WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T13:22:56Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 13:22, 29. travnja 2022.
Redak 2:		Redak 2:
	\|naziv=Iranska revolucija		\|naziv=Iranska revolucija
	\|dio= [[hladni rat]]		\|dio= [[hladni rat]]
	\|slika= [[~~File~~:1979 Iranian Revolution.jpg\|200px]]		\|slika= [[Datoteka:1979 Iranian Revolution.jpg\|200px]]
	\|opis slike=Masovni prosvjedi u Teheranu 1979.		\|opis slike=Masovni prosvjedi u Teheranu 1979.
	\|datum= 1979.		\|datum= 1979.
Redak 50:		Redak 50:
	Nakon što je Carter izgubio izbore od [[Ronald Reagan\|Reagana]], te 444 dana nakon inicijalnog zarobljavanja, američki taoci su otpušteni<ref name=":2" />, a Iranci su ih preko [[Alžir\|Alžira]] prebacili u [[Zapadna Njemačka\|Zapadnu Njemačku]].		Nakon što je Carter izgubio izbore od [[Ronald Reagan\|Reagana]], te 444 dana nakon inicijalnog zarobljavanja, američki taoci su otpušteni<ref name=":2" />, a Iranci su ih preko [[Alžir\|Alžira]] prebacili u [[Zapadna Njemačka\|Zapadnu Njemačku]].
	== Posljedice ==		== Posljedice ==
	[[~~File~~:شهیدان انقلابی.JPG\|mini\|desno\|200px\|Prizor s iranskih ulica nakon sukoba vojske i prosvjednika - tzv. "Crni petak", 7. rujna 1978.]]		[[Datoteka:شهیدان انقلابی.JPG\|mini\|desno\|200px\|Prizor s iranskih ulica nakon sukoba vojske i prosvjednika - tzv. "Crni petak", 7. rujna 1978.]]
	Revolucija je bila jedinstvena po iznenađenju koje je proizvela u [[svijet]]u jer je nedostajala većina uobičajenih čimbenika revolucije kao što su poraz u ratu, gospodarska kriza, pobuna seljaka ili nezadovoljna vojska. Do promjena je došlo velikom brzinom i zbačen je [[režim]] za kojeg se smatralo da ga čvrsto čuva bogato financirana vojska i obavještajne službe.		Revolucija je bila jedinstvena po iznenađenju koje je proizvela u [[svijet]]u jer je nedostajala većina uobičajenih čimbenika revolucije kao što su poraz u ratu, gospodarska kriza, pobuna seljaka ili nezadovoljna vojska. Do promjena je došlo velikom brzinom i zbačen je [[režim]] za kojeg se smatralo da ga čvrsto čuva bogato financirana vojska i obavještajne službe.

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T06:04:47Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 06:04, 9. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Iranska revolucija'''-->~~{{Oružani sukob		{{Oružani sukob
	\|naziv=Iranska revolucija		\|naziv=Iranska revolucija
	\|dio= [[hladni rat]]		\|dio= [[hladni rat]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T02:22:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Oružani sukob
|naziv=Iranska revolucija
|dio= [[hladni rat]]
|slika= [[File:1979 Iranian Revolution.jpg|200px]]
|opis slike=Masovni prosvjedi u Teheranu 1979.
|datum= 1979.
|mjesto= {{ZD+X/I|IRN}}
|povod=
|teritorij=
|ishod= '''-Svrgavanje šaha''' <br> '''-Uspostava Islamske Republike Iran''' <br> '''-Naglo i drastično pogoršanje odnosa između SAD i Irana'''
|sukobljeni1=
|sukobljeni2=
|sukobljeni3=
|zapovjednik1= [[Mohammed Reza Pahlavi]]
|zapovjednik2= [[Ruholah Homeini|Imam Homeini]]
|zapovjednik3=
|jačina1=
|jačina2=
|jačina3=
|posljedice1=
|posljedice2=
|posljedice3=
|bilješke=
}}
'''Iranska revolucija''' ([[Perzijski jezik|perz.]] انقلاب اسلامی, poznata i kao ''Islamska revolucija u Iranu'') odnosi se na nagle i nasilne [[Politika|političke]] promjene u [[Iran]]u između [[1977.]] i [[1979.]] godine koji su preobrazile zemlju iz prozapadne [[Monarhija|monarhije]] pod vodstvom [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]] u [[Islamska republika|Islamsku republiku]] čiji je vrhovni autoritet postao [[Ruholah Homeini|Imam Homeini]], odnosno institucija Vrhovnog vođe Irana.<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/ir00000_.html|title=Engleski prijevod iranskog ustava|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=|accessdate=15. kolovoza 2019.}}</ref>
== Kontekst ==
[[Slika:Mohammad Reza Pahlavi.png|mini|lijevo|200px|Šah Mohammed Reza Pahlavi]]
Nakon školovanja u Švicarskoj, šah Mohammed Reza Pahlavi preuzeo je iransko prijestolje 1941. godine. Sredinom pedesetih godina 20. stoljeća, Iran je bio država bogata naftom, ali i značajna regionalna vojna sila.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Béguin|first=Bernard|authorlink=|coauthors=|title=Un roi entre les Grands|url=https://www.rts.ch/archives/tv/information/carrefour/3469960-un-roi-entre-les-grands.html|date=11. listopada 1961.|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2019-08-15}}</ref>

