]
U kopnenim vodama Hrvatske do sada su zabilježene 22 vrste riba unesene iz drugih podneblja, od kojih neke imaju vrlo negativan utjecaj na ekološke suustave, te se zato smatraju invazivnim vrstama:
*[[Kalifornijska pastrva]] je očit primjer negativnog utjecaja namjerno unešene strane ribe na zavičajnu hrvatsku faunu. Naime, u rijeci [[Ljuta]] u [[Konavosko polje|Konavoskom polju]] dovela je do izumiranja [[Gatačka gaovica|gatačke gaovice]].
*[[Gambuzija]] (''Gambusia holbrooki'') je početkom 20. stoljeća unesena u Europu iz Sjeverne Amerike zbog biokontrole [[komarac]]a koji su prenosili [[malarija|malariju]], a danas se smatra jednom od sto najopasnijih invazivnih vrsta<ref>[[Geo]], travanj 2012., str. 21.</ref>.
*[[Sunčanica (riba)|Sunčanica]]
*[[Babuška (riba)|Babuška]]
*[[Crni somić]]
*[[Bijeli amur]]
*[[Bezrilica]]
*[[Bijeli glavaš|Bijeli]] i [[sivi glavaš]]
*[[Riječni glavočić]]
*[[Glavočić]]
*[[Keslerov glavočić]]

===Ostale invazivne vrste u Hrvatskoj===

* [[Signalni rak]] (Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852)) potječe iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesen polovicom 20. stoljeća. Osobito zabrinjava njegovo nedavno pojavljivanje u rijeci [[Korana|Korani]], iako je zabilježen u rijeci [[Mura|Muri]] još 2008. godine. Danas je signalni rak jedna od najvećih prijetnji opstanku autohtonih vrsta rakova u Europi<ref>GEO, ožujak 2012., str. 19.</ref>.
* [[Barska nutrija]] u Europu je uvezena iz Južne Amerike zbog skupocjenog krzna. U Hrvatskoj opsjeda dolinu rijeke [[Mirna|Mirne]].
* [[Bizamski štakor]]

== Invazivne vrste u svijetu (izbor) ==
[[Slika:Cactoblastis monument, Dalby, Queensland, Australia.jpg|mini|<center>Spomenik moljcu ''[[Cactoblastis cactorum]]'' koji je uništio invanzivnu [[Opuncija|opunciju]] u mjestu Dalby, [[Queensland]], Australija.]]
* [[Kunić]]i su stigli brodovima koji su u [[Australija|Australiju]] prevozili kažnjenike. Najprije su ugrozili [[Tasmanija|Tamsaniju]], a zatim se poput šumskog požara proširili i na kontinent. [[Virus]] [[miksomatoza]] uvezen 1948. sveo je višemiljunsku populaciju na podnošljivu mjeru.
* Najprije dobrodošao, a potom nepoželjan doseljenik [[kaktus]] ''[[Opuncija]]'' je u Australiju donesen kao ukrasna bilja, potom se kao pošast proširio i uništio milijuna hektara [[pašnjak]]a. Njegovu su brojnost smanjili tako da su uvezli [[leptir]]a ''[[Cactoblastits]]'' čija se ličinka hrani tkivom kaktusa.
* Američki doseljenici su sa sobom ponijeli i uobičajenu europsku biljku [[gospina trava|gospinu travu]], vjerojatno da ih podsjeti na stari zavičaj. No, ona se ubrzo proširila na milijune hektara poljoprivrednog zemljišta. I za nju je pronađen neprijatelj, mala [[europska zlatica]].

==Izvori==
{{izvori}}

==Vidi još==
* [[Popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.issg.org/database/species/List.asp Alphabetical listing of all species in the Global Invasive Species Database]
* [http://www.invazivnevrste.hr invazivnevrste.hr]
* [http://www.cabi.org/ISC/ Invasive Species Compendium], enciklopedijski izvor informacija o invazivnim vrstama svijeta {{eng oznaka}}
* [http://www.issg.org/database/ Invasive Species Specialist Group], globala baza podataka invazivnih vrsta {{eng oznaka}}
{{commonscat|Invasive species}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Invazivne vrste| ]]

Invazivna vrsta - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica