Iranski nuklearni program - Povijest promjena

WikiSysop: brisanje nepotrebnog teksta

2022-03-09T06:41:57Z

brisanje nepotrebnog teksta

←Starija inačica		Inačica od 06:41, 9. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Iranski nuklearni program'''-->~~[[Datoteka:Atomprogramm des Iran.png\|desno\|mini\|340px\|Karta Iranskog nuklearnog programa]]		[[Datoteka:Atomprogramm des Iran.png\|desno\|mini\|340px\|Karta Iranskog nuklearnog programa]]
	'''[[Iran]]ski nuklearni program''' pokrenut je [[1950-ih]] godina u suradnji s [[SAD]]-om, čija je suradnja trajala sve do [[1979.]] godine odnosno [[Iranska revolucija\|iranske revolucije]], kada su Amerikanci zajedno s pojedinim [[Europa\|europskim]] državama prekinuli suradnju s [[Iran]]om. Neposredno nakon revolucije i tijekom [[Iransko-irački rat\|rata protiv Iraka]] program je privremeno obustavljen, no ponovno je obnovljen sredinom [[1990-ih]] kada je s [[Rusija\|Rusijom]] potpisan sporazum o završetku gradnje nuklearnog reaktora [[Nuklearna elektrana Bušeher\|Bušeher]]. Znatno proširenje iranskog nuklearnog programa počinje nakon [[2000.]] godine, te se u međuvremenu grade postrojenja za [[Teška voda\|tešku vodu]] i obogaćivanje [[uranij]]a, te se otvaraju istraživački centri i [[Rudnik\|rudnici]] uranija na jugu zemlje.<ref>Haidar, J.I., 2015."[http://www.parisschoolofeconomics.eu/docs/haidar-jamal-ibrahim/sanctions.pdf Sanctions and Exports Deflection: Evidence from Iran]," Paris School of Economics, University of Paris 1 Pantheon Sorbonne, Mimeo</ref>		'''[[Iran]]ski nuklearni program''' pokrenut je [[1950-ih]] godina u suradnji s [[SAD]]-om, čija je suradnja trajala sve do [[1979.]] godine odnosno [[Iranska revolucija\|iranske revolucije]], kada su Amerikanci zajedno s pojedinim [[Europa\|europskim]] državama prekinuli suradnju s [[Iran]]om. Neposredno nakon revolucije i tijekom [[Iransko-irački rat\|rata protiv Iraka]] program je privremeno obustavljen, no ponovno je obnovljen sredinom [[1990-ih]] kada je s [[Rusija\|Rusijom]] potpisan sporazum o završetku gradnje nuklearnog reaktora [[Nuklearna elektrana Bušeher\|Bušeher]]. Znatno proširenje iranskog nuklearnog programa počinje nakon [[2000.]] godine, te se u međuvremenu grade postrojenja za [[Teška voda\|tešku vodu]] i obogaćivanje [[uranij]]a, te se otvaraju istraživački centri i [[Rudnik\|rudnici]] uranija na jugu zemlje.<ref>Haidar, J.I., 2015."[http://www.parisschoolofeconomics.eu/docs/haidar-jamal-ibrahim/sanctions.pdf Sanctions and Exports Deflection: Evidence from Iran]," Paris School of Economics, University of Paris 1 Pantheon Sorbonne, Mimeo</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T02:56:44Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 02:56, 6. prosinca 2021.
Redak 108:		Redak 108:

	== Četvrti krug sankcija Iranu ==		== Četvrti krug sankcija Iranu ==
	[[9. lipnja]] [[2010.]], Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo je rezoluciju 1929 kojom se potvrđuje da se Iran nije odazvao na prijašnje obveze određene prethodnim rezolucijama te se toj državi nameću nove [[sankcije]]. Prihvaćeno je sa 12 glasova za, jednim suzdržanim ([[Libanon]]) te dvoje protiv ([[Brazil]], [[Turska]]).<ref>{{~~cite news~~\|title=Citing Iran's failure to clarify nuclear ambitions, UN imposes additional sanctions\|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=34970&Cr=iran&Cr1=\|publisher=United Nations News Centre\|date=9 June 2010}}</ref><ref>{{~~cite news~~\|last=Black\|first=Ian\|title=UN approves new Iran sanctions\|url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/jun/09/iran-sanctions-united-nations-nuclear\|newspaper=[[The Guardian]]\|date=9 June 2010}}</ref>		[[9. lipnja]] [[2010.]], Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo je rezoluciju 1929 kojom se potvrđuje da se Iran nije odazvao na prijašnje obveze određene prethodnim rezolucijama te se toj državi nameću nove [[sankcije]]. Prihvaćeno je sa 12 glasova za, jednim suzdržanim ([[Libanon]]) te dvoje protiv ([[Brazil]], [[Turska]]).<ref>{{Citiranje novina\|title=Citing Iran's failure to clarify nuclear ambitions, UN imposes additional sanctions\|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=34970&Cr=iran&Cr1=\|publisher=United Nations News Centre\|date=9 June 2010}}</ref><ref>{{Citiranje novina\|last=Black\|first=Ian\|title=UN approves new Iran sanctions\|url=http://www.guardian.co.uk/world/2010/jun/09/iran-sanctions-united-nations-nuclear\|newspaper=[[The Guardian]]\|date=9 June 2010}}</ref>

	Vijeće je u rezoluciji preporučilo Iranu da prestane obogaćivati uranij, počne surađivati sa inspektorima IAEA te pojasni svoj nuklearni program kako ga ne bi koristio za oružje. U rezoluciji se između ostalog zabranjuje svim zemljama prodavanje bilo kakve vojne opreme Iranu ili pomaganju u obuci oko istog, pojedincima povezanima sa nuklearnim programom se zabranjuje putovanje i zamrzava imovina, inspekcija sve robe koja ulazi ili izlazi iz Irana, zaplijena zabranjenih materijala te čak i presretanje pošiljke za koju se sumnja da je povezana s programom. Ahmadinedžad je rezoluciju nazvao "''prljavim rupčićem kojeg treba baciti u kantu za smeće''".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/world/middle_east/10280356.stm Ahmadinejad: New UN Iran sanctions 'fit for dustbin'], [[BBC]]</ref> Turska i Brazil su se usprotivile rezoluciji koja po njima poništava njihove napore za diplomatskim rješenjem. Dvije države su Iranu prethodno ponudile obogaćivanje uranija na njihovom teritoriju, što je Teheran službeno prihvatio.<ref>{{~~cite news~~\|last=Black\|first=Ian\|title=Iran Says Uranium to Go to Turkey, Brazil for Enrichment\|url=http://www1.voanews.com/english/news/-Iran-Uranium-to-go-to-Turkey-Brazil-for-Enrichment-93922304.html\|newspaper=VoA news\|date=17-05-2010}}</ref>		Vijeće je u rezoluciji preporučilo Iranu da prestane obogaćivati uranij, počne surađivati sa inspektorima IAEA te pojasni svoj nuklearni program kako ga ne bi koristio za oružje. U rezoluciji se između ostalog zabranjuje svim zemljama prodavanje bilo kakve vojne opreme Iranu ili pomaganju u obuci oko istog, pojedincima povezanima sa nuklearnim programom se zabranjuje putovanje i zamrzava imovina, inspekcija sve robe koja ulazi ili izlazi iz Irana, zaplijena zabranjenih materijala te čak i presretanje pošiljke za koju se sumnja da je povezana s programom. Ahmadinedžad je rezoluciju nazvao "''prljavim rupčićem kojeg treba baciti u kantu za smeće''".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/world/middle_east/10280356.stm Ahmadinejad: New UN Iran sanctions 'fit for dustbin'], [[BBC]]</ref> Turska i Brazil su se usprotivile rezoluciji koja po njima poništava njihove napore za diplomatskim rješenjem. Dvije države su Iranu prethodno ponudile obogaćivanje uranija na njihovom teritoriju, što je Teheran službeno prihvatio.<ref>{{Citiranje novina\|last=Black\|first=Ian\|title=Iran Says Uranium to Go to Turkey, Brazil for Enrichment\|url=http://www1.voanews.com/english/news/-Iran-Uranium-to-go-to-Turkey-Brazil-for-Enrichment-93922304.html\|newspaper=VoA news\|date=17-05-2010}}</ref>

	==Navodni pokušaji sabotaže==		==Navodni pokušaji sabotaže==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-18T07:24:36Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-08T05:59:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 07:24, 18. studenoga 2021.
Redak 16:		Redak 16:
	Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad]] pokrenuo je zabrinutost Svijeta svojim oštrim stavovima o državi [[Izrael]]. Krajem [[2005.]] mediji su objavili kako je Ahmadinežad izjavio da je „''[[Holokaust]] [[Židovi\|Židova]] u 2. svjetskom ratu samo mit''“<ref>[http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/12/14/iran.israel/ CNN - Iranian leader: Holocaust a 'myth']CNN</ref> te da bi „''Židovima trebalo dati državu u Europi, SAD-u, Kanadi ili Aljasci''“, a još je ranije u listopadu objavljena je njegova izjava kako bi „''Izrael trebalo izbrisati sa karte Svijeta''“, što je izazvalo osude i kritike diljem svijeta, od [[SAD]]-a do [[EU]]-a. [[Bijela kuća]] je potom izrazila zabrinutost oko toga želi li Iran nabaviti nuklearno oružje zbog takvih radikalnih stavova i upotrijebiti ga protiv Izraela. Ipak, Iran je kasnije izjavio da je govor Ahmadinežada [[Mahmud Ahmadinežad#Odgovor na prozivanja\|krivo preveden]], naime da je izjavio da će „''[[cionizam\|cionistički]] režim nestati s vremenom''“, a ne sama država Izrael<ref>[http://www.mohammadmossadegh.com/news/rumor-of-the-century/ "Wiped of the Map" - the rumor of the Century]</ref><ref>[http://www.cbc.ca/world/story/2005/12/16/iran_holocaust051216.html Anti-Israel remarks 'misunderstood,' says Iranian official]CBC</ref>.		Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad]] pokrenuo je zabrinutost Svijeta svojim oštrim stavovima o državi [[Izrael]]. Krajem [[2005.]] mediji su objavili kako je Ahmadinežad izjavio da je „''[[Holokaust]] [[Židovi\|Židova]] u 2. svjetskom ratu samo mit''“<ref>[http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/12/14/iran.israel/ CNN - Iranian leader: Holocaust a 'myth']CNN</ref> te da bi „''Židovima trebalo dati državu u Europi, SAD-u, Kanadi ili Aljasci''“, a još je ranije u listopadu objavljena je njegova izjava kako bi „''Izrael trebalo izbrisati sa karte Svijeta''“, što je izazvalo osude i kritike diljem svijeta, od [[SAD]]-a do [[EU]]-a. [[Bijela kuća]] je potom izrazila zabrinutost oko toga želi li Iran nabaviti nuklearno oružje zbog takvih radikalnih stavova i upotrijebiti ga protiv Izraela. Ipak, Iran je kasnije izjavio da je govor Ahmadinežada [[Mahmud Ahmadinežad#Odgovor na prozivanja\|krivo preveden]], naime da je izjavio da će „''[[cionizam\|cionistički]] režim nestati s vremenom''“, a ne sama država Izrael<ref>[http://www.mohammadmossadegh.com/news/rumor-of-the-century/ "Wiped of the Map" - the rumor of the Century]</ref><ref>[http://www.cbc.ca/world/story/2005/12/16/iran_holocaust051216.html Anti-Israel remarks 'misunderstood,' says Iranian official]CBC</ref>.

	UN-ovo vijeće sigurnosti, sa svih 15 država članica, je [[28. listopada]] 2005. izdalo izjavu kojom osuđuje takve stavove: „Vijeće sigurnosti osuđuje primjedbe o Izraelu izjavljene od gospodina Mahmouda Ahmadinežada, predsjednika Islamske republike Irana“<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4387206.stm UN raps Iran's anti-Israel rant]</ref>. Dodatne kontroverze izazvala je „''Međunarodna konferencija o preispitivanju svjetske vizije holokausta''“ koja je [[11. prosinca]] [[2006.]] održana u [[Teheran]]u, a koja je pokrenula raspravu o razmjerima holokausta i broja preminulih Židova tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Na konferenciji su prisustvovali i razni kontroverzni [[povjesničar]]i kao [[Robert Faurisson]] i [[Fredrick Töben]], te [[David Duke]]<ref>[http://www.recordonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20061214/OPINION/612140314 "Holocaust deniers spread fiction in Iran. A gathering of ignorance disgraces its host nation"], ''Times-Herald Record'', December 14, 2006.</ref><ref name=fathi>{{~~cite web~~\|url=http://www.nytimes.com/2006/12/11/world/middleeast/11cnd-iran.html\|title=Holocaust Deniers and Skeptics Gather in Iran\|first=Nazila\|last=Fathi\|publisher=New York Times\|date=2006-12-11\|accessdate=2006-12-12}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.cbc.ca/canada/story/2006/12/13/professor-holocaust061213.html\|title=Canadian prof's presence at Iran forum 'abhorrent': university\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070109075604/http://www.cbc.ca/canada/story/2006/12/13/professor-holocaust061213.html\|archivedate=9. siječnja 2007.\|accessdate=19. travnja 2009.}}</ref>.		UN-ovo vijeće sigurnosti, sa svih 15 država članica, je [[28. listopada]] 2005. izdalo izjavu kojom osuđuje takve stavove: „Vijeće sigurnosti osuđuje primjedbe o Izraelu izjavljene od gospodina Mahmouda Ahmadinežada, predsjednika Islamske republike Irana“<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/4387206.stm UN raps Iran's anti-Israel rant]</ref>. Dodatne kontroverze izazvala je „''Međunarodna konferencija o preispitivanju svjetske vizije holokausta''“ koja je [[11. prosinca]] [[2006.]] održana u [[Teheran]]u, a koja je pokrenula raspravu o razmjerima holokausta i broja preminulih Židova tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Na konferenciji su prisustvovali i razni kontroverzni [[povjesničar]]i kao [[Robert Faurisson]] i [[Fredrick Töben]], te [[David Duke]]<ref>[http://www.recordonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20061214/OPINION/612140314 "Holocaust deniers spread fiction in Iran. A gathering of ignorance disgraces its host nation"], ''Times-Herald Record'', December 14, 2006.</ref><ref name=fathi>{{Citiranje weba\|url=http://www.nytimes.com/2006/12/11/world/middleeast/11cnd-iran.html\|title=Holocaust Deniers and Skeptics Gather in Iran\|first=Nazila\|last=Fathi\|publisher=New York Times\|date=2006-12-11\|accessdate=2006-12-12}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.cbc.ca/canada/story/2006/12/13/professor-holocaust061213.html\|title=Canadian prof's presence at Iran forum 'abhorrent': university\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070109075604/http://www.cbc.ca/canada/story/2006/12/13/professor-holocaust061213.html\|archivedate=9. siječnja 2007.\|accessdate=19. travnja 2009.}}</ref>.

	Konferencija je naišla na osude diljem Svijeta: [[Vatikan]] ju je osudio, [[Bijela kuća]] ju je nazvala „sramotom za cijeli civilizirani Svijet“ a [[Tony Blair]] ju je opisao kao „šokantnu i van pameti“<ref name=Guttenplan>Guttenplan DD. [http://commentisfree.guardian.co.uk/dd_guttenplan/2006/12/the_holocaust_deniers_ball.html "Wake up to reality"], ''The Guardian'', December 15, 2006.</ref>.		Konferencija je naišla na osude diljem Svijeta: [[Vatikan]] ju je osudio, [[Bijela kuća]] ju je nazvala „sramotom za cijeli civilizirani Svijet“ a [[Tony Blair]] ju je opisao kao „šokantnu i van pameti“<ref name=Guttenplan>Guttenplan DD. [http://commentisfree.guardian.co.uk/dd_guttenplan/2006/12/the_holocaust_deniers_ball.html "Wake up to reality"], ''The Guardian'', December 15, 2006.</ref>.
Redak 114:		Redak 114:
	==Navodni pokušaji sabotaže==		==Navodni pokušaji sabotaže==
	[[Datoteka:Arak heavy water reactor2.JPG\|desno\|mini\|250px\|Reaktor na tešku vodu u [[Arak (grad)\|Araku]]]]		[[Datoteka:Arak heavy water reactor2.JPG\|desno\|mini\|250px\|Reaktor na tešku vodu u [[Arak (grad)\|Araku]]]]
	U rujnu [[2010.]], razne agencije su izvjestila kako je [[Stuxnet]], neobični [[računalni virus]], najviše napao Iran, koji je zabilježio 60 % svih napada na svijetu. Prema procjenama, zaraženo je oko 30,000 IP adresa u toj državi.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11414483\|title=Stuxnet worm hits Iran nuclear plant staff computers\|publisher=BBC News\|date=2010-09-26\|accessdate=2010-12-01}}</ref> Stuxnet navodno napada kompjutere u nuklearnim elektranama te pokreće prebrzu rotaciju centrifuga, koja ih uništava. UN je u [[studeni\|studenom]] 2010. objavio kako je Iran privremeno zaustavio obgaćivanje uranija. Na novinarskoj konferenciji, g. Ahmadinedžad je je izjavio kako se "''pojavio problem na određenom broju centrifuga zbog [[software]]a koji je instaliran u elekronskim dijelovima''".<ref name="sabotage">{{~~cite web~~\|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11868596\|title=Iran says nuclear programme was hit by sabotage\|publisher=BBC News\|date=2010-11-29\|accessdate=2010-12-01}}</ref> Ipak, nadodao je da su iranski stručnjaci uspjeli popraviti problem te da se on "više neće ponoviti". Predsjednik Irana nije podrobnije pojasnio o kakvom se problemu radilo.<ref name="sabotage"/>		U rujnu [[2010.]], razne agencije su izvjestila kako je [[Stuxnet]], neobični [[računalni virus]], najviše napao Iran, koji je zabilježio 60 % svih napada na svijetu. Prema procjenama, zaraženo je oko 30,000 IP adresa u toj državi.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11414483\|title=Stuxnet worm hits Iran nuclear plant staff computers\|publisher=BBC News\|date=2010-09-26\|accessdate=2010-12-01}}</ref> Stuxnet navodno napada kompjutere u nuklearnim elektranama te pokreće prebrzu rotaciju centrifuga, koja ih uništava. UN je u [[studeni\|studenom]] 2010. objavio kako je Iran privremeno zaustavio obgaćivanje uranija. Na novinarskoj konferenciji, g. Ahmadinedžad je je izjavio kako se "''pojavio problem na određenom broju centrifuga zbog [[software]]a koji je instaliran u elekronskim dijelovima''".<ref name="sabotage">{{Citiranje weba\|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11868596\|title=Iran says nuclear programme was hit by sabotage\|publisher=BBC News\|date=2010-11-29\|accessdate=2010-12-01}}</ref> Ipak, nadodao je da su iranski stručnjaci uspjeli popraviti problem te da se on "više neće ponoviti". Predsjednik Irana nije podrobnije pojasnio o kakvom se problemu radilo.<ref name="sabotage"/>

	U [[2007.]], iranska državna televizija je objavila kako je nuklearni znanstvenik Ardeshir Hosseinpour "poginuo od trovanja plinom".<ref name="nyt">{{~~cite web~~\|url=http://www.nytimes.com/2010/11/30/world/middleeast/30tehran.html?_r=1\|title=Bombing Hit Atomic Experts in Iran Streets\|publisher=[[New York Times]]\|author=William Yong, Robert F. Worth\|date=2010-11-29\|accessdate=2010-12-01}}</ref> [[12. siječnja]] [[2010.]], profesor fizike koji je predavao o elementarnim česticama, Massoud Ali Mohammadi, je poginuo u eksploziji bombe koja je bila pričvrščena na [[motocikl]]u u Teheranu.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.nytimes.com/2010/01/13/world/middleeast/13iran.html\|title=Blast Kills Physics Professor in Tehran\|publisher=[[New York Times]]\|author=Alan Cowell\|date=2010-01-12\|accessdate=2010-12-01}}</ref> 29. studenog 2010., nepoznati atentatori bombom su ubili nuklearnog znanstvenika Majida Shahriarija te ranili njegovog još bitnijeg kolegu, Fereydoona Abbasija, znanstvenika koji je radio za ministarstvo obrane.<ref name="nyt"/>		U [[2007.]], iranska državna televizija je objavila kako je nuklearni znanstvenik Ardeshir Hosseinpour "poginuo od trovanja plinom".<ref name="nyt">{{Citiranje weba\|url=http://www.nytimes.com/2010/11/30/world/middleeast/30tehran.html?_r=1\|title=Bombing Hit Atomic Experts in Iran Streets\|publisher=[[New York Times]]\|author=William Yong, Robert F. Worth\|date=2010-11-29\|accessdate=2010-12-01}}</ref> [[12. siječnja]] [[2010.]], profesor fizike koji je predavao o elementarnim česticama, Massoud Ali Mohammadi, je poginuo u eksploziji bombe koja je bila pričvrščena na [[motocikl]]u u Teheranu.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.nytimes.com/2010/01/13/world/middleeast/13iran.html\|title=Blast Kills Physics Professor in Tehran\|publisher=[[New York Times]]\|author=Alan Cowell\|date=2010-01-12\|accessdate=2010-12-01}}</ref> 29. studenog 2010., nepoznati atentatori bombom su ubili nuklearnog znanstvenika Majida Shahriarija te ranili njegovog još bitnijeg kolegu, Fereydoona Abbasija, znanstvenika koji je radio za ministarstvo obrane.<ref name="nyt"/>

	U srpnju 2011., fizičar Dayroush Rezaei ubijen je hicem ispred vlastite kuće. U studenom iste godine, general Hassan Moghaddam, osnivač raketnog programa, pogiba u vojnom skladištu u eksploziji tako snažnoj da je zatresla prozore u 30 km udaljenom Teheranu.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.guardian.co.uk/world/2011/nov/14/iran-missile-death-mossad-mission\|title=Iranian missile architect dies in blast. But was explosion a Mossad mission?\|last=Borger\|first=Julian\|publisher=Guardian\|date=14. studenog 2011\|accessdate=12. siječnja 2012}}</ref> U siječnju 2012. ubijen je Mostafa Ahmadi Roshan, ravnatelj postrojenja za obogaćivanje uranija u Natanzu, kada je eksplodirala magnetska bomba u njegovom autu koju su postavili dvojica nepoznatih motociklista.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-2085069/Iran-nuclear-scientist-Mostafa-Ahmadi-Roshan-killed-magnetic-bomb-Tehran.html\|title=West blamed by Iran as YET ANOTHER nuclear scientist is assassinated by magnetic car bomb in the street\|last=Williams\|first=David\|publisher=Daily Mail\|date=12. siječnja 2012\|accessdate=12. siječnja 2012}}</ref>		U srpnju 2011., fizičar Dayroush Rezaei ubijen je hicem ispred vlastite kuće. U studenom iste godine, general Hassan Moghaddam, osnivač raketnog programa, pogiba u vojnom skladištu u eksploziji tako snažnoj da je zatresla prozore u 30 km udaljenom Teheranu.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.guardian.co.uk/world/2011/nov/14/iran-missile-death-mossad-mission\|title=Iranian missile architect dies in blast. But was explosion a Mossad mission?\|last=Borger\|first=Julian\|publisher=Guardian\|date=14. studenog 2011\|accessdate=12. siječnja 2012}}</ref> U siječnju 2012. ubijen je Mostafa Ahmadi Roshan, ravnatelj postrojenja za obogaćivanje uranija u Natanzu, kada je eksplodirala magnetska bomba u njegovom autu koju su postavili dvojica nepoznatih motociklista.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-2085069/Iran-nuclear-scientist-Mostafa-Ahmadi-Roshan-killed-magnetic-bomb-Tehran.html\|title=West blamed by Iran as YET ANOTHER nuclear scientist is assassinated by magnetic car bomb in the street\|last=Williams\|first=David\|publisher=Daily Mail\|date=12. siječnja 2012\|accessdate=12. siječnja 2012}}</ref>

	Iran je optužio Izrael i SAD zbog pokušaja sabotaže nuklearnog programa.		Iran je optužio Izrael i SAD zbog pokušaja sabotaže nuklearnog programa.

	20. srpnja 2011. iranska državna televizija javila je kako je navodno oborena američka bespilotna špijunska letjelica iznad grada [[Kom]]a koja je snimala obližnji nuklearni reaktor.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://www.reuters.com/article/2011/07/20/us-iran-usa-plane-idUSTRE76J1WP20110720\|publisher=[[Reuters]]\|title=Iran says shot down a U.S. spy plane over nuclear site\|date=20-07-2011\|accessdate=21-07-2011}}</ref>		20. srpnja 2011. iranska državna televizija javila je kako je navodno oborena američka bespilotna špijunska letjelica iznad grada [[Kom]]a koja je snimala obližnji nuklearni reaktor.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.reuters.com/article/2011/07/20/us-iran-usa-plane-idUSTRE76J1WP20110720\|publisher=[[Reuters]]\|title=Iran says shot down a U.S. spy plane over nuclear site\|date=20-07-2011\|accessdate=21-07-2011}}</ref>

	==Izvještaj IAEA o nuklearnom oružju ==		==Izvještaj IAEA o nuklearnom oružju ==
	Prema izvještaju IAEA 7. studenog 2011., Iran potajno razvija program za nuklearno oružje. Prema izvještaju, iranski stručnjaci su surađivali s bivšim sovjetskim znanstvenikom koji je podučavao kako napraviti visoko precizne detonatore kakvi se koriste za izazivanje nuklearne lančane reakcije. Izvješće također potvrđuje kako je Iran nastavio s nuklearnim istraživanjem i nakon 2003. od kada je, kako su vjerovali razni obavještajci, zbog međunarodnog pritiska istraživanje navodno zaustavljeno.<ref>{{~~cite web~~\|url=http://dalje.com/hr-svijet/iaea--iran-je-na-korak-do-izrade-nuklearnog-oruzja/393822\|publisher=Dalje\|title=IAEA: Iran je na korak do izrade nuklearnog oružja\|date=7. studenog 2011\|accessdate=9. studenog 2011}}</ref>		Prema izvještaju IAEA 7. studenog 2011., Iran potajno razvija program za nuklearno oružje. Prema izvještaju, iranski stručnjaci su surađivali s bivšim sovjetskim znanstvenikom koji je podučavao kako napraviti visoko precizne detonatore kakvi se koriste za izazivanje nuklearne lančane reakcije. Izvješće također potvrđuje kako je Iran nastavio s nuklearnim istraživanjem i nakon 2003. od kada je, kako su vjerovali razni obavještajci, zbog međunarodnog pritiska istraživanje navodno zaustavljeno.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://dalje.com/hr-svijet/iaea--iran-je-na-korak-do-izrade-nuklearnog-oruzja/393822\|publisher=Dalje\|title=IAEA: Iran je na korak do izrade nuklearnog oružja\|date=7. studenog 2011\|accessdate=9. studenog 2011}}</ref>

	==Izvori==		==Izvori==