== Bijela revolucija ==
Početkom šezdesetih, šah je pokrenuo program ambicioznih gospodarskih reformi pod imenom Bijela revolucija zbog kojih je Iran između [[1960-ih]] i [[1980-ih]] ostvario značajan gospodarski rast, za što su se, između ostalog koristila sredstva dobivena od prodaje [[Nafta|nafte]]. Reforme su bile usmjerene na modernizaciju poljoprivrede, sekularizaciju zemlje, izjednačavanje prava glasa kod muškaraca i žena itd.<ref name=":0" /> U zemlju je sve više počela dolaziti zapadnjačka kultura poput filmova, pornografskih časopisa i odjeće.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Girgis|first=Monique|authorlink=|coauthors=|title=Iran Chamber Society: Iranian Society: Women in pre-revolutionary, revolutionary and post-revolutionary Iran [Chapter Two]|url=http://www.iranchamber.com/society/articles/women_prepost_revolutionary_iran2.php|date=|year=1996.|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2019-08-15}}</ref> Šah je također počeo raditi na pretvaranju Irana u nuklearnu silu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Esfandiari|first=Golnanz|authorlink=|coauthors=|title=The Father Of Iran's Nuclear Program Recalls How It All Began|url=https://www.rferl.org/a/father-of-iran-nuclear-program-recalls-how-it-began/27108228.html|date=3. srpnja 2015.|year=|month=|journal=Radio Free Europe|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2019-08-15}}</ref> S druge, pak strane, šahov autoritarni režim vlast u zemlji održavao je pomoću beskompromisne tajne policije [[SAVAK]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Unatoč reformama, sve veća društvena nejednakost u zemlji i korumpiranost režimskog aparata ubrzo je počela generirati nezadovoljstva u društvu.<ref name=":0" />
=== Imam Homeini ===
Jedan od najistaknutijih kritičara šahova režima bio je klerik Imam Homeini, predstavnik tradicionalnih slojeva društva, kojemu je osobito smetalo davanje glasa ženama i suradnja s [[Izrael|Izraelom]]. Zbog svojih kritika Imam Homeini je završio u zatvoru odakle je prognan u [[Turska|Tursku]] i [[Irak]]. Ondje je još žešće nastavio kritizirati šaha nazivajući ga: "''židovskim agentom i američkom zmijom''". Nakon što ga je [[Saddam Hussein|Sadam Hussein]] dao izbaciti iz Iraka, Homeini se smjestio u [[Francuska|Francuskoj]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.valeursactuelles.com/histoire/liran-de-la-revolution-blanche-a-la-revolution-tout-court-38708|title=L’Iran, de la “révolution blanche” à la révolution tout court|author=Frederick Valloire|date=15. veljače 2013.|work=|language=francuski|publisher=Valeurs|accessdate=15. kolovoza 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Homeini, Ruholah Musavi {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26001|accessdate=2019-08-17}}</ref>

== Promjena režima ==
[[Slika:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|thumb|Povratak Imama Homeinija u Iran]]
Nakon što su jedne novine objavile članak u kojem je napadnut Imam Homeini, u Teheranu su počeli prosvjedi protiv šaha na koje su policija i vojska odgovorili pucanjem po prosvjednicima što je izazvalo još veće prosvjede. SAD je tražio od šaha da probleme u državi riješi tako da prosvjede prvo na silu uguši, a zatim provede reforme koje bi trebale udovoljiti zahtjevima prosvjednika. Imam Homeini je dao upute revolucionarima da vojnicima dijele cvijeće (dok ovi pucaju po njima) zbog čega su mladi ročnici iz vojske počeli masovno dezertirati. Šah je bio neodlučan dok su prosvjedi kontinuirano rasli pa je u siječnju 1979. godine Pahlavi zajedno sa svojom suprugom [[Faraon|Farah]] odlučio otići iz zemlje, a vođenje vlade ostavio je ministru [[Shapour Bakhtiar|Shapouru Bakhtiaru]].<ref name=":3">{{Citiranje novina|title=Shapour Bakhtiar: posljednji premijer Irana iz doba Pahlavija|last=Katouzian|authorlink=|first=Homa|coauthors=|url=https://www.independent.co.uk/news/lifeinfocus/shapour-bakhtiar-exiled-assassinated-prime-minister-iran-pahlavi-era-a8474656.html|format=|work=The Independent|publisher=|date=4. kolovoza 2018.|pages=|id=|accessdate=17. kolovoza 2019.|language=engleski}}</ref> Nekoliko tjedana kasnije, [[Ruholah Homeini|Imam Homeini]] se iz Pariza vratio u [[Teheran]] gdje su ga dočekali milijuni ljudi.

Sljedbenici Imama Homeinija tada su počeli napadati policijske stanice i vojarne i prikupljati sve više oružja. Monarhija je službeno okončana [[11. veljače]] [[1979.]] kada je [[Oružane snage Irana|iranska vojska]] (ranije vjerna Pahlaviju) proglasila neutralnost.<ref name=":3" /> Šahov premijer Bakhtiar je uskoro također pobjegao iz zemlje<ref name=":3" /> a ljudi iz krugova bliskih šahu su pogubljeni. Sama revolucija je završila [[1. travnja]] kada je nakon referenduma pobjedom od 98,2% proglašena [[Iran|Islamska Republika Iran]]. Novi ustav donesen je u prosincu iste godine, a u njemu su bili stopljeni elementi [[Republika|republike]] i [[Teokracija|teokracije]]. U novom političkom sustavu, iako postoje institucije predsjednika i parlamenta, [[vrhovni vođa Irana]] postala je osoba s najvećim političkim i vjerskim autoritetom u državi; odnosno institucija koja nadgleda šefove pravosuđa, postavlja vrhovne vojne zapovjednike, postavlja šefove televizije, odobrava kandidature za predsjednika i ima pravo veta na odluke parlamenta.<ref name=":1">{{Citiranje weba|url=http://www.apc-cza.org/fr/iran-pozadina-zemlje.html|title=Centar za zaštitu i pomoć tražilaca azila|author=|date=|work=|language=srpski|publisher=|accessdate=15. kolovoza 2019.|quote=POLITIČKO-PRAVNI SISTEM: Nakon islamske revolucije koja je sprovedena 1979.godine, sva moć u državi je skoncentrisana u rukama „vrhovnog vjerskog vođe", koji ima najvažniju poziciju u raspodjeli političke moći unutar iranskog političkog sistema. Vrhovni vođa je zadužen da definira i nadgleda vođenje ukupne politike Irana. Glavna ovlašćenja vrhovnog vođe su: imenovanje šefa pravosuđa, imenovanje pola članova Vijeća čuvara, imenovanje zapovjednika svih oružanih snaga, imenovanje direktora iranske državne televizije i radija, imenovanje članova Vijeća za nacionalnu sigurnost. Vrhovni vođa je također zadužen za potvrđivanje rezultata predsjedničkih izbora. On ima i pravo veta na zakone koje izglasa Parlament Irana, a tradicionalno odobrava kandidaturu predsjedničkim kandidatima.}}</ref>

== Talačka kriza američkog diplomatskog osoblja ==
[[Slika:Two American hostages in Iran hostage crisis.jpg|mini|lijevo|200px|Dvoje američkih taoca nakon zauzimanja veleposlanstva]]
Nedugo nakon što je napustio Iran, šah je javno objavio da boluje od raka. U egzilu je neko vrijeme proveo u [[Egipat|Egiptu]], ali je u konačnici zatražio azil u SAD-u kako bi se ondje mogao liječiti, što mu je odobreno. Nove iranske vlasti su, međutim, tražile od SAD izručenje šaha u čemu su Amerikanci otezali. Kako bi povećala pritisak na SAD, na valu antiamerikanizma koji je zahvatio zemlju, gomila revolucionarnih studenata provalila je u američko veleposlanstvo u [[Teheran|Teheranu]] i zarobila američke diplomate i [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|marince]] koji su ondje radili.<ref name=":2">{{Citiranje novina|title='ARGO JE PUN IZMIŠLJOTINA' Ekskluzivna ispovijest diplomata po kojem je snimljen blockbuster|last=Simić|authorlink=|first=Sanja|coauthors=|url=https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/argo-je-pun-izmisljotina-ekskluzivna-ispovijest-diplomata-po-kojem-je-snimljen-blockbuster/896941/|format=|work=Jutarnji list|publisher=|date=5. listopada. 2010.|pages=|id=|accessdate=15. kolovoza 2019.|language=}}</ref> S taocima je potom svakodnevno paradirano na televiziji, što je izazvalo zgražanje u SAD-u i dodatno povećalo pritisak na predsjednika [[Jimmy Carter|Cartera]] kojeg je [[Republikanska stranka (SAD)|republikanska]] oporba ionako konstantno optuživala za mlaku politiku prema [[Sovjetski Savez|Sovjetima]].

=== Operacija Orlova kandža ===
{{glavni|Operacija Orlova kandža}}
Kako bi razriješio neugodnu situaciju s taocima, Jimmy Carter je odobrio pokretanje Operacije Orlova Kandža. Idejni koncept zamišljao je da američke specijalne snage [[Delta Force]] u osam helikoptera budu prebačene s nosača zrakoplova [[USS Nimitz]] u Perzijskom zaljevu do Teherana, gdje su trebali spasiti taoce. Zbog velike udaljenosti koje su helikopteri trebali preletjeti, plan je predviđao slijetanje u pustinji radi tankiranja. Jednom kada je operacija pokrenuta, američki helikopteri uletili su u pustnjsku oluju zbog koje je dio helikoptera bio oštećen. Kada je ostatak doletio do predviđenog mjesta za dotankiravanje, jedan od helikoptera se sudario s tankerima EC-130, pa je u eksploziji poginulo osam vojnika i pilota. Uslijed takvih okolnosti, operacija je prekinuta a presjednik Carter doživio je značajno političko poniženje.<ref>{{Citiranje novina|title=Sjećanje na Operaciju Orlova kandža|last=Grenier|authorlink=|first=Robert|coauthors=|url=https://www.aljazeera.com/focus/2010/04/20104258191144983.html|format=|work=Al Jazzera|publisher=|date=25. travnja 2010.|pages=|id=|accessdate=15. kolovoza 2019.|language=engleski}}</ref>

=== Oslobađanje taoca ===
Nakon što je Carter izgubio izbore od [[Ronald Reagan|Reagana]], te 444 dana nakon inicijalnog zarobljavanja, američki taoci su otpušteni<ref name=":2" />, a Iranci su ih preko [[Alžir|Alžira]] prebacili u [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]].
== Posljedice ==
[[File:شهیدان انقلابی.JPG|mini|desno|200px|Prizor s iranskih ulica nakon sukoba vojske i prosvjednika - tzv. "Crni petak", 7. rujna 1978.]]
Revolucija je bila jedinstvena po iznenađenju koje je proizvela u [[svijet]]u jer je nedostajala većina uobičajenih čimbenika revolucije kao što su poraz u ratu, gospodarska kriza, pobuna seljaka ili nezadovoljna vojska. Do promjena je došlo velikom brzinom i zbačen je [[režim]] za kojeg se smatralo da ga čvrsto čuva bogato financirana vojska i obavještajne službe.

* Nakon revolucije [[Iran]] se našao u jedinstvenoj situaciji s obzirom na to da je zauzeo oštar stav protiv obje [[Hladni rat|hladnoratovske]] supersile.
* Irački lider [[Saddam Hussein]] je, pak, u kaosu koji je uzrokovala revolucija vidio priliku da Iranu vojnim putem preotme naftom bogatu pokrajinu [[Huzestan]], zbog čega je uz [[SAD|američku]] potporu krenuo u [[Iransko-irački rat]].

== Vanjske poveznice ==
* {{fas icon}}{{eng icon}}{{ara oznaka}}{{ita icon}}{{deu icon}}{{fra icon}}{{jpn icon}}{{spa icon}}{{por icon}}{{rus icon}}{{tur icon}}{{zho icon}} [http://revolution.ir/portal/ Library of Iran Revolution]

'''Wikimedijski zajednički poslužitelj:'''
{{WProjekti
|commonscat = Iranian Revolution
|commonscathr = Iranska revolucija
}}

== Izvori ==
{{izvori}}{{HladniRat}}

[[Kategorija:Povijest Irana]]
[[Kategorija:Hladni rat]]

<br />

Iranska revolucija - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